Hadžibegović: Omladinski rad treba postati dio sistemskog odgovora na društvene izazove koji pogađaju mlade

Za predsjednicu Udruženja praktičarki i praktičara omladinskog rada izabrana je omladinska radnica sa višegodišnjim iskustvom Ajša Hadžibegović, potpredsjednice su Aleksandra Gligorović i Mirela Rajković, dok je predsjednica Skupštine Udruženja Dejana Dizdar

2016 pregleda 0 komentar(a)
Sa događaja, Foto: PR Centar
Sa događaja, Foto: PR Centar

Udruženje praktičarki i praktičara omladinskog rada zalagaće se za unapređenje omladinskog rada kao ključnog alata za osnaživanje mladih, stvaranje inkluzivnog okruženja, postavljanje visokih standarda profesionalnosti i kvaliteta, kao i prepoznavanje praktičarki i praktičara omladinskog rada kao važnih aktera u omladinskoj politici kroz zakonodavni okvir.

To je kako prenosi PR Centar poručeno na osnivačkoj skupštini strukovnog Udruženja praktičarki i praktičara omladinskog rada, koju je organizovao Forum mladi i neformalna edukacija – Forum MNE.

Za predsjednicu Udruženja praktičarki i praktičara omladinskog rada izabrana je omladinska radnica sa višegodišnjim iskustvom Ajša Hadžibegović, potpredsjednice su Aleksandra Gligorović i Mirela Rajković, dok je predsjednica Skupštine Udruženja Dejana Dizdar.

Hadžibegović je kazala je da je osnivanje Udruženja praktičarki i praktičara omladinskog rada ostvarenje sna dugog 20 godina.

„Ovaj značajan korak ima potencijal da donese prepoznavanje profesije omladinskog rada u Crnoj Gori i njenog doprinosa razvoju društva. Ovo je nešto što smo sanjali već dvije decenije, još od prvih koraka u stvaranju onoga što danas nazivamo omladinskim radom. Iako ta profesija još uvijek nije formalno prepoznata, cilj nam je da kroz ovo Udruženje radimo na njenom etabliranju i ukazivanju na njen značaj za društvo“, istakla je Hadžibegović.

Naglasila je važnost omladinskog rada za mlade, ali i za društvo u cjelini, opisujući ga kao ključ za izgradnju demokratskog društva u kojem se poštuju ljudska prava i pružaju jednake šanse za sve generacije.

„Ono što smo danas usvojili u smislu vizije, misije i ključnih ciljeva Udruženja jasno definiše šta treba raditi. Pred nama je zadatak da na internom nivou precizno odredimo šta podrazumijevamo pod omladinskim radom i kako ga približiti javnosti“ , pojasnila je Hadžibegović.

Ukazala je da jedan od ključnih izazova definisanje standarda kvaliteta omladinskog rada i njegovo prepoznavanje od strane institucija i društvenih aktera.

„Omladinski rad treba postati dio sistemskog odgovora na društvene izazove koji pogađaju mlade. Naša vizija obuhvata popularizaciju omladinskog rada i izgradnju zajednice praktičara. Danas u Crnoj Gori postoji veliki broj ljudi koji rade sa mladima, ali se možda ne prepoznaju kao profesionalci u ovom polju ili nemaju potrebne kompetencije za tako odgovoran posao“, navela je Hadžibegović.

Kazala je da predstoji mnogo posla na kreiranju snažne zajednice praktičara i osnaživanju omladinskog rada kao profesije koja može pružiti rješenja za mnoge izazove mladih i društva u cjelini.

Projektna menadžerka Foruma MNE, Anđelija Lučić, kazala je da su omladinski rad i neformalno obrazovanje ključni za razvoj vještina, osnaživanje mladih i stvaranje zajednica koje podstiču participaciju i društvene promjene.

„Međutim, u Crnoj Gori suočavamo se sa nedostatkom standardizovanih programa, stručnog kadra i održivih servisa namijenjenih mladima. Profesija omladinskog radnika/radnice nije formalno prepoznata, a programe omladinskog rada uglavnom sprovode nevladine organizacije. Ipak, sadržaji tih programa značajno variraju, ne postoji sistem osiguranja kvaliteta, a usluge koje se nude mladima su često fragmentirane, neodržive i nedovoljno dostupne svim mladima u svim opštinama. Ovakvo stanje rezultira slabom podrškom mladima tokom tranzicije u odraslo doba“, istakla je Lučić.

Podsjetila je da je Forum MNE u junu 2023. godine okupio praktičarke i praktičare omladinskog rada kako bi identifikovao ključne izazove.

„Tokom sastanka istaknuta je potreba za formalnim prepoznavanjem profesije omladinskog radnika/radnice kroz Zakon o mladima, kao i za osnivanjem strukovnog udruženja koje bi unapređivalo status i položaj onih koji rade sa mladima“, navela je Lučić.

Pozvala je sve relevantne aktere da se pridruže njihovim naporima za unapređenje kvaliteta omladinskog rada i neformalnog obrazovanja, kako bi zajednički stvorili bolje uslove za mlade širom Crne Gore.

Članica Udruženja praktičarki i praktičara omladinskog rada, Andrea Mićanović, istakla je važnost profesionalizacije i standardizacije omladinskog rada, koji u Crnoj Gori još uvijek nije prepoznat kao profesija.

„Jako je važno da imamo organizaciju koja će se baviti zagovaranjem pravnog rješenja koje će omogućiti omladinskim radnicima i radnicama da na zakonom prepoznat način obavljaju svoju djelatnost. To će im omogućiti da rade s mladima, unapređuju omladinske politike i doprinesu razvoju našeg društva“, kazala je Mićanović.

Pojasnila je da se Statut Udruženja, koji je danas usvojen, bavi pitanjima poput misije, vizije i ciljeva organizacije, djelatnosti, strukture i članstva.

„Vjerujem da će Udruženje djelovati u skladu sa onim što je zapisano u Statutu i da to neće ostati samo mrtvo slovo na papiru. Naš cilj je da se sadašnji praktičari i praktičarke omladinskog rada u Crnoj Gori umreže i zajednički rade na inicijativama koje će dovesti do profesionalizacije ove djelatnosti“ , istakla je Mićanović.

Smatra da su profesionalizacija i standardizacija omladinskog rada ključni za unapređenje omladinskih politika i razvoj crnogorskog društva.

„Udruženje će biti pokretač inicijativa koje će omogućiti omladinskim radnicima da doprinesu stvaranju boljih prilika za mlade, kao i za sveukupan društveni napredak“, rekla je Mićanović.

Forum MNE podržava proces osnivanja strukovnog udruženja praktičarki/praktičara omladinskog rada kroz Core grant regionalnog projekta SMART Balkan Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Sjeverne Makedonije i Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije, a finansijski podržan od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Bonus video: