Rok za maksimalan pritvor iz Zakona o krivičnom postupku (ZKP) važna je garancija ljudskih prava i poražavajuće je odustati od nje zbog nesposobnosti države da organizuje sudski sistem, poručila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević.
Ona je, komentarišući predlog izmjena ZKP-a kojim se predviđa mogućnost produženja pritvora sa tri na pet godina u slučaju neizricanja prvostepene sudske presude, kazala da nije rješenje da se ljudi bez ikakve presude drže u istražnom zatvoru toliko vremena.
NE PROPUSTITE
“To ukazuje na nesposobnost države da organizuje svoje pravosuđe tako da zaštiti ljudska prava, iako joj je to osnovni zadatak”, poručila je Gorjanc Prelević.
Ona je naglasila da je poražavajuće odustati od jedne garancije ljudskih prava zbog nesposobnosti države da organizuje svoj sudski sistem tako da može da donese presudu u roku od tri godine.
“Nije fer da se samo slegne ramenima i prihvati da se sroza nivo ljudskih prava, da se faktički uvede kazna i bez suda, jer pet godina u pritvoru je kazna”, poručila je Gorjanc Prelević.
Prema njenim riječima, razočaravajuće je da premijer Milojko Spajić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, umjesto hitnog rješavanja problema rastućeg kriminala, očigledno "skupljaju populističke poene upiruċi prstom u sudove”.
“Pri tome se potpuno zaboravlja da su rokovi za maksimalan pritvor iz ZKP-a važna garancija ljudskih prava svakog čovjeka”, kazala je Gorjanc Prelević, navodeći da se pritvor ponovo naopako tretira kao kazna.
Ona je ponovila da svaku okrivljenu osobu štiti i pretpostavka nevinosti, pravo na slobodu i pravo na pravično suđenje.
Gorjanc Prelević je ukazala da crnogorsko sudstvo ima ozbiljan problem neažurnosti, posebno vidljiv u krivičnim postupcima pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici, koji ne uspijevaju da se dovedu do presude u roku od tri godine.
“To je sistemski problem, posebno izražen poslije 2020. godine, kome su doprinijele i izvršna i zakonodavna vlast neadekvatnim zakonskim rješenjima i nedovoljnim sredstvima za rad sudova”, rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je dodala, problem je i to što već četiri godine sudska vlast na svom čelu nema predsjednika Vrhovnog suda koji bi ozbiljnim mjerama vratio ažurnost sudova i povjerenje u sudstvo i umio da se suprotstavi izvršnoj vlasti i zahtijeva od nje da obezbijedi odgovarajuće uslove za sudove.
“I na kraju, sigurno da postoji i odgovornost u sudovima u odnosu na neadekvatnu organizaciju rada, kao i na pojedine odluke, mada su, s aspekta ljudskih prava, mnogo veći problem one kojima se pritvor neosnovano produžava, od onih kojima se on ukida”, naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona je istakla da o tome svjedoče presude Ustavnog suda Crne Gore i Evropskog suda za ljudska prava.
“Zaboravlja se koliko mnogo novca država svake godine plaća za pogrešno držanje u pritvoru onima koji na kraju ne budu osuđeni za djela zbog kojih su stavljeni u pritvor”, naglasila je Gorjanc Prelević.
Prema njenim riječima, umjesto što se predlažu rješenja protiv ljudskih prava, trebalo je već preduzeti hitne mjere da se suđenja svedu na tri godine i tako garantuje i pravo na pravično suđenje u razumnom roku.
Gorjanc Prelević je naglasila da je u Crnoj Gori hitno potrebno usvojiti izmjene ZKP-a kojima se onemogućavaju zloupotrebe u vidu odlaganja suđenja, ali i povećati broj sudija i njihovih savjetnika u Specijalnom odjeljenju, povećati broj sudnica.
Važno je i, kako je dodala, obezbijediti snimanje suđenja, izabrati predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda koji bi proaktivno nadzirali sprovođenje svega toga u saradnji s nadležnim predsjednikom Višeg suda i Sudskim savjetom.
Komentarišući međusobne optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP) sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Gorjanc Prelević je kazala da je neophodno da MUP i UP saopšte šta je sve potrebno za adekvatno praćenje primjene mjera nadzora okrivljenih koji se brane od optužbi sa slobode, ali i da Vlada to obezbijedi.
Ona je pojasnila da je sud, ubijenima u mafijaškom obračunu bio odredio mjeru zabrane napuštanja boravišta na Cetinju, koju su očigledno prekršili jer su se nalazili u Podgorici kada su ubijeni.
“Sudski savjet je u pravu kad kaže da se o izvršenju te mjere stara policija, tako piše u ZKP-u. Međutim, u ZKP-u piše i da bi policija trebalo da ima elektronski nadzor da efikasno kontroliše poštovanje te mjere, ali ga nema, jer ni podzakonski akt o tome nije donijet, niti ima opremu za to”, naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona je istakla da je za takvo stanje odgovorna Vlada, pa je treba pitati zašto to nije obezbijedila.
Gorjanc Prelević je ukazala i na izjavu vršioca dužnosti pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala Lazara Šćepanovića koji je rekao da je policija nekoliko puta obavještavala sud da je jedna od dvije ubijene osobe kršila mjeru bar dva puta, a da sud nije reagovao, iako bi u takvom slučaju trebalo da odredi strožiju mjeru.
“Treba pitati Viši sud u Podgorici zbog čega se nije reagovalo”, rekla ne Gorjanc Prelević.
Kako je dodala, policija nije mogla da ih uhapsi zbog kršenja mjere, iako bi to čak pomoglo i da se spase životi.
Zbog toga bi, prema riječima Gorjanc Prelević, trebalo razmotriti da se kršenje mjere nadzora propiše kao posebno krivično djelo.
“Sve u svemu, dva izgubljena života su ozbiljan razlog da na sva ova pitanja svi nadležni organi daju odgovore, umjesto da se dobacuju optužbama o tuđoj odgovornosti”, naglasila je Gorjanc Prelević.
U protivnom, kako je navela, ovako tragični slučajevi će se samo ponavljati.
Bonus video:
