Mladi medvjed Đuro, kojeg je krajem jula prošle godine nepoznata osoba ostavila na kapiji Prihvatilišta za životinje u selu Blizna, već tri mjeseca nije na tom imanju nadomak Podgorice, a vlasnik Miljan Miličković kaže da mu nije poznato gdje se nalazi.
To proizilazi iz prijave koju je Miličković u septembru podnio policiji i zapisnika inspekcije iz novembra, dokumentacije u koju su “Vijesti” imale uvid.
Iz Uprave policije, Ministarstva poljoprivrede i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove nisu odgovorili na pitanja redakcije u vezi sa nestankom medvjeda sa imanja u priperskom selu Blizna. Na pitanja nije odgovorio ni Miličković.
Dolazak i nestanak
Medvjed je kod Miličkovića, kako je on to ispričao ranije, dospio u julu 2023. godine, kada ga je kao mladunče starosti sedam mjeseci, u transporteru, nepoznata osoba ostavila na kapiji imanja čiji je Miličković vlasnik.
Meče je potom “privremeno” zbrinuto kod njega, a u nagradnoj igri koju je organizovao na društvenim mrežama, medvjed je dobio ime Đuro.
U međuvremenu su iz međunarodnih organizacija za zaštitu životinja “Animal Survival International” (ASI) i “Four Paws” (Četiri šape) insistirali da se za medvjeda pronađe trajno rješenje i da se životinja premjesti u specijalizovano prihvatilište.
Početkom septembra, godinu i dva mjeseca od kako je mladunče mrkog medvjeda “privremeno” zbrinuto kod njega, vlasnik imanja u selu Blizna prijavio je policiji da životinje nema.
Prema dokumentaciji u koju su “Vijesti” imale uvid, Miličković je prijavu Upravi policije, Odjeljenju bezbjednosti Podgorica podnio 12. septembra.
Pored ostalog, on je u prijavi naveo da je 9. septembra, oko osam sati ujutro, došao na imanje na kojem se nalazi prihvatilište, kada je primijetio “da medvjeda starosti godinu nedostaje iz svog rezervata, koji je bio obezbijeđen električnom ogradom”.
Službenicima policije, kako piše u prijavi, izjavio je i da je medvjed taj prostor već napuštao:
“Navedeni medvjed je zbog svoje veličine uspijevao već par puta da izađe iz svog rezervata, ali smo svaki put uspjeli brzo da ga pronađemo, budući da je životinja socijalizovana. Ja nisam mogao da primijetim bilo kakva oštećenja na ogradi i bilo gdje u rezervatu”, rekao je on službenicima policije.
U prijavi je naveo i da je u proteklom periodu imao probleme sa međunarodnom organizacijom “Animal Survival International”, da ne tvrdi da njihovi saradnici u Crnoj Gori imaju veze sa nestankom medvjeda.
“Ali iskreno sumnjam na to”, dodao je.
Inspekcijski nadzor
Iz međunarodnih organizacija ASI i “Četiri šape” u martu ove godine obratili su se resorima ekologije i poljoprivrede i šumarstva sa molbom da im se pomogne da se medvjed Đuro izmjesti iz prihvatilišta u selu Blizna.
Vlada je, kako su rekli “Vijestima”, u junu dala dozvolu da se Đuro, “koji je vlasništvo države, preseli iz nepodobnih uslova u Crnoj Gori u utočište za medvjede 4PAWS u Bugarskoj”, ali je Miličković, tvrde, odbijao saradnju, “onemogućavajući pokušaje provjere zdravlja i stanja medvjeda”.
“Početkom novembra, ASI je reagovao kada su volonteri u dva navrata otišli u posjetu zoološkom vrtu gdje se medvjed Đuro nalazio, kada su obaviješteni da se isti nalazi u karantinu, čekajući preseljenje u Bugarsku, te da ga zbog toga nije moguće vidjeti. Sumnjajući u to, ASI je kontaktirao relevantne vladine institucije, tražeći hitan inspekcijski nadzor”, rekli su “Vijestima”.
Prema dokumentaciji koja je dostavljena redakciji iz međunarodnih organizacija, inspekcijski nadzor iniciran je 18. novembra kod veterinarske, ekološke i lovne inspekcije.
Veterinarski inspektor na teren je izašao 28. novembra, kada je utvrđeno da medvjed Đuro nije u prihvatilištu.
“Inspekcijskom kontrolom je odmah po dolasku i početku izvršenja inspekcijske kontrole utvrđeno da se mladunče medvjeda ne nalazi u ograđenom prostoru u okviru zoo vrta gdje se nalazilo u ranijem periodu (u šta su veterinarski inspektori imali uvid u ranijim službenim posjetama ovom zoo vrtu)”, piše u zapisniku u koji su “Vijesti” imale uvid.
Iz međunarodne organizacije koja je inicirala nadzor zamjeraju inspektorima jer u međuvremenu, od dana kad je Miličković prijavio policiji da medvjeda nema, nisu kontrolisali prihvatilište.
“Miličković im je po dolasku rekao da je Đuro nestao u noći između 8. i 9. septembra, dao im je kopiju policijske prijave, što znači da je medvjed nestao tri meseca prije, tokom kojih Veterinarska inspekcija nije vršila kontrole i nije primijetila da medvjeda nema. Iz svega ovoga proizilazi da Miličković od početka septembra do novembra nije ni pokušavao da obavijesti nadležne da je medvjed nestao, iako je imao zakonsku obavezu da to učini”, rekli su “Vijestima” iz međunarodne organizacije koja je inicira nadzor.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine “Vijestima” je nezvanično potvrđeno da Miličković njima, iako je bio u obavezi, nije prijavio nestanak medvjeda.
Prema zapisniku nakon nadzora veterinarske inspekcije, Miličković je inspektorima rekao da je od službenika policije dobio instrukcije da nikoga više ne obavještava o nestanku medvjeda, “u cilju vršenja istrage”.
Institucije “zakazale”
Izvršni direktor ASI, Dejvid Berit, ocijenio je da su se, u vezi sa medvjedom Đurom, nadležne institucije u Crnoj Gori “loše nosile sa situacijom”.
“Međunarodne organizacije i državni službenici mjesecima su zajedno radili na Đurovoj dokumentaciji za preseljenje, dok nadležni nisu imali pojma da je medvjed nestao”, rekao je on, uz poziv na detaljnu policijsku i vladinu istragu.
“To je u najboljem interesu Crne Gore. Kao međunarodna dobrotvorna organizacija koja djeluje u mnogim zemljama, znamo da slaba primjena zakona, kada se radi o divljim životinjama, i rasprostranjena ilegalna trgovina divljim životinjama nanose štetu zemlji i njenim građanima. Ostaje samo da sačekamo reakciju nadležnih, prije svega tužilaštva i policije, koji imaju zadatak da otkriju okolnosti pod kojima je medvjed Đuro nestao i da se nadamo da je još živ i nepovrijeđen”, rekao je Berit.
Međunarodne organizacije i državni službenici mjesecima su zajedno radili na Đurovoj dokumentaciji za preseljenje, dok nadležni nisu imali pojma da je medvjed nestao, kazali su iz Međunarodne organizacije za oporavak životinja, uz poziv na detaljnu istragu
Podsjetio je da su se 2017. kod Miličkovića nalazila dva mladunca medvjeda, Maša i Brundo.
“Poslije akcije spasavanja, medvjedi su prebačeni u utočište za medvjede Arcturos u Grčkoj. Međutim, ubrzo se u njegovom zoološkom vrtu pojavilo novo mladunče, koje je i dalje tamo zatočeno. Taj medvjed je široj javnosti poznat kao medvjed Ljubo. DNK testiranje bi lako moglo riješiti da li je Ljubo bio u srodstvu sa ranije spasenim medvjedima, ali uprkos tome što su stručnjaci za medvjede, dobrotvorne organizacije i zabrinuti građani tražili istragu, ništa nije urađeno”, poručio je Berit.
Krajem 2022. godine, na imanju na kojem se nalazi prihvatilište i zoo vrt Miličkovića, za 12 sati uginulo je 14 životinja, od čega šest divljih.
Dali mu meče bez papira
Država nije nikad sa Miličkovićem potpisala bilo kakav ugovor niti mu dala odobrenje za držanje mladog medvjeda Đura.
To tvrdi Miličković u izjavi koju je tokom nadzora dao veterinarskom inspektoru.
“Nikada od relevantnih državnih institucija nisam dobio nikakvu vrstu ugovora (ili odobrenja) kojim bi bila regulisana prava i obaveze našeg zoo vrta, a takođe i prava i obaveze vlasnika ovog mladunčeta (države Crne Gore), a u vezi sa boravkom ovog mladunčeta u našem vrtu”, stoji u zapisniku.
Dodao je i da za 13 mjeseci, koliko je medvjed bio kod njega, “niko iz državnih institucija, takođe i nijedna NVO nikada za vrijeme boravka mladunčeta... nije zvanično posjetila mladunče u cilju pružanja pomoći oko držanja”.
“Nikada nijedna državna institucija i nijedna NVO nije donijela niti donirala nijedan kilogram hrane za ovo mladunče... ni jedan jedini euro kao pomoć za držanje i ishranu”, naveo je on, uz optužbe na račun “pojedinih NVO” da su, naprotiv, “svojim zlonamjernim djelovanjem učinile štetu mladunčetu medvjeda”.
Zahvalan je na podršci Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i direktoru Vladimiru Đakoviću.
“UBHVFP je obezbijedio novčana sredstva u visini 12.000 eura u 2022. godini, što je iznosilo trećinu ukupnih sredstava koja su uložena u infrastrukturno opremanje i izgradnju rezervata za medvjede u našem zoo vrtu, ukupne površine 8.000 metara kvadratnih... Zahvaljujemo se UBHVFP što nam je pomogao da napravimo kvalitetan rezervat za mrkog medvjeda”, rekao je Miličković inspektorima.
Bonus video:
