Rješenje pitanja siromaštva posebno među djecom je morao biti prvi cilj Vlade Crne Gore, saopšteno je danas iz Banke hrane Crne Gore.
Uz te fondacije oglasili su se povodom Međunarodnog dana djece 20. novembra.
U saopštenju Banke hrane koje potpisuje predsjednica Marina Medojević navodi se da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 20. novembra 1959. godine usvojila "Deklaraciju o pravima djeteta", a 1989. godine "Konvenciju o pravima djeteta".
"Od 20. novembra 1989. godine u cijelom svijetu se obilježava Međunarodni dan djeteta, koji je inicirala Organizacija Ujedinjenih nacija i njene ustanove. Obilježavanjem ovog dana se želi senzibilizirati javno mnijenje i ustanove za potrebu zaštite maloljetnika od zlouporabe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Jedan od najgorih oblika nasilja je siromaštvo", ističe se u saopštenju.
Iz Banke hrane su dodali da u Crnoj Gori prema zadnjim zvaničnim podacima Monstata živi 27 odsto siromašne djece, te da ovo stanje traje godinama, država ipak nema Strategiju za suzbijenje dječijeg siromaštva.
Poručuju da su osnovna dječja prava:
Prava preživljavanja – hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard;
Razvojna prava – razvoj, njega i obrazovanje, porodica, kultura, identitet;
Prava učestvovanja – donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama;
Prava zaštite od – zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije
"Prema UN konvenciji o pravima djeteta u sve evropske države imaju obavezu da zaštite pravo djece na sticanje državljanstva, a tako i prava iz socijalne, dječije zaštite, prava na liječenje, obrazovanje", poručili su iz Banke hrane.
Servisi i intervencije koje bi smanjile efekte siromaštva i društvene isključenosti na najugroženije, prema navodima Banke hrane, ne bi se smjele odlagati, što se kako poručuju čini decenijama.
"Linija siromaštva mora biti crvena linije ispod koje ne bi smio da živi ni jedan građanin Crne Gore pa tako ni jedno dijete. Podsjetimo se da je linija siromaštva za jednu osobu po Monstatu 280 eura mjesečno a za četvoročlanu porodicu 589 eura. Banci hrane se svakodnevno javljaju ljudi da se žale da gube trku za preživljavanje. Nemogućnost da plate kiriju ili ratu kredita, troškove režija, da se prehrane zaokupljuje u potpunosti najveći broj građana", kazali su iz Banke hrane.
Navode da su najugroženije porodice gdje djeca žive sa jednim roditeljem i porodice sa više djece.
"Država umjesto da podrži takve porodice ona se ponaša pasivno ili ograničava njihova prava. Šesto dijete u porodici nema pravo na dječiji dodatak.Nemaju ga ni djeca, takozvani apatridi. Mnogo porodica koje žive u siromaštvu zbog strogih kriterijuma ostvarivanja prava na jedino socijalno davanje namijenjeno siromasna MOP( materijalno obezbjeđenje porodice), ne dobijaju veći dječiji dodatak (što je pravo korisnika socijalne pomoci) već svega 30 eura po djetetu kao i djeca iz porodica dobrog statusa. Ukoliko maloljetno dijete dobije privremeni posao da bi pomoglo roditeljima da se prehrane, kupe obuću, odjeću, školski pribor, porodica gubi pravo na socijalnu pomoć namijenjenu siromašnima MOP", piše u saopštenu Banke hrane.
Iz te fondacije poručuju i da kada dijete napuni 18 godina i želi da studira, njegova porodica gubi MOP i ostaje bez prihoda.
"Umjesto da se na svaki način trudimo kao sistem, da pomognemo djeci iz siromašnih porodica da se isčupaju iz kandži siromaštva, mi ih saplićemo i otežavamo im život i tešku borbu. Porodični dodatak, mjesečno primanje za porodice sa djecom u riziku od siromaštva je jedan od načina pomoći. Dječiji dodatak čija visina zavisi od prihoda i primanja porodice je jedan od načina umanjenja siromaštva i smanjenja razlika među djecom. Besplatna užina u školi, školski pribor, časovi iz teže savladivih predmeta, sportske i druge aktivnosti ... jedan su od načina da djeca iz socijalno ugroženih porodica budu manje marginalizovsna i da ostvaruju bolje rezultate u školi i školovanjem se izbore za bolji život", poručuju iz Banke hrane.
Prema njihovim riječima, skandalozno mala socijalna primanja namijenjena siromašnima, MOP, primanja za nezaposlene porodilje i redovne studentkinje pokazuju nemar države prema budućnosti.
"Sa oko stotinu eura mjesečno se ne može, živjeti, hraniti, plaćati obaveze. Ni besplatna dohrana (formule) za bebe ne postoji u našem sistemu socijalne zaštite, čak ni za najugroženije kao ni pelene ni higijenska sredstva. Nema dovoljno obroka u narodnim kuhinjama, nema besplatnih namirnica i higijenskih sredstava, teško je odškolovati djecu čije porodice žive u nemaštini. Umjesto ciljane socijalne politike prema onima koji žive teško, naša Vlada se opredjeljuje na univerzalna rješenja po sistemu, svima po malo, što je direktno na štetu najugroženijih", kazali su iz Banke hrane.
Navode i da aktuelna Vlada čini malo kako bi smanjila siromaštvo meďu građanima, a posebno među djecom, gdje je ono naizrażajnije i ostavlja trajne posljedice.
"Koordinacija više resora ( socijale, zapošljavanja, zdravstva, školstva, finansija) koja bi doprinijela dostojanstvenijem żivotu ugroženih, u Vladi Crne Gore nema, a ona je nužna kako bi imali proaktivnu socijalnu politiku", rekli su iz Banke hrane.
Podsjećaju na nedavne riječi premijera Milojka Spajića da je za 100 eura povećana naknada za materijalno obezbjeďenje porodice - MOP (prezentacija povodom godinu dana vlade.)
"Nije došlo na žalost do povećanja MOP -a za sto eura. Socijalna pomoć namijenjena siromašnima - MOP se kreće od 89 do 170 eura", kazali su iz Banke hrane.
Navode i da je ministar socijalnog staranja Damir Gutić u avgustu predstavio javnosti povećanje MOP-a u isnosu od dva do tri eura i pojasnio da je to polugodišnje usklađenje.
"Učestalo insistiranje da je brige za standard građana osnov vladajuće koalicije a zaboravljanje onih koji nemaju ništa ili imaju veoma malo je, neodgovorno", kazali su iz Banke hrane.
Iz te fondacije su kazali da je Spajić javno govorio o pomoći u hrani (osnovnim životnim namirnicama ) koja bi stizalo na kućnu adresu.
"Ralizaciji javno izgovorenog od strane javnih funkcionera je obavezujuća. Ipak od standarda ugroženih građana njih više zanima sopstveni, pa najavljuju povećanje plata za 30 odsto i nova zaposlenja u vidu savjetnika. Stalna izborna utakmica najviše košta ugrožene građane. Čak ni jednokratnu novčanu pomoć nije moguće dobiti tri mjeseca. Odgovornost izostaje. Od svakih izbora strahuju najugroženiji, koji zbog loših zakona nepravedno ostanu uskraćeni za mrvice koje im država isplaćuje u vidu jednokratne pomoći a koju mogu dobiti najviše dva puta godišnje", kazali su iz Banke hrane.
Poručuj i da zvanična statistika Uprave za statistiku (Monstat) pokazuje da 20,1 odsto ljudi žive u nemaštini, ali da toi ne zanima kreatore i donosioce odluka u Crnoj Gori.
"U socijalnom budžetu se nalaze mnoge stavke koje nemaju veze sa siromaštvom. Svega tri odsto iz tog budžeta odnosi se na ljude u stanju socijalne potrebe", zaključuje se u saopštenju Banke hrane.
Bonus video:
