Pljevlja i građani tog grada su kolonija Podgorice, koja se raseljava i u skorijoj budućnosti biće potpuno prazna i napuštena.
To tvrdi izvršni direktor pljevaljske nevladine organizacije (NVO) Breznica Milorad Mitrović.
Ekspanzija industrijske eksploatacije u prethodnom periodu, neodgovorna i bjesomučna sječa šuma, eksploatacija uglja, zagađenje rijeka i neplanirana urbanizacija ostavili su, smatra on, traga na ovom bogatom području.
"Termoelektrana dnevno proizvede 310 megavata struje što u novcu iznosi 1. 380.000 eura, kada tome dodamo ugalj koji se prodaje konzumu u Crnoj Gori i Srbiji i tehničku građu koja se takođe izvozi sa ovog područja, kao i novac koji se sliva iz Rudnika olova, cinka i ostalih ruda iz Šula, taj iznos značajno prelazi dva milona eura na dnevnom nivou", naveo je Mitrović u saopštenju.
Sve to ističe, dugoročno je uticalo na životnu sredinu i ostavilo trajne posljedice na zdravlje Pljevljaka.
"Sa zabrinutošću se obraćamo javnosti povodom dugogodišnje devastacije i nastavka bjesomučne i megalomanske eksploatacije prirodnih dobara koja je zadesila pljevaljsko područje. Naša sredina, poznata po rudnom i bogatstvu prirodnih resursa i raznolikosti ekosistema, suočava se sa ozbiljnim posljedicama koje su dugoročno uticale na životnu sredinu, zdravlje građana i održivi razvoj cijelog područja. U proteklim godinama, ekspanzija industrijske eksploatacije, neodgovorna i bjesomučna sječa šuma, eksploatacija uglja i zagađenje rijeka i neplanirana urbanizacija ostavili su traga na ovom bogatom području", rekao je Mitrović.
On je naveo da su ove aktivnosti dovele do degradacije ekosistema koja se ogleda u nestanku brojnih biljnih i životinjskih vrsta, a da su gubitak biološke raznovrsnosti i narušavanje prirodne ravnoteže postali svakodnevica.
"Industrijski otpad i njegovo neadekvatno zbrinjavanje, kao i pogrešno upravljanje resursima doprinose sve većem zagađenju vazduha, vode i zemljišta, što direktno utiče na zdravlje stanovništva kao i na značajno skraćenje životnog vijeka građana. Neodrživa eksploatacija uglja, stavaranje ogromnih deponija oko gradskog jezgra, permanentnom sečom šuma se povećavaju rizici od erozije zemljišta, čime se dodatno ugrožava poljoprivredna proizvodnja i sigurnost hrane. Neplanskom urbanizacijom i industrijskom eksploatacijom, značajni istorijski lokaliteti i prirodni pejzaži su trajno uništeni ili ozbiljno oštećeni, tako da dolazi i do potpunog uništenja kulturno istorijskog nasleđa na pljevaljskom području. Bolje rečeno, trajno nestaju vrlo značajni tragovi istorije sa ovih prostora", naveo je Mitrović
S obzirom na ozbiljnost situacije, Mitrović je pozvao "sve relevantne institucije, lokalne vlasti i građane na zajednički rad na očuvanju našeg prirodnog bogatstva".
"Neophodno je preduzeti hitne mjere kako bismo zaštitili pljevaljsku regiju od daljih šteta i uspostavili održivije i dugoročnije prakse upravljanja prirodnim resursima na duži vremenski period. Štete koje su do sada nastale i koje se ne mogu ni na koji način, ni izmjeriti ni sanirati niti ublažiti su neprocjenjive i nemoguće ih je čak i izračunati. Svakog dana iz Pljevalja za Nikšić i Podgoricu, prema grubim procjenama 'ode' preko dva milona eura. Primjer za to je činjenica da recimo Termoelektrana dnevno proizvede 310 megavata struje što u novcu iznosi 1.380 000,00 eura, kada tome dodamo ugalj koji se prodaje konzumu u Crnoj Gori i Srbiji i tehničku građu koja se takođe izvozi sa ovog područja, kao i novac koji se sliva iz Rudnika Olova, cinka i ostalih ruda iz Šula, taj iznos značajno prelazi dva milona eura na dnevnom nivou. Dakle, Pljevlja i njegovi građani su najobičnija kolonija Podgorice i posljednja evropska kolonija koja se raseljava i koja će u skrijoj budućnosti biti potpuno prazna i napuštena", zaključuje Mitrović u saopštenju.
Bonus video:
