Po tradiciji, godina na izmaku u Pomorskom muzeju Crne Gore zaključena je promocijom novog izdanja "Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru", broj LXXII.
Po 72. put ova naučno-stručna publikacija javnosti je donijela brojne zanimljive radove iz istorije pomortva, ali i kulturne, sakralne, profane, etnološke i književne baštine Kotora i Boke, od početka 13. do kraja 20. vijeka.
Godišnjak Pomorskog muzeja je kao stručna serijska publikacija koja kontinuirano izlazi od osnivanja Muzeja 1952.godine do danas, napravio najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imao najveću zaslugu za promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore.
U njenih 72 godine prisutnosti u sferi istraživačke djelatnosti, zadatak ove publikacije bio je da iz broja u broj, objavljuje radove renomiranih istraživača kulturne i pomorske prošlosti Boke i doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.
Jedan od urednika ove publikacije, bibliotekar Pomorskog muzeja u penziji Slavko Dabinović, istakao je da je u ovih dsedam decenija na starnicama Godišnjaka, objavljeno na stotine vrijendih radova afirmisanih autora sa prostora bivše Jugoslavije, ali i iz inostranstva.
"Intelektualna radoznalost, želja da se osvijetle zaboravljane ili nejasne epizode iz naše prošlosti, posebno pomorske, izazov je za kvalifikovane istraživače koji Godišnjak održavaju i oplemenjuju u njegovom trajanju i obnavljanju. Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, kao naučno - stručna serijska publikacija veliki je iskorak u proučavanju istorije pomorstva i promocije pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Nadamo se da će i naredni brojevi očuvati kvalitet, stručnost i duh prethodna 72 broja. Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću nastoji se podsticati interes kod mladih istraživača o ogromnom značaju bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka Kotorska pripadali vjekovima. Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost i materijalizovati je, prezentovati i komunicirati, kako bi je približili i ostavili generacijama koje dolaze", kazao je, obraćajući se brojnoj publici na promociji.
On i koleginica mu, viša bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević, predstavili su svih deset radova i dva prikaza koja donosi najnoviji Godišnjak.
Joško Katelan i Jelena Mršulja autori su rada "Crtice iz pomorske prošlosti Boke u sudskoj građi Istorijskog arhiva Kotor", Željko Brguljan teme "Kapetan Eugen Brguljan (1856-1914), austrougarski konzularni i Loydov agent u Turskoj i Grčkoj", Lovorka Čoralić donosi rad "Povezanost kotorskih iseljenika u Mlecima s područja Veneta u XVI stoljeću", Antun Sbutega "Malteški red, Boka Kotorska i Crnogorsko primorje" i rad "Članovi i saradnici Jugoslovenskog odbora iz Kotora", Tomislav Bonić "Dokumenta s crnogorske jahte 'Rumija' u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor", Ane Ferri "Analiza zapisanih varijanti imena Ludovika Paskvalića kroz vrijeme", Radojka Abramović i Miljan Živković "Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka", Melisa Niketić "Komoda u stilu Marija Terezija kao tihi svjedok privatnog života u palatama Boke Kotorske", Dragan S. Rajčević "Crni plat – Genius Loci Tivta (Novi prilozi za istoriju)".
Zorica Čubrović uradila je prikaz knjige autora Željka Brguljana "Crkva Sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja", a Jovana Lalošević Vidović knjige "Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi", autorke Radojske Abramović.
"Ostaje činjenica da vrijeme prolazi a da Godišnjak traje, pojavljuje se jer ga očekujemo, dolazi do naše obale i u svoj Muzej, kao jedrenjak. Dolazi da se smiri u našem duhu i intelektualnoj radoznalosti i da procijeni mogućnost novih duhovnih putovanja, novih traganja i otrktivanja nepoznatog", podsjetila je Nikčević na riječi dugogodišnje članicve redakcije Godšnjaka, nedavno preminule, ugledne profesorice Gracijele Čulić.
Kustos Pomorsko tehničke zbirke muzeja, Ilija Mlinarević prredstavio je deset radova sa naučne konferencije "Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024" a koja je ljetos održavna u Perastu, te koji su uključeni u Godišnjak.
Direktorica Pomorskog mzuzeja Crne Gore Maja Uskoković sumirala je aktivosti koje je ta ustanova kulture sprovela u godini na izmaku.
"U cilju očuvanja i spriječavanja otuđenja kulturnog blaga Crnogorskog primorja tokom 2024. godine nastavio se rad na terenu, koji je podrazumijevao otkup vrijednih predmeta kojima se upotpunila Etnografska, Istorijsko-umjetnička i Pomorsko-tehnička zbirka, te otkupljeno 11 predmeta. Zadatak Muzeja je da pomorsko blago, sve pokretne predmete koji ga definišu, sačuva od propadanja i iznošenja iz Crne Gore kako otkupom, tako i vrijednim donacijama građana koji su prepoznali njegovu misiju. U 2024. godini zbirke smo obogatili i obnovili sa 31 predmetom, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbene muzejske predmete u stalnoj postavci Muzeja", kazala je Uskoković, dodajući da su u godini na izmaku realizovali 35 programskih aktivnosti, od toga sedam privremenih izložbi u Galeriji muzeja i devet međunarodnih izložbi u saradnji sa srodnim institucijama iz oblasti kulture.
"Bili smo organizatori okruglih stolova, edukativno pokaznih radionica, stručnih predavanja, seminara za bibliotekare. Sa posebnim zadovoljstvom mogu reći da smo bili i jedan od organizatora dvije međunarodne naučne konferencije: 'Konzervacija i restauracija - od tradicije do savremenosti' i 'Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024.'", navela je Uskoković.
Pomorski muzej u 2024. godini je izdao 12 knjiga (monografija, publikacija i brošura), a promovisao sedam. Putem poklona, razmjene i kupovine bibliotečki fond Muzeja je bogatiji za 217 knjiga.
"Stručnjaci iz Muzeja učestvovali su na velikom broju radionica, zatim na 29. Forumu mediteranske pomorske baštine u Sesimbri u Portugaliji, na 18. godišnjem sastanku Ekspertske mreže jugoistočne Evrope za nematerijalnu kulturnu baštinu u Varšavi, kao i na zagrebačkom sajmu knjiga, Interliberu. Delegacija Pomorskog muzeja bila je na studijskom putovanju u Italiji povodom 700 godina od smrti Marka Pola, a u sklopu manifestacije Sedmica cmogorske kulture u Albaniji u Tirani bila je otvorena izložba Pomorskog muzeja Crne Gore 'Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji'", zaključila je Uskoković.
Bonus video:
