Nedovoljno novca za ljekove i liječenje crnogorskih osiguranika u inostranstvu, kupovina medicinske opreme i renoviranje klinika iz kredita i donacija, glavne su zamjerke predstavnika zdravstvenog sistema na Predlog Zakona o budžetu za narednu godinu koji je usvojila Vlada.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić kazao je da je ta ustanova na osnovu analiza usvojila Nacrt budžeta od oko 535 miliona eura, dok su Ministarstvo finansija i Vlada donijeli odluku da budžet bude 452,6 miliona.
“Razlika je ogromna i iznosi preko 80 miliona eura”, naglasio je Kadić na jučerašnjem skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
On je kazao da je iznos za bruto zarade u Predlogu Zakona o budžetu za 2025. identičan predloženom i tu nije bilo korekcija.
Najveća razlika, tvrdi, odnosi se na potprogram za ljekove, jer im je odobreno 40 miliona eura manje.
“Vlada je predložila da budžet za ljekove bude 140 miliona eura, što je povećanje u odnosu na 112 miliona. Mi smo tražili više jer je fakturisanje u 2024. za ljekove i medicinska sredstva u ovoj godini 155 miliona eura samo što se tiče Montefarma, a 180 miliona sa privatnim apotekama. Bili smo realni, imajući u vidu potrošnju u ovoj godini”, kazao je Kadić.
On je rekao da najveći dio, čak 50 odsto budžeta “Montefarma”, ide na strogo kontrolisane ljekove preko komisija Ministarstva zdravlja i FZO i da su u pitanju skupi medikamenti, biološka i onkološka terapija, gdje nema zloupotreba, već je u pitanju potreba i želja da budemo u korak sa savremenom medicinom i trendovima. Kadić je naglasio da je Komisija Ministarstva zdravlja ove godine odobrila 30 miliona eura skupih ljekova, a komisija FZO preko 45 miliona.
“Dakle, 75 miliona od 155 koji idu preko Montefarma odnosi se na nabavku skupih i strogo kontrolisanih ljekova koje odobravaju stručnjaci. U pitanju je terapija za cističnu fibrozu, genetska terapija, ljekovi koji pojedinačno koštaju milione eura. Ponovo ćemo doći u situaciju da radimo rebalans, da dugujemo Montefarmu i da ta ustanova ne može da servisira…”, rekao je Kadić.
On je naglasio da se razlika između sredstava predloženih od te ustanove i Vlade odnosi i na liječenje van Crne Gore. Pojasnio je da je ta ustanova u ovoj godini poslala 3.000 osiguranika na liječenje u Srbiju, a 1.000 u ostale zemlje Evrope, što je koštalo više od 13 miliona eura.
“Ako nam je namjera da našim državljanima obezbijedimo najbolju zdravstvenu zaštitu i liječenje, ne možemo uslovljavati cijene usluga u tim zemljama. Cijene, iako pregovaramo na mjesečnom nivou, su nešto što oni diktiraju, a ne mi. Više nije dovoljan budžet za tu poziciju od sedam ili osam miliona”, kazao je Kadić.
Pojasnio je da su svi upoznati da je ove godine, na primjer, napravljena saradnja sa Institutom u Minsku za transplantaciju bubrega.
“To nisu neplanirani troškovi, već je država omogućila. Nemojte da bude da smo nešto deklarativno dali, a onda rekli da to ne može i da nema novca”, istakao je Kadić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Aleksandar Radović ocijenio je da nije dobro što toj ustanovi nisu odobrena sredstva za kapitalne investicije, pojasnivši da je traženo 4.600.000, a odobreno oko 800.000 eura.
“Tražili smo novac za adaptaciju organizacionih jedinica koje nisu renovirane 50 godina, kao što su neurohirurgija i urologija, a rečeno nam je da će novac za to ići iz kreditnih linija”, kazao je.
Radović je rekao da insistira da se obezbijedi novac za medicinsku opremu, jer bez obnove aparata koji su jako skupi ne mogu funkcionisati. Kazao je da im treba novi CT aparat i da su ove godine popravljali aparat koji je isteklog servisnog roka, a da takva održavanja skupo koštaju. On je kazao da su dobili projekat za rekonstrukciju odjeljenja intenzivne njege koje nije renovirano 32 godine.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun rekao je da bi Vlada kroz kapitalni budžet za narednu godinu trebalo da podrži 27 projekata, od čega je sedam projekata iz oblasti zdravstva, vrijednih oko 204.120.000 eura.
On je kazao da se projekti odnose na izgradnju novog univerzitetskog Kliničkog centra, adaptaciju i opremanje tri operacione sale u bjelopoljskoj bolnici, system grijanja i hlađenja u cetinjskom Domu zdravlja, rekonstrukciju i adaptaciju domova zdravlja Rožaje i Tivat, te Klinike za anesteziju KCCG, opremanje porodilišta u Opštoj bolnici Bar po standardima UNICEF-a što će koštati oko 730.000.
Šimun je rekao da će dio projekata iz oblasti zdravstva raditi iz kreditiranja, pa bi 12 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj trebalo da bude namijenjeno za unapređenje energetske efikasnosti u opštim bolnicama Bijelo Polje i Cetinje kao i KCCG, dok će u prvom kvartalu 2025. imati kreditni aranžman od 20 miliona eura za nabavku savremene medicinske opreme.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković poručio je da ove godine nije realizovan nijedan projekat iz kapitalnog budžeta iako je za nabavku opreme planirano 20 miliona eura, ocijenivši da su u pitanju prazna obećanja.
Bonus video:
