Izviđači, vojnici i građani posadili su 30.000 sadnica crnog bora na opožarenom području planine Vojnik.
Riječ je o akciji pošumljavanja Saveza izviđača pod nazivom “Boranka”.
Generalni sekretar Saveza izviđača Borislav Jovović kazao je “Vijestima” da je riječ o prvom podrujčju pogođenom požarom na kojem je završena akcija i da su u planu nove lokacije i gradovi za sljedeću godinu.
“Boranka” je počela još prije sedam godina u Hrvatskoj, nakon velikih požara u Dalmaciji. Izviđači su odlučili da pomognu životnoj sredini i tako se rodio ovaj projekat.
Koncept “Boranke” podrazumijeva dva dijela - edukativne radionice za mlade i volontersko pošumljavanje opožarenih teritorija.
Prije dvije godine Sjeverna Makedonija je imala “Borenku”, a od janura ove godine u Crnu Goru je došla “Boranka”, uz podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske i hrvatskog Saveza izviđača.
Na početku, Savez izviđača Crne Gore tražio je partnera na državnom nivou i pronašli su ga u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, koja ih savjetuje i dogovara oko najboljih lokaliteta za pošumljavanje.
“Oni imaju sva planska dokumenta koja se prate sa planovima sadnji u kojima i piše koje se vrste gdje sade. Mi smo napravili dogovor da mapiramo neke lokacije za ovu godinu, a na lokalu smo napravili saradnju sa Agencijom za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice”, ispričao je Jovović.
U Podogrici je Gorica prepoznata kao jedna od lokacija koju treba pošumiti. Međutim, kako je kazao Jovović, taj plan je promijenjen zbog velikog požara u julu upravo na lokaciji koja je za to bila predviđena.
Nakon toga su dobili informacija da ove godine u tom dijelu ne bi trebalo ništa raditi, već sačekati da se priroda sama obnovi i da se donese plan sadnje za Goricu na nivou Glavnog grada.
Zatim su se fokusirali na planinu Vojnik kod Nikšića jer su i nju zahvatili veliki požari prije nekoliko godina. Još jedan od razloga zašto su izabrali Vojnik je taj što se glavno vodoizvorište za Nikšićane, Vidrovan, nalazi u njegovom podnožju.
“Svake godine sve više gubi svoj kapacitet. Tokom ljeta su bile restrikcije u Nikšiću upravo iz tog razloga, a i jedan od faktora je upravo nedostatak šume zato što ona svojim korijenom zadržava vlagu u mjesecima kada ima više i snijega i kiše, a kasnije u ljetnim mjesecima ti izvori ne presušuju upravo zbog tog sistema korijena”, ispričao je Jovović.
Prema njegovim riječima, to vodoizvorište je ugroženo, a jedan od načina kako se ono može očuvati je stvaranje nove šume.
Na Vojniku je bilo ukupno pet akcija, a na dvije parcele je zasađeno 30.000 sadnica crnog bora.
U tim akcijama učestvovalo je 750 volontera koji su došli iz Nikšića, Pogorice, Cetinja i Bara. To su bili izviđači, zaposleni u kompanijama koje su ih podržale, vojnici i građani koji su željeli da daju svoj doprinos.
U akciji ih je podržala i Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo odbrane, Vojska Crne Gore i neke privatne kompanije.
“’Boranku’ smo počeli u maju sa velikom akcijom čišćenja Gorice gdje smo na dijelu platoa ispod terena čistili taj dio koji je izgorio prije nekoliko godina. Velikih 15 kamiona opožarenog otpada je odnesen sa Gorice i pripremao se teren za jesenju sadnju. Paralelno sa tim imali smo desetak edukativnih radionica u osnovnim i srednjim školama u Podgorici i Nikšiću gdje smo sa našim najmlađima pričali o šumama i značaju sadnje u Crnoj Gori”, kazao je Jovović.
Podijelili su i “Borilice”, kutije koje sadrže ugljenu olovku i papir na kojem su djeca mogla nacrtati drvo, uslikati ga telefonom i na sajtu boranka.me ga posaditi u virtuelnoj šumi, nakon čega neko u stvarnosti i zasade.
Prema Jovovićevim riječima, zadovoljni su kako je prva akcija protekla i raduju se planiranju i realizovanju novih. Njihov dugoročni plan je da ova priče potraje sedam ili osam godina jer, kako je kazao, samo na taj način se mogu vidjeti rezultati.
“Boranka” će se fokusirati na područja pogođena požarom, naglasio je, a u mjesecima tokom kojih nema akcija sadnje posvetiće se radu sa najmlađima, u saradnji sa školama.
Bonus video:
