Osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku uniju je da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava, a Ustavni sud u trenutnom stanju nije takva institucija, ocijenili su Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Smatraju da Ustavni sud, koji obilježava 60 godina postojanja, nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, više od 2.000 ustavnih žalbi i više od 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti.
HRA i CDT posebno naglašavaju i "problem urušavanja integriteta Ustavnog suda" činjenicom da, kako kažu, dvoje od šest sudija "uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore", a da ni Skupština ni predsjednik države "o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu".
"Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosljed odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga", saopštile su izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević i programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.
Podsjećaju da ODIHR iz godine u godinu ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.
"Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona".
Ističu da kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nisu slučajni, već da su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava.
"Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda. Za sve to vrijeme javnost nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi. Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava", piše u saopštenju.
Postavlja se, kažu, i ozbiljno pitanje - da li je Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija.
"Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru".
Međutim, uprkos tome, kažu Gorjanc Prelević i Kovačević, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nisu obaviješteni.
"Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije 'glasale' o tome kada funkcija treba da im prestaje, pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, 'kad ispune uslove za starosnu penziju', koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju 'u svojoj stvari', tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema važećem Zakonu o Ustavnom sudu".
U međuvremenu, dodaju, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, "dok jedino sudije Ustavnog suda (mada ne sve!), insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo".
"Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda. Podsjećamo javnost i odgovorne državne organe da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava. Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija", kažu Gorjanc Prelević i Kovačević.
Bonus video:
