Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da su nezavisni mediji stub svakog demokratskog društva.
On je govorio na otvaranju Medijskog foruma Jugoistočne Evrope koji se održava u Podgorici. Rekao je da tema ovogodišnjeg foruma “Mediji i izbori - profesionalni i politički izazovi” dolazi u pravo vrijeme, u godini u kojoj su milioni ljudi glasali u više od 50 svjetskih država.
"'Superizborna' godina, kako je mnogi nazivaju već je pri kraju, a period koji nam predstoji, biće sasvim sigurno izazovno razdoblje u kojem će odluke koje su građani donijeli i političari koje su podržali, oblikovati našu društvenu stvarnost. Za Crnu Goru, superizborna godina je bila prošla, u kojoj je zemlja dobila novog predsjednika i novu izvršnu vlast", rekao je Milatović, kako je saopštio njegov kabinet.
Uloga nezavisnih medija u procesu demokratizacije ne svodi se samo na objektivno informisanje građana, već i na promovisanje vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, vladavina prava i transparentnost, istakao je.
"Oni su garant da su građani upoznati sa važnim političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima, ali i aktivnostima političkih lidera i institucija. Na taj način, nezavisni mediji utiču da javnost bude informisana, ali i angažovana u političkom životu, čime se jača demokratski proces".
Kazao je da je posebna odgovornost, u tom kontekstu, na medijima koje finansiraju građani - lokalnim i javnim servisima, koji su "u mnogim zemljama regiona, a Crna Gora nije izuzetak, često na udaru političkih i drugih uticaja", zbog čega "umjesto objektivnosti i profesionalizma postaju instrumenti vlasti". "Na taj način, ovi mediji umjesto da jačaju – oni zapravo slabe demokratske procese u društvu", rekao je Milatović.
Govoreći o profesionalnim izazovima izvještavanja tokom izbornih procesa, istakao je važnost tačne, uravnotežene i pravovremene informacije.
"Međutim, u praksi se susrećemo sa problemima kao što su pristrasnost, nedostatak profesionalnih standarda, i mogu slobodno reći epidemija fenomena senzacionalizma, sa ciljem da se fokus javnosti skrene sa ključnih tema."
Milatović je ukazao da e još jedan značajan izazov finansiranje medija tokom izbornih kampanja.
"Politički akteri ulažu ogromna sredstva u reklamne kampanje, što stvara u jednu ruku pritisak na medije da prihvataju određene narative kako bi osigurali finansijsku stabilnost. Nedostatak transparentnosti u finansiranju kampanja i medijskih sadržaja, kao i neprimjenjivanje postojećih normi, doprinosi narušavanju medijske objektivnosti i odgovornosti. Regulatorna tijela koja bi trebalo da garantuju ravnopravnu zastupljenost političke ponude u medijima tokom kampanje često su nedovoljno efikasna i podložna uticajima. Ovakva situacija dovodi do neravnopravne utakmice, gdje određene političke opcije dobijaju dominantnu medijsku pažnju, dok su drugi marginalizovani".
Rekao je i da poseban izazov nosi prilagođavanje tradicionalnih medija digitalnoj eri.
"Onlajn platforme i društvene mreže postale su dominantni izvor informisanja, ali ujedno i prostor za širenje dezinformacija i lažnih vijesti, koje mogu manipulisati javnim mnjenjem i tako uticati na ishod izbora. Ovi fenomeni često se dovode u vezu sa malignim uticajem trećih zemalja, koje na taj način žele da ostvare svoj geopolitički uticaj. Nedovoljno razvijena medijska pismenost u regionu samo dodatno otežava borbu protiv ovih štetnih pojava. Sve što sam naveo, samo je dio tzv. 'tamne strane' političkih procesa koje danas živimo i sa kojima se, kao društva, moramo izboriti", kazao je Milatović.
Dodao je da je, prije svega, neophodno da državne institucije pravovremeno komuniciraju tačne informacije, ali da, "nažalost, živimo u eri svakodnevnog političkog marketinga koji često plasira neistinite informacije, između ostalog i od strane državnih institucija".
"S tim u vezi, uloga nezavisnih medija kao 'čuvara demokratije' je presudna. Kroz istraživačko novinarstvo i nepristrasno izvještavanje, nezavisni mediji razotkrivaju lažne informacije, zloupotrebe moći, korupciju i neefikasnost institucija. Na taj način, povećavaju odgovornost vlasti prema građanima i smanjuju prostor za zloupotrebu položaja. Kako u Crnoj Gori, tako i cijelom regionu u kome su demokratske institucije još u fazi konsolidacije, mediji imaju dodatnu odgovornost da budu nosioci demokratskih promjena. Kreiranje ovakvog ambijenta podrazumijeva niz koraka na kojima moramo zajednički da radimo, a među kojima su najvažniji: 1) Jačanje nezavisnosti medija – Moramo stvoriti uslove za nezavisno i slobodno novinarstvo, što uključuje zakonodavne reforme, zaštitu novinara od političkih i ekonomskih pritisaka i transparentnost vlasništva nad medijima; 2) Unaprjeđenje profesionalnih standarda – u tom kontekstu ključna je edukacija novinara i urednika o etičkim normama i profesionalnom izvještavanju. Takođe, promocija istraživačkog novinarstva igra važnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju izbornih manipulacija; 3) Jačanje regulatornih tijela – Institucije koje regulišu medijski prostor tokom izbora moraju biti nezavisne, profesionalne i transparentne; 4) Podizanje nivoa medijske pismenosti – podrazumijeva posvećen rad, posebno sa mlađom generacijom, pomažući građanima da prepoznaju i razumiju razliku između kredibilnih informacija i lažnih vijesti; 5) Borba protiv dezinformacija koja zahtijeva strateški pristup njihovom suzbijanju, u saradnji sa partnerima iz nevladinog sektora i međunarodnim organizacijama", rekao je saopštio je predsjednik države.
On je istakao da je danas, u razvijenom medijskom ekosistemu u kome informacija putuje brže nego ikada do sada, potreban sistemski, koordinisani pristup i kreiranje veza između brojnih aktera na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, da bi se prevazišli "neki od brojnih izazova kojima se suočavamo".
"I zato smo svi danas tu. Da kroz otvoren dijalog, razmjenu mišljenja i najboljih praksi pošaljemo važnu poruku da velika moć i uticaj koju i mediji i političari imaju u društvu, nosi i veliko breme odgovornost, i tog bremena svi moramo biti svjesni. Sa žaljenjem konstatujem da razgovor o medijskom ambijentu u Crnoj Gori započinje kroz prizmu obilježavanja 20 godina od ubistva urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića, koje ni nakon dvije decenije nije riješeno. Zatvaranje ovog slučaja, uz utvrđivanje pune krivične odgovornosti svih aktera i nalogodavaca ovog zločina, preduslov je da kao zajednica ikrenemo dalje", zaključio je Milatović.
Bonus video:
