Mladi u Crnoj Gori suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući ograničene mogućnosti zapošljavanja, nesigurnost na tržištu rada i nedostatak prilika za profesionalni razvoj, ocijenjeno je tokom predstavljanja studije o mladima koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Friedrich Ebert (FES).
Kako je saopšteno iz CGO-a, studija o mladima „Suočavanje sa nesigurnostima u tradicionalnim okvirima”, zasnovana je na istraživanju koje je obuhvatilo mlade uzrasta od 14 do 29 godina, uz adresiranje širokog spektra tema – od obrazovanja, zapošljavanja, preko političkog angažovanja, socijalne nejednakosti, do opštih stavova mladih o društvu i njihovoj budućnosti u Crnoj Gori.
Studija je dio šireg programa FES-a kroz koju su sprovedena sveobuhvatna istraživanja u 12 zemalja - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji, Sloveniji, Grčkoj i Turskoj, i pruža dragocjene uvide u to kako mladi ljudi doživljavaju društvene promjene i zamišljaju svoje lične budućnosti.
Direktorka Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru, Kirsten Šonefeld, rekla je da se nada da će neki od ključnih nalaza biti instruktivni u oblikovanju budućih strategija za adresiranje potreba mladih u Crnoj Gori.
Ona je kazala da je posebno upečatljiv dubok uticaj ekonomske i političke nestabilnosti na živote mladih u 12 država u kojima je su sprovedena istraživanja, zajedno sa nezadovoljstvom obrazovanjem i ograničenim mogućnostima za zapošljavanje.
“U Crnoj Gori, mladi se često suočavaju s nesigurnim zaposlenjem i ograničenim prilikama, što dodatno otežavaju strukturalni problemi poput korupcije i socijalnih nejednakosti”, kazala je Šonefeld.
Ona je istakla pozitivan entuzijazam mladih za pristupanje Evropskoj uniji (EU) u državama koje su na putu ka EU.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, kazala je da se često podrazumijeva da su mladi, po definiciji, nosioci inovacija, kreativnosti i energije koja može transformisati zajednice i društvo u cjelini.
Ona je navela da značajan dio mladih, usljed talasa retradicionalizacije i klerikalizacije, kojem su izloženi, oslonac počinje tražiti u konzervativnim normama i religiji.
“Nalazi studije opominju na potrebu za balansiranjem između tradicionalnih vrijednosti i otvaranja ka novim mogućnostima i idejama koje vode ka napretku društva, uz pružanje podrške za razvoj progresivnih ideja i njihovih promotera među mladima”, kazala je Uljarević.
Ona je ukazala na važnost istraživanja koje pruža empirijske uvide u to kako mladi vide društvo u kojem žive i svoju budućnost u Crnoj Gori.
Autorka studije, Valentina Ostojić, ocijenila je da iz nalaza, generalno uzevši, proizilazi da su mladi u Crnoj Gori zabrinuti u vezi sa socioekonomskim faktorima života, poput zapošljavanja, obrazovanja i karijernih mogućnosti, ali i da su izuzetno konzervativni.
Ona je kazala da oko pitanja izbora partnera 72,4 odsto mladih ističe da im je značajno odobrenje porodice, ali i vjerska uvjerenja, odnosno religija tog partnera (56,4 odsto).
„Takođe, polovina mladih tu navodi i obrazovanje, 40 odsto etničko porijeklo, a četvrtina nevinost kao važan faktor, što dodatno potvrđuje visok nivo konzervativnosti mladih ljudi u Crnoj Gori“, pojasnila je Ostojić.
Ona je istakla i da je 71,1 odsto mladih za ulazak Crne Gore u EU, a 17,5 odsto protivno tome, dok deset odsto njih nije imalo stav oko ovog pitanja.
Ostojić je navela da podrška EU ne oslikava neminovno preuzimanje vrijednosti Unije.
„Iako je dominantna većina za članstvo u EU, konstatuje se i visok nivo netolerancije i konzervativnosti prema manjinama i „drugima“, što je kotradiktorno sa politikama EU. U ovom dijelu je jasno da mladi više prepoznaju socioekonomske prednosti EU“, kazala je Ostojić.
Prema njenim riječima, mladi vide probleme u obrazovnom sistemu.
„Skoro dvije petine njih je nezadovoljno postojećim kvalitetom obrazovanja, brine ih i korupcija u obrazovanju – 55 odstosmatra da se ocjene nekada mogu „kupiti“ u Crnoj Gori“, rekla je Ostojić i dodala da je među ispitanicima koji imaju visoko obrazovanje učestalije uvjerenje o prisutnosti korupcije u obrazovanju.
Ona je rekla da nezadovoljstvo prilikama u zemlji mnogi izražavaju i kroz želju za emigracijom.
Ostojić je kazala da zabrinjava podataka da 45,8 odsto mladih ima, umjerenu ili jaku, želju za odlaskom iz Crne Gore, i da je najčešća kod studenata magistarskih i doktorskih studija.
“Razlozi su uglavnom vezani za životni standard i karijerne prilike, a nešto rjeđe za obrazovne i kulturne prilike. Ipak, 50,9 odsto gleda pozitivno na budućnost Crne Gore”, pojasnila je Ostojić.
Ona je ukazala da skoro polovina mladih nije zainteresovana za politiku, a 37,5 odsto smatra da religijske organizacije imaju previše moći u društvu, dok 58,7 odsto vjeruju svojoj religijskoj organizaciji u potpunosti ili puno.
Studija je pokazala da preko 80 odsto ispitanika vjeruje da ratovi 90-ih i dalje značajno utiču na situaciju i perspektive mladih ljudi u zemljama bivše Jugoslavije.
Prema nalazima, 36 odsto mladih smatra da sve strane moraju preuzeti odgovornost da bi se obezbjedio trajni mir u zemlji, 20 odsto vjeruje da to može riješiti ekonomski prosperitet, 17,4 odsto da treba jačati obrazovni sistem u dijelu suočavanja sa prošlošću, dok 10,8 odsto vjeruje da će to riješiti članstvo u EU.
Bonus video:
