Vlada i Opština Ulcinj pregovaraju o uspostavljanju upravljačke strukture na Solani “Bajo Sekulić”, ali trenutno postoje različiti pogledi na moguće modele upravljanja.
Za “Vijesti” je to kazao predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu koji navodi da se nada da će uskoro riješiti i taj problem jer je njegova intencija da novo preduzeće formiraju do kraja godine.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta 24. juna 2019. godine, proglašena zaštićenim područjem - Parkom prirode.
Iz Centra za istraživanje i posmatranje ptica (CZIP) upozorili su za “Vijesti” da zabrinjava činjenica da već pet godina od proglašenja solane Parkom prirode nije uspostavljena upravljačka struktura. Poručili su da je to prvi neophodni korak ka pravovremenom reagovanju na sve izrazitije probleme i izazove na tom području.
Kroz planiranu panel diskusiju, očekujemo da od donosioca odluka konačno čujemo informacije o tome kada će i na koji način biti uspostavljeno novo preduzeće koje će upravljati Parkom prirode Ulcinjska solana. Dodatno, drugi dio konferencije biće posvećen razgovoru i podsticaju razvoja biznis ideja koje mogu olakšati upravljanje zaštićenim područjem, a ujedno doprinijeti lokalnoj zajednici, najavljuju iz CZIP
Opština već nekoliko godina kasni sa usvajanjem odluke o osnivanju preduzeća Park prirode “Ulcinjska solana”, u kom bi bila suvlasnik sa Vladom. Za osnivanje preduzeća potrebna je saglasnost Vlade.
Još 2021. godine, Opština je planirala da preuzme upravljanje Solanom od JP “Nacionlani parkovi Crne Gore” (NPCG), ali je odustala jer tada nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.
Najstarijim ulcinjskim preduzećem, shodno odluci Vlade, upravljaju NPCG od avgusta 2015. godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Prioritet
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, prilikom radne posjete Ulcinju 23. avgusta, nakon što je obišao Solanu, kazao je da će pitanje rješavanja problema u formiranju adekvatne upravljačke strukture tim zaštićenim područjem u narednom periodu, biti na mjestu prioritetnih aktivnosti Ministarstva.
I predsjednica Skupštine opštine (SO) Ulcinj Ivana Popović navela je će SO aktivno raditi i pružiti podršku za što prije formiranje preduzeća koje će upravljati Solanom “Bajo Sekulić”, kako bi se ponovni razvoj tog preduzeća pokrenuo sa mrtve tačke.
U CZIP-u podsjećaju da učestvuju u izradi Plana upravljanja za Park prirode Ulcinjska solana zajedno sa ostalim članovima radne grupe, koji bi trebalo da realizuje upravljačka struktura.
“Radnu grupu formiralo je Ministarstvo ekologije i njeni članovi su predstavnici opštine Ulcinj, NPCG, Agencije za zaštitu životne sredine kao i NVO MSJA i CZIP. Tokom ove godine smo uz ekpertsku pomoć u okviru projekta ‘Nature returns’ zajednički radili na izradi ovog dokumenta, koji će do kraja 2024, biti finalizovan. U tom smislu posebno je problematično što ni nakon 5 godina od proglašenja Parka prirode, nije uspostavljena upravljačka struktura koja se obećava iz godine u godinu, a koja bi trebalo da realizuje pripremljeni plan”, kazali su u CZIP-u.
Dodaju se da će taj problem biti u fokusu VIII Međunarodne konferencije za zaštitu Ulcinjske solane, koju CZIP organizuje 26. novembera u Podgorici.
“Kroz planiranu panel diskusiju, očekujemo da od donosioca odluka konačno čujemo informacije o tome kada će i na koji način biti uspostavljeno novo preduzeće koje će upravljati Parkom prirode Ulcinjska solana. Dodatno, drugi dio konferencije biće posvećen razgovoru i podsticaju razvoja biznis ideja koje mogu olakšati upravljanje zaštićenim područjem, a ujedno doprinijeti lokalnoj zajednici”, najavljuju u CZIP-u.
Preduzeće neophodno i zbog radova na nasipu
Osnivanje preduzeća, smatraju u CZIP-u, neophodno je i radi početka radova na obnovi nasipa kako bi se uspostavio povoljan hidrološki režim uz redovan monitoring krivolova i sprečavanje uznemiravanja ptica.
“Da bi se bilo šta od toga moglo uraditi prvi korak je uspostavljanje upravljačke strukture”, tvrde u CZIP-u.
Podsjećaju da je prošle godine sanirano 6,6 km nasipa, ali da to nije dovoljno za potpuni oporavak hidrološkog režima.
“Evidentan je napredak kada je riječ o upravljanju vodama na Solani što potvrđuju uporedni satelitski snimci na kojima se vidi da je značajno veća površina solane pod vodom. Konačni cilj je da bude omogućeno kontrolisanje vode na cijeloj površini Solane i to će se desiti tek kada budu sanirani svi nasipi”, navode iz CZIP-a u odgovoru na pitanje o trenutnom stanju u Solani.
Kako kažu, osim urušenih nasipa, ozbiljan problem na Solani je obrastanje vegetacijom.
“Naime, kako morska voda nije stizala do određenog dijela Solane prošlih godina, došlo je do obrastanja vegetacijom što nije povoljna promjena za ekosistem. Velike promjena u tipovima staništa nam najbolje pokazuju ptice koje su svoje ponašanje prilagodile novonastaloj situaciji. Na primjer, bazeni kristalizacije su nekada bili idealno stanište za noćnog potrka. Praćenjem jedinke koju smo označili satelitskim transmiterom, možemo da vidimo da koristi samo mali dio nekadašnjeg staništa, te da je uklanjanja vegetacije i obnova prirode neophodna. Posebno zabrinjava pojava invazivnih vrsta koje se šire Ulcinjskom solanom”, upozoravaju u toj NVO.
Bager još bez posla
U CZIP-u podsjećaju da na Solani provode redovne aktivnosti monitoringa ornitofaune.
“Naši ornitolozi svakog mjeseca prikupljaju vrijedne podatke o pticama ovog područja koji kasnije diktiraju aktivnosti u cilju poboljšanja ekoloških uslova na ovom području. Osim monitoringa ptica na migraciji i ptica gnjezdarica već dvije godine realizujemo i prstenovanje ptica, kao treći oblik monitoringa. Prstenovanje ptica je naučna metoda koja podrazumijeva hvatanje ptica u specijalizovanim mrežama a potom uzimanje podataka o vrsti, starosti, polu jedinke, dužini krila, težini ali i kondicionom stanju ptice. Upravo su to vrijedni podaci koji ukazuju na stanje ekosistema, staništa koje koriste, dostupnost hrane...”, kazali su u CZIP-u.
U ovoj NVO su istakli da je CZIP ove godine objavio i monitoring protokole za 12 različitih taksona.
“Istraživanjima su obuhvaćene sljedeće biodiverzitetske grupe sa područja solane: vodozemci, gmizavci, bentosni organizmi, mahovine, makroskopske alge, beskičmenjaci, ribe, sitni i krupni sisari, slijepi miševi, ptice, kao i vegetacija sa fokusom na invazivne biljne vrste. Svi prikupljeni podaci još jednom potvrđuju bogatstvo biodiverziteta solane, ali i važnost njenog očuvanja kroz kontinuirano sprovođenje monitoringa, te što hitnijeg formiranja upravljačkog tijela koje bi ove aktivnosti sprovodilo. Osim toga, vršenjem sistematičnog, pouzdanog monitoringa svih biodiverzitetskih grupa u skladu sa razvijenim monitoring protokolima najefikasnije se procjenjuje stanje i donose zaključci o tome kako se vrste i ekosistemi mijenjaju kroz vrijeme i prostor, bilo prirodno ili pod uticajem ljudskih aktivnosti”, tvrde u Centru.
Navode da je pumpna stanica Đerane koja ima funkciju upumpavanja morske vode u područje solane, ove godine servisirana ali i ističu činjenica da nije u dobrom stanju i da je neophodno da u što skorijem roku bude obnovljena.
“Prošle godine su zamijenjene ekektroinstalacije i tu aktivnost su zajednički finansirali NPCG, Ministarstvo ekologije i CZIP. Objekat u kojem se pumpa nalazi je u izuzetno lošem stanju i neophodno je u što skorijem roku realizovati adaptaciju, a na pronalaženju rješenja za ovaj problem radi Ministarstvo ekologije. Pumpna stanica 16, koja ispumpava vodu iz solanskih bazena, funkcioniše i ima posebno važnu ulogu upravo u periodu jesen-zima, kada se njenim radom reguliše nivo vode koji raste usljed padavina”, navode u CZIP-u.
Država vlasnik zemljišta od jula 2022.
Podsjećaju i da je ta NVO prošle godine parku prirode Ulcinjska solana, poklonila bager koji će biti na raspolaganju za buduće projekte obnove nasipa i njihovo redovno održavanje.
“Kako ni ove godine nije uspostavljena upravljačka struktura, niti su od strane države obezbijeđena sredstva za nastavak radova na sanaciji nasipa, tako je bager bio bez posla. Nadamo se da to neće biti slučaj sljedeće godine”, ističu u CZIP-u.
Stečaj u Solani uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine. Pošto plan reorganizacije nije uspio, ulcinjska kompanija je u klasičnom u stečaju od 2011. godine.
Postupak privatizacije Solane “Bajo Sekulić” počeo je 2001. godine, na početku masovne vaučerske privatizacije.
Uprava za katastar i državnu imovinu, na osnovu mišljenja Savjeta za privatizaciju, donijela je 17. decembra 2021. rješenje kojim se dozvoljava da se ulcinjska Solana upiše kao državna imovina i da je Vlada jedini nosilac prava raspolaganja. Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula 2022. godine.
Predstavnici manjinskih akcionara su nakon toga najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju više od 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića.
Upravni sud, nakon toga, usvojio je tužbu akcionarskog društva za proizvodnju morske soli “Bajo Sekulić” Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte od 21. 7. 2021, u kome je kostatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem jedine crnogorske solane.
Upravni sud prethodno je odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku donio drugu presudu.
Nacionalni parkovi ne plaćaju zakup?
Bivši radnici Solane apelovali su na Nacionalne parkove da plate zakupninu stečajnoj upravi za zakup Solane za period od 1. avgusta 2023. do danas.
“To iz razloga jer novac koji prihoduje stečajna uprava po tom osnovu u iznosu od 2.450 eura mjesečno, većinom se uplaćuje bivšim radnicima na ime potraživanja koja na današnji dan iznose 800.000 eura plus pet godina neplaćenog radnoga staža”, piše u zahtjevu bivših radnika solane.
Iz Nacionalnih parkova “Vijestima” nijesu stigli odgovori na pitanja da li je tačno da od avgusta prošle godine ne plaćaju zakupninu stečajnoj upravi solane u Ulcinju i ako jeste, koji je razlog.
“Vijesti” su pitale Nacionalne parkove i kakve aktivnosti trenutno realizuju u cilju zaštite biodiverziteta tog jedinstvenog područja i vještačkog ekosistema, kakvo je ukupno stanje na lokalitetu i da li u svemu tome postoji koordinacija sa resornim ministarstvom, Opštinom Ulcinj, sa domaćim i međunarodnim ekspertima, institucijama i organizacijama koje se bave očuvanjem prirodnih vrijednosti.
Krivolovci i predatori tjeraju flamingose
Kao najvažniji podatak tokom ovogodišnjeg istraživanja gnjezdarica, izdvaja se to da je izbrojana 51 kupa (gnijedzo) flamingosa, što znači da su pokušali da gnijezde na solani, ali nažalost ni ove godine nisu uspjeli u toj namjeri. Razlozi za neuspješno gniježđenje su nepovoljan hidrološki režim i predacija, ističu u CZIP-u.
Tvrde da su uočeni tragovi više životinja koje su uništile gnijezda, poput lisica, jazavaca i pasa.
“Imajući u vidu to da su nedavno zabilježeni tragovi krivolova u vidu lovačke municije, može se pretpostaviti da se solanom kreću upravo lovački psi, te osim što predstavljalu problem u smislu krivolova, dodatno su prijetnja gnijezdećim pticama. Flamingosi ne gnijezde u regionu, pa bi uspješnost gniježđenja na solani značila puno za populaciju u ovom dijelu Mediterana. Upravo je ova situacija sa bezuspješnim gniježđenjem flamingosa pokazatelj da je neophodno u što skorijem roku raditi na obnovi nasipa kako bi se uspostavio povoljan hidrološki režim”, ocjenjuju u CZIP-u.
Bonus video:
