Karijerno savjetovanje u crnogorskim srednjim školama ne postoji, a bilo bi od velike koristi za razvoj i zapošljavanje mladih, smatraju srednjoškolci. To mišljenje dijele i u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i misle da je važno da se ta oblast sistemski postavi, te pravno i institucionalno reguliše.
Kada mladi tokom srednje škole odlučuju o odabiru fakulteta ili buduće profesije, mogu se na svoju ruku konsultovati sa profesorima, psiholozima ili pedagozima koji su za to obučeni, ali usluga karijernog savjetovanja im nije dostupna u formalnom obrazovanju.
Iz Unije srednjoškolaca “Vijestima” su kazali da smatraju da je velika šteta po učenike to što ne postoji obavezno karijerno savjetovanje u srednjim školama. Istakli su da ni osnovci nisu upoznati sa smjerovima koje im nude srednje škole, pa put neinformisanosti o budućem zanimanju počinje još ranije.
“Iskustvo i razgovori sa mladima definitivno potvrđuju da nam je neophodan karijerni savjetnik. Karijerno savjetovanje može pružiti značajne benefite mladima u Crnoj Gori na nekoliko načina. Pomoglo bi nam da bolje razumijemo svoja interesovanja, vještine i vrijednosti, što nas usmjerava ka odgovarajućim obrazovnim i profesionalnim putevima. Savjetnici mogu pružiti ažurirane informacije o potražnji za određenim zanimanjima i tako proširiti sliku mladima o tome koja su im sve zanimanja dostupna za dalje usavršavanje i koja je perspektiva za zapošljavanje sa određenom strukom”, poručili su iz te srednjoškolske organizacije.
Oni misle i da karijerno savjetovanje može olakšati kontakte sa poslodavcima i omogućiti mladima da saznaju više o praksama i radnim mjestima. Može se pružiti podrška u razvoju preduzetničkih ideja i planova, prema njihovim riječima, što otvara vrata novim mogućnostima. Savjetovanje može pomoći mladima da razumiju globalne trendove i kako se oni odnose na tržište rada u Crnoj Gori, čime se povećava njihova konkurentnost.
Smatraju da bi ta usluga mladima trebalo da bude sistemski i organizovano dostupna tokom čitave godine za sva pitanja i nedoumice. Ako to nije moguće u školama, predlažu nezavisne državne usluge na nivou škole ili opštine.
“U taj rad bi trebalo uključiti posjete svim srednjim školama u Crnoj Gori, kao i kreiranje radionica, obuka i promocija gdje mladi mogu razviti vještine poput pisanja CV-a (biografija), pripreme za intervjue, kao i za sami pripremni ispit gdje je neophodno”, zaključili su iz Unije srednjoškolaca.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović, kazali su “Vijestima” da oni detaljno planiraju ciljeve, zadatke i aktivnosti koji se odnose na karijerno vođenje i savjetovanje (KVS). Za sljedeću godinu je planirana izrada Strategije razvoja karijernog vođenja i savjetovanja.
Istraživanja na nacionalnom i evropskom nivou pokazuju da karijerno vođenje i savjetovanje ima pozitivne efekte u pogledu prevencije nezaposlenosti, smanjenja broja onih koji napuštaju školovanje, povećanja zainteresovanosti za školu i uspjeha u školi, uspješne tranzicije sa nižih ka višim nivoima obrazovanja, kao i u pogledu socijalne inkluzije, kazali su iz tog resora Vlade.
“Kako bi karijerno vođenje i savjetovanje bilo zaista efektivno, neophodno je da se ova oblast sistemski postavi, te pravno i institucionalno reguliše”, naglasili su.
Podrška mladima korak ka EU
Iz MPNI poručuju da je u procesu približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz reformisanje politike obrazovanja, zapošljavanja, ekonomskog i socijalnog razvoja identifikovana i potreba da se definišu prioriteti, mjere i aktivnosti koje će svim pojedincima obezbijediti podršku u prepoznavanju i razvoju njihovih sposobnosti, znanja i vještina koje su im neophodne za uspješno obrazovanje i upravljanje karijerom.
U tom smislu, u posljednjoj deceniji su definisana dva strateška dokumenta za razvoj karijerne orijentacije u kojima se ona definiše kao “... niz aktivnosti koje omogućavaju da pojedinac, bez obzira na uzrast ili životno razdoblje, u bilo kom trenutku života, procijeni sopstvene sposobnosti, kompetencije i interesovanja, da donese odluke u pogledu svog obrazovanja, osposobljavanja i kvalifikacija i da upravljaju sopstvenim životnim putevima u obrazovnom, radnom i drugim okruženjima, u kojima se njegovi kapaciteti i kompetencije uče i/ili koriste”.
“Povećani stepen svjesnosti o značaju karijernog vođenja i savjetovanja za društvo i pojedinca pratile su i zakonske promjene, pa se kao jedan od ciljeva osnovnog obrazovanja propisuje karijerna orijentacija”, poručili su iz MPNI.
Takođe, u Zakonu o stručnom obrazovanju definišu se ciljevi stručnog obrazovanja kao “obezbjeđivanje znanja i sposobnosti neophodnih za život i rad; lična interesovanja; profesionalni razvoj ličnosti i za dalje obrazovanje”.
Pravo mladih je da imaju pristup informacijama o oblastima i zanimanjima koja ih se tiču, a informisanost je ključ participacije u dešavanjima i razvoju zajednice.
Projektom “Osmišljavanje prelaska mladih u svijet rada” predviđen je program razvoja profesionalnog savjetovanja mladih sa ciljem bolje obaviještenosti mladih o svijetu rada, jačanje i prepoznavanje sopstvenih kapaciteta, kao i mogućnosti koje mladi ljudi u Crnoj Gori mogu iskoristiti, čime će se doprinijeti da se položaj unaprijedi kada je u pitanju profesionalna informisanost, kazali su iz resora Jakšić Stojanović.
Rezultati istraživanja koje je sprovelo Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), pokazali su pozitivan stav i veliko interesovanje učenika za program profesionalne orijentacije.
Jedan od glavnih zadataka prema Programu razvoja karijernog vođenja i savjetovanja je i jačanje procesa KVS-a u osnovnim i srednjim školama na način da se nudi sistematično pružanje te podrške učenicima uz osposobljavanje uprava škola i školskih timova.
“Obuka bi uključivala tumačenje informacija o tržištu rada, korišćenje tehnologija za KVS, uključivanje roditelja, vođenje grupnih i pojedinačnih aktivnosti KVS-a, motivisanje učenika za učešće u KVS-u, blisku saradnju sa poslodavcima/organizacijama poslodavaca itd.”, precizirali su.
Na pitanje da li su imali saradnju sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) u ovom polju, odgovorili su da je početkom 2000. godine započeta reforma svih usluga u Zavodu za zapošljavanje, pa i profesionalne orijentacije.
To rezultira osnivanjem Centra za informisanje i profesionalno savjetovanje (2007) u okviru otve institucije u Podgorici. Do 2012. godine osnovano je osam centara za informisanje i profesionalno savjetovanje (CIPS).
Međunarodna organizacija rada dala je preporuke da se CIPS centri formiraju kao posebne organizacione jedinice u okviru područnih jedinica Zavoda kako bi njihov rad bio vidljiviji.
“Međutim, zakonska rješenja nisu dozvoljavala takav vid organizacije. Donošenjem Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti iz 2019. godine, akcenat u radu savjetnika u Zavodu za zapošljavanje stavljen je na nezaposlene i ostale tražioce posla, a mnogo manje pažnje usmjereno je na rad sa učenicima osnovnih i srednjih škola”, kazali su iz MPNI.
Jačanje koordinacije i saradnje na nivou države planirano je tako što će se jasno podijeliti uloge i odgovornosti svih aktera uključenih u ovaj proces. Potrebno je imenovati formalni entitet koji će strateški upravljati, međuministarsku radnu grupu ili nacionalni forum za cjeloživotno vođenje.
Povećana razmjena podataka između institucija, a samim tim i upotreba statistike i informacija o tržištu rada u KVS-u će unaprijediti cjelokupan proces. Osim koordinacije i kooperacije na državnom nivou, treba uspostaviti slična lokalna partnerstva sa drugim akterima, pri čemu su srednje škole (posebno stručne škole) predvodnice procesa”, poručili su.
“Pri tome treba računati na i koristiti NVO sektor da se dođe do onih kojima je potrebno KVS. Treba izraditi specifične metodologije i alatke kako bi se zadovoljile potrebe različitih korisnika. Kako živimo u jednoj tehnološki naprednoj eri, upotreba IKT-a za karijerno vođenje i savjetovanje je zajednički element za sva tri područja”, zaključili su.
NEET mladi uglavnom bez sistemske podrške
NVO Forum MNE, između ostalog, bavi se mapiranjem i razvijanjem programa koji će odgovoriti potrebama određene grupe mladih ljudi koji nisu zaposleni, nisu u procesu obrazovanja ili obuci, tzv. NEET mladi (not in employment, education or training).
Iz te organizacije apeluju na nadležne institucije da kroz multisektorski pristup rade na kontinuiranom pružanju adekvatnog sistema podrške za ovu ranjivu kategoriju mladih.
Karijerno savjetovanje, ne samo da bi pomoglo NEET populaciji u pronalaženju boljih uslova za život, već bi imalo preventivno dejstvo, pa bi se mladi rjeđe nalazili u toj poziciji.
Forum MNE je na osnovu situacione analize “NEET mladi u Crnoj Gori” došao do zaključka da treba raditi na poboljšanju kvaliteta i dostupnosti programa karijernog savjetovanja kako bi se mladima pružila adekvatna podrška u donošenju ključnih odluka o karijeri. U Forumu MNE naglašavaju važnost poboljšanja kvaliteta i dostupnosti programa karijernog savjetovanja, u cilju pružanja podrške mladima u procesu donošenja ključnih odluka o karijeri. Smatraju da pored resornih Ministarstva centralnu ulogu u pružanju usluga karijernog savjetovanja ima ZZZCG, budući da je njihov glavni zadatak spajanje ponude i tražnje na tržištu rada kroz posredovanje prilikom zapošljavanja.
“Dodatno, ZZZCG nudi niz mogućnosti namijenjenih za profesionalno usmjeravanje i traženje zaposlenja kroz pružanje informacija i savjetovanje njegovih korisnika, uključujući i mlade”, naglasili su.
Mladi su proporcionalno zastupljeni u programima aktivne politike zapošljavanja - naime, oni čine 37 odsto korisnika programa koje nudi ZZZCG, dok istovremeno čine 36 odsto registrovanih nezaposlenih.
“Ukoliko uzmemo u obzir da su, osim mjera namijenjenih za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, mladi jedina specifična kategorija za koju su osmišljene specijalizovane mjere, možemo zaključiti da su oni zasigurno u fokusu kreatora politika zapošljavanja”, piše u studiji izrađenoj za potrebe NEET mladih.
Ipak, kako se navodi, ZZZCG se susrijeće sa brojnim izazovima. Prije svega, nedovoljna pažnja se posvećuje mladima bez kvalifikacija. Iako ova kategorija mladih može učestvovati u svim dostupnim mjerama, pod uslovom da ispunjavaju kriterijume podobnosti, jedini program aktivne politike zapošljavanja koji je prilagođen ovoj kategoriji i koji vodi do unapređenja njihovih stručnih kompetencija su kratke stručne obuke koje pružaju ovlašćene institucije, a koje sadrže teorijsku (30%) i praktičnu (70%) komponentu.
U tom cilju, ZZZCG mora proći kroz proces prilagođavanja, ocjenuju oni, kako bi se uhvatio u koštac sa izazovima modernog crnogorskog društva koje prolazi kroz digitalnu transformaciju i kako bi ova institucija bila spremna da preuzme svoj dio tereta u sprovođenju novih, efikasnijih programa podrške mladima.
“Osnovni izazov je reforma organizacionih, proceduralnih i upravljačkih struktura, te pružanja usluga koje nudi ZZZCG. Nadalje, rukovodeći kadar ZZZCG-a mora biti spreman na redistribuciju ljudskih resursa ove institucije, odnosno povećanje broja kadrova koji se bave direktnim kontaktom sa klijentima na uštrb rukovodećih i administrativnih pozicija. To mora prije svega biti sprovedeno u susret implementaciji programa Garancija za mlade u kojem je Zavod za zapošljavanje glavni implementacioni partner u Crnoj Gori”, zaključili su.
Iz ZZZCG nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o uslugama karijernog savjetovanja za građane sa akcentom na NEET mlade.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Inkluzivan napredak ka EU integracijama - Osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinos inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica”, koji finansira Evropska unija i Ministarstvo javne uprave Crne Gore, a sprovodi Forum MNE i Centar za omladinsku edukaciju. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Foruma MNE i ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore
Bonus video:
