Ministarstvo odbrane (MO) ponovno je rapisalo tender za nabavku usluge izvlačenja potonulog desantnog broda - minopolagača DBM - 241 iz podmorja uz sjeverozapadnu obalu posluostrva Luštica.
Tender je procijenjene vrijednosti 363.000 eura sa PDV-om. U propozicijama ovog javnog nadmetanja navedeno je da u njemu “može da učestvuje samo privredni subjekat koji posjeduje iskustvo na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju minimum jednog istog ili sličnog posla iz oblasti predmeta nabavke”.
“Isti poslovi podrazumijevaju izvlačanje potonulih plovnih objekata iz vode, težine minimalno 70 tona, metodom kojom će ponuđač izvršavati predmetnu uslugu i koju je naveo u svojoj ponudi, dok slični poslovi podrazumijevaju izvlačenje iz vode tereta, težine minimalno 70 tona, bilo kojom metodom”, piše u propozicijama.
Zainteresovani ponuđač moraće da izradi tehnički elaborat o tome kako i uz koju tehniku i opremu namjerava da na površinu iz plićaka podigne brod težak oko 600 tona, a koji na dnu mora leži prevrnut na desni bok.
“Rok za izradu tehničke dokumentacije - eleborata ne može biti duži od 30 dana od dana zaključivanja ugovora. Naručilac će u roku od 15 dana od dana dostavljanja eleborata dati saglasnost/primjedbe na isti. Rok za izvlačenje potonulog broda ne može biti kraći od 30 i ne duži od 120 dana od dana davanja saglasnosti od strane naručioca na dostavljeni eleborat”, stoji u tenderskoj dokumnetaciji.
Isječen ili u cjelini
MO daje mogućnost zainteresovanom ponuđaču da brod izvuče isječen u sekcijama na obalu obližnjeg vojnog objekta Pristan, ili da ga, ukoliko ga uspije u cjelini podići sa dna mora, dotegli i tamo nasuče na obalu i potom ovdje izreže u staro željezo.
“Usluga izvlačenje podrazumijeva izvlačenje potonulog broda sa lokacije Rakite na molo vojnog dijela objekta Pristan, koja je udaljena od sadašnje lokacije cirka 1.000 metara, uz mogućnost da mjesto izvlačenja može biti i obala (nasukivanje na istu) na vojnom dijelu objekta Pristan, pored lučke dizalice LDI-18 ukoliko se brod dotegli kao cjelina. Usluga podrazumijeva da se svi njegovi elementi koji bi eventualno, u postupku izvlačenja broda otpali ili se polomili, pokupe i takođe se premjeste na lokaciju molo vojnog dijela Pristan”, piše u tenderu.
Potopljeni brod, inače, leži na dnu mora dubine od od 10 do 15 metara, na udaljenosti od oko desetak metara od obale, pri čemu mu je lijevi bok iznad površine mora.
Posljednji tender za “nabavku usluge vađenja potonulog broda DBM - 241” koji je raspisalo Ministarstvo odbrane, završen je neuspješno početkom novembra jer do tada nije prispjela nijedna ponuda eventualno zainteresovanih kompanija za taj posao.
Iz MO su tada “Vijestima” kazali da će nakon neuspjeha ovog tendera “izvršiti analizu tehničke specifikacije predmetne javne nabavke, prikupiti dodatne informacije i ponoviti postupak”. To se i dogodilo, ali je procijenjena vrijednost ove javne nabavke od 363.000 erura sa PDV-om ostala ista kao i na prošlom, propalom pokušaju da se nađe firma koja će u okviru tolikog raspoloživog budžeta obaviti ovaj tehnički i ekološki nimalo jednostavan zahvat. U Crnoj Gori inače ne postoji nijedna kompanija koja se bavi uslugama spašavanja potonulih brodova, niti je u našim vodama u nekoliko posljednjih decenija bilo pokušaja vađenja u cjelini potonulih brodova dimenzija i težine kakve ima DBM - 241.
Desantni brod - minopolagač DBM - 241 je prije petnaestak godina povučen iz operativne upotrebe Mornarice VCG, nakon čega je MO u više navrata bezuspješno pokušavalo da proda taj tada još uvijek prilično moderan, ali veoma zapušten ratni brod. DBM - 241, koji se nalazio na mrtvom vezu u blizini bivšeg vojnog objekta Rakite, na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica, 7. februara prošle godine, oko 10 sati ujutro se tokom većeg nevremena prevrnuo na desni bok i potonuo. Tada je havarisan i takođe rashodovani stari vojni tanker za vodu PV - 17, čiji je trup takođe naplavljen, pa je i ovaj brod pramčanim dijelom nalegao na morsko dno u plićaku gdje je bio vezan. Riječ je, inače, o dva vojna broda koja su već godinama bili van operativne upotrebe u Mornarici VCG, a koje MO za sve to vrijeme nije prodalo niti izrezalo u staro željezo, već je godinama trošilo materijalne i kadrovske resurse Mornarice VCG za njihovo čuvanje.
Desantni brod - minopolagač DBM - 241 sagrađen 1988. u Splitu, bio jedan od najmlađih i najmodernijih brodova nekadašnje JRM, a Crna Gora za plovilom takve namjene i karakteristika sigurno nije imala nikakve potrebe još od 2006. kada je obnovila nezavisnost i preuzela potpunu kontrolu nad Mornaricom.
Lakonski stav
Prepušten nebrizi, ovaj brod je u nevremenu 7. februara 2023. trpio velika naprezanja pod kojima su popustili korozijom izgriženi limovi trupa, pa je brod počeo primati more i polako tonuti, da bi se, kada je “zaronio” dovoljno duboko da more pokulja u njegovu unutrašnjojst kroz veliku pramčanu i krmenu rampu za ukrcaj vozila i tenkova, DBM - 241 u jutarnjim satima nagnuo, prevrnuo na desni bok i potonuo u relativno plitkoj vodi uz samu obalu.
Iz MO, kojim je tada kao v.d. ministar rukovodio Filip Adžić (URA), “Vijestima” je neposredno nakon potonuća ovog broda rečeno da zbog toga niko u Mornarici i lancu komandovanja VCG neće snositi nikakvu odgovornost, iako je država pretrpjela veliku štetu zbog ovog incidenta kojeg MO tada čak nije ni klasifikovalo ni istraživalo kao tzv. vanredni događaj. Naime, u momentu kada je potonuo, DBM - 241, kako je objašnjeno iz MO, “nije bio upisan u Flotnoj listi, pa prema tome nije ni bio na materijalnom zaduženju Mornarice”. MO je stoga zaključilo da se ovdje nije radilo tzv. vanrednom događaju kojeg bi trebalo da istražuje posebna komisija kako se to inače u vojsci radi uvijek kada su u pitanju incidenti u kojima se pričini veća materijalna šteta na naoružanju, opreme ili vojnim objektima, odnosno dođe do povređivanja ili smrti pripadnika vojske.
MO je ovakav lakonski stav prema potonuću DBM - 241 zauzelo uprkos tome što je država u ovom incidentu pretrpjela ozbiljnu štetu, jer je taj brod prije nego što je potonuo bio prodat firmi “Intertrade”, koja je prethodno uplatila avans i trebalo je da rashodovani ratni brod pretvori u sekundarnu sirovinu. Sada će međutim, poreski obveznici Crne Gore morati da plate nimalo jeftinu i komplikovanu tehničku operaciju uklanjanja olupine DBM - 241 iz plićaka na Luštici, a za koju se još ne zna kako i kada će biti sprovedena.
Olupinu će rezati pod vodom
Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora “Vijesti” iz Mornarice VCG, malo je vjerovatno da će brod gabarita i težine DBM - 241 biti jednostavno podignut, ispravljen i uklonjen sa mjesta gdje je potonuo, prvenstveno zbog izuzetno lošeg stanja limova na njegovom koritu koje će biti vrlo teško privremeno zakrpiti da bi se brod mogao podići i da mu se ispumpavanjem vode iz unutrašnjosti i obezbjeđivanjem vodonepropusnosti trupa može vratiti plovnost.
Stoga će se, vjerovatno, olupina DBM - 241 morati na licu mjesta pod vodom rezati u manje komade i tako postepeno dizalicom uklanjati sa ovog mjesta i odnijeti na dalje rezanje u staro željezo.
To će sve dodatno poskupiti ovu operaciju i učiniti je ekološki vrlo izazovnom, jer u olupini potonulog broda i dalje ima ostataka goriva, maziva, azbesta i drugih štetnih materija koje će se neminovno, prilikom njegovog rezanja pod vodom, raširiti u okolni akvatorijum.
Bonus video:
