Oni mediji čiji su osnivači osuđeni za širenje dezinformacija i govor mržnje, ne mogu aplicirati za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam, a ta sredstva od iduće godine umjesto sadašnjih milion eura, biće skoro tri miliona eura, saopštio je Neđeljko Rudović, iz Ministarstva kulture i medija.
On je to kazao na konferenciji "Žive li mladi svoj vijek (dez) informisanosti", koju je institut DAMAR organizovao uz podršku NATO saveza.
Iz instituta DAMAR je saopšteno da je na konferenciji ocijenjeno da je borba protiv dezinformacja, govora mržnje i onlajn nasilja jedan od ključnih zadataka cijelog društva, a primarni korak u toj borbi, trebalo bi da bude reforma obrazovnog sistema.
Rudović smatra da je u borbi protvi dezinformacija ključno formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija.
Do tada se prema njegovim riječima država služi onim što ima.
"Oni mediji čiji su osnivači osuđeni za širenje dezinformacija i govor mržnje, ne mogu aplicirati za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam, a ta sredstva od iduće godine umjesto sadašnjih milion eura, biće skoro tri miliona eura. Zatim je predviđeno i da se u neregistrovanim medijima, portalima, ne mogu oglašavati državni organi i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu . Takođe, mediji koji nisu u samoregulaciji, koji bježe od praćenja smjernica iz Etičkog kodeksa novinara, oni takođe neće moći da apliciraju za Fond za medijski pluralizam", istakao je Rudović.
Jelena Zvizdojević iz Instituta Damar, kazala je da smo svjedoci da su mladi u Crnoj Gori izloženi vješto plasiranim medijskim sadržajima koji okupiraju njihovu pažnju, utiču na emocije i u znatnoj mjeri kreiraju uvjerenja, vrijednosti i mišljenja ove populacije.
Dodaje da je to potvrdio i njihov nedavno završeni eksperiment, koji je pokazao da mladi u Crnoj Gori sumnjaju u svoju sposobnost da prepoznaju dezinformacije.
"Ipak, mladi ljudi u Crnoj Gori su relativno uspješni u razlikovanju dezinformacija od istinitog sadržaja, pri čemu dezinformacije koje se odnose na zdravstvene aspekte i prethodno nepovjerenje u sistem imaju jako uporište među tim dijelom stanovništva. Pomenuto istraživanje je pokazalo da mladi ljudi- od 19 do 24 godine, vjerovatno ne čitaju informacije u cjelosti, ali i da imaju visok stepen ranije formiranih uvjerenja koja se temelje na dezinformacijama", kazala je Zvizdojević
Izvršni direktor organizacije Eurothink iz Sjeverne Makedonije, Dimitar Nikolovski ističe da je goruća tema u Sjevernoj Makedoniji, njihov odnos sa Bugarskom, te da su oni nisu na meti ruskih dezinformacija, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom.
Pojašnjava da "ruske dezinformacijske kampanje iskorišćavaju aktuelne teme koje su problematične kako bi dodatno produbile polarizaciju u društvu".
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević, kazala je da se ta organizacija od 2018. godine na dnevnoj bazi bavi dezinformacijama, kroz portala "Raskrinkavanje".
Ipak, Kovačević upozorava da se kod mladih, dodatno mora raditi na razvijanju sumnje i kritičkog mišljenja.
"Kreatori dezinformacija uspostavili su u ovom regionu, ozbiljnu infrastrukturu, u koju su uložena velika sredstva, a koja omogućavaju da laž koju smislite, u roku od nekoliko minuta ili sekundi, prenese na desetine ili stotine malih medija", pojašnjava Kovačević.
Milena Kalezić iz Ministarstva vanjskih poslova, smatra da borba protiv dezinfomacija nije i ne može biti posao samo jednog organa, već sinhronizovana akcija Vlade, medija i civilnog sektora.
Bonus video:
