Beograd, Tutin, Novi Pazar, Blace, Brčko, Sokolac… Sve su to, prema ocjeni čitalaca “Vijesti”, destinacije sa kojih u Crnu Goru stižu diplome upitnog i sumnjivog kvaliteta.
Nakon što je sredinom novembra Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privremeno obustavilo priznavanje obrazovnih isprava stečenih na više ustanova visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini (BiH), redakcija je objavila upitnik u vezi sa percepcijom problema sumnjivih diploma u Crnoj Gori.
Na upitnik je odgovorilo 739 čitalaca i čitateljki “Vijesti”, a 685 smatra da je ovo ozbiljan državni problem, dok je 653 kvalitet diploma privatnih fakulteta iz regiona ocijenilo kao nizak ili vrlo nizak.
“U interesu je društva da stane na put onima koji bez znanja stiču zvanja i unapređenja. Bez adekvatnih kvalifikacija i bez adekvatnog obrazovanja, nema reformi i nema napredovanja društva uopšte”, poručili su iz Ministarstva, kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.
Zašto se bira “lakši” način
Kao najčešće motive za upisivanje studija na ustanovama upitnog kvaliteta, čitaoci i čitateljke navode potrebu da se za što kraće vrijeme dođe do obrazovne isprave zbog napredovanja na radnom mjestu ili veće plate, jednostavnijih uslova za završetak fakulteta, nižih troškova školovanja…
Čitaoci i čitateljke označavaju zdravstvo i prosvjetu kao oblasti u kojima se ne smije dozvoliti rad osobama sa diplomama sumnjivog porijekla i kvaliteta.
“Da bi imala formalno pokriće za radno mjesto na koje je bez ikakvih kompetencija raspoređene odnosno zaposlena. To nije nikakvo školovanje nego se nekoliko puta ode i odnesu se pare i dobije se na kraju papir da se, usljed nedostatka znanja i kompetencija, eto ima bar formalno pokriće za radno mjesto koje se pokriva... Da, brojni slučajavi u bliskom okruženju. Nesposobnost da završe fakultet, pritisak zbog zapošljavanja, odnosno obećanje od strane ljudi na visokim pozicijama da će biti zaposleni ako imaju diplomu. Naročito zapošljavanje u državnim institucijama, što je za svaku osudu... Svi imamo kolege koji su kupili diplome, radi položaja, veće plate, zadovoljenja kompleksa, lakšeg nezasluženog napredovanja i maltretiranja i ponižavanja ljudi koji su stručni...”, samo su neki od odgovora čitalaca i čitateljki “Vijesti”.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjećaju da moraju da dokažu da je neka diploma kupljena, odnosno da je stečena na lak ili sumnjiv način. Ocjenjuju da treba razmisliti i o strožim kaznama za krivično djelo falsifikovanje isprave.
“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će nastaviti, uz striktnu primjenu zakona, da štiti crnogorsko tržište rada. Kao i do sada, u svim slučajevima kada se posumnja da postoji falsifikat, ili se utvrdi da se radi o lažnoj (‘kupljenoj’) diplomi, Ministarstvo će podnijeti krivičnu prijavu nadležnim organima ili donijeti rješenje o odbijanju. Činimo sve da pojačamo kontrolne mehanizme, a svakako treba razmisliti i o strožim kaznama za krivično djelo falsifikovanje isprave što bi umnogome uticalo preventivno na potencijalne počinioce ovih djela”, ističu iz Ministarstva.
Uticaj na tržište rada
Složenost pitanja broja diploma iz regiona, ali i njihov uticaj na tržište rada, iz Minsitarstva ilustruju primjerom:
“Prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore (Monstat), broj diplomiranih studenata sa ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori u 2022. godini je bio 2.430 diplomaca osnovnih studija, 838 specijalista, 429 magistara i 27 doktora nauka. To je ukupno 3.724 diplomiranih studenta. Ako se ovaj podatak uporedi sa podacima kojima raspolaže Ministarstvo, a to je da je 2022. godini priznato ukupno 1.544 diplome iz regiona, dolazimo do zaključka da procenat priznatih inostranih diploma iz regiona iznosi 41,46 odsto u odnosu na broj diploma izdatih u Crnoj Gori tokom 2022. godine. Prema ovim podacima, broj stranih diploma u Crnoj Gori je relativno visok i na taj način može uticati na tržište rada”, ističu iz Ministarstva.
Preciziraju da je od ukupnoga broja zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja u 2019. godini - 3.059, sa ustanova iz Srbije bilo 1.387.
“Što predstavlja 45 odsto od ukupnog broja zahtjeva, dok je 348 zahtjeva (11 odsto) iz Bosne i Hercegovine. U 2020. godini broj podnijetih zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom višem i visokom obrazovanju radi zapošljavanja u Crnoj Gori je bio 3.505, od čega je 1.216 zahtjeva za priznavanje obrazovne isprave stečene u Srbiji (35%), dok je 278 zahtjeva (8%) iz Bosne i Hercegovine”, preciziraju iz Minstarstva.
Tokom 2021. godine, tom resoru je dostavljeno 3.046 zahtjeva za priznavanje obrazovne isprave iz oblasti visokog obrazovanja.
“U 2022. godini bilježimo nagli porast broja zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja, za čak 50 odsto u odnosu na 2021, ali se ovo povećanje odnosi na obrazovne isprave stečene u Republici Turskoj, Ruskoj Federaciji i Ukrajini. Ukupan broj podnijetih zahtjeva u 2022. godini je 6.346 od čega je 1.248 obrazovnih isprava stečeno u Republici Srbiji, dok je 186 stečeno u Bosni i Hercegovini. U 2023. godini se nastavlja trend porasta broja zahtjeva za priznavanje obrazovnih isprava stečenih u Ruskoj Federaciji, Republici Turskoj i Ukrajini, pa tako bilježimo ukupan broj od 5.151 zahtjeva za priznavanje isprava nivoa visokog obrazovanja. Od ovog broja iz regiona imamo 1.646 zahtjeva (Republika Srbija 1.238, Bosna i Hercegovina 323, Republika Sjeverna Makedonija 47, Slovenija 23 i Hrvatska 15 zahtjeva)”, ističu iz Ministarstva.
Iz tog resora podsjećaju da su formirali Međuresorsku radnu grupu, čiji je zadatak da predloži najbolji model provjere inostranih obrazovnih isprava izdatih na obrazovnim ustanovama u regionu.
“Radna grupa je do sada izvršila prikupljanje određenih podataka na osnovu kojih će se uraditi detaljna analiza. Podaci su skupljani prvenstveno u javnom sektoru, a tiču se broja zaposlenih sa kvalifikacijom visokog obrazovanja, na kojim ustanovama su stečene (privatnim ili javnim), da li su obrazovne isprave stečene u Crnoj Gori, regionu ili inostranstvu gdje nije naše govorno područje… Nakon analize sačinjene na osnovu traženih i dostavljenih podataka, izaći ćemo sa konkretnim modalitetima koje ćemo predložiti Ministarstvu i Vladi za postupanja u budućem periodu. Radna grupa je u fokus analize stavila i međunarodnu saradnju - komunikaciju sa ustanovama koje se nalaze u zemljama regiona, radi boljeg i objektivnijeg dobijanja neophodnih informacija koje nam mogu poslužili za dalji rad”, tvrde iz Ministarstva.
38 krivičnih prijava podnijelo je Ministarstvo zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave svih nivoa obrazovanja tokom 2024. U 2023. podnijeto je ukupno 28 krivičnih prijava (nivoa srednjeg i visokog obrazovanja) zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave i jedna krivična prijava zbog sumnje u falsifikat rješenja o priznavanju koje donosi Ministarstvo prosvjete
Izmjenama Zakona do preciznih kriterijuma
Međuresorska radna grupa je inicirala i izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, a taj predlog je u skupštinskoj proceduri.
“Predloženim izmjenama zakona preciznije se definišu kriterijumi koji su od posebnog značaja za priznavanje inostranih obrazovnih isprava. U tom smislu precizno se definiše da se u postupku priznavanja isprave obavezno, a ne kao do sada fakultativno, cijene svi propisani kriterijumi za priznavanje… Što se tiče diploma stečenih na ustanovama koje ne odlikuje duga tradicija ni postojanje, kao što je slučaj sa pojedinim ustanovama iz okruženja, Ministarstvo ove kvalifikacije provjerava diplomatskim putem preko nadležnih inspekcija zemlje porijekla obrazovne isprave, posebno kada su u pitanju kvalifikacije iz oblasti medicine, ili obrazovanja učitelja”, naveli su.
Ministarstvo će nastaviti, uz striktnu primjenu zakona, da štiti crnogorsko tržište rada. Kao i do sada, u svim slučajevima kada se posumnja da postoji falsifikat, ili se utvrdi da se radi o lažnoj (‘kupljenoj’) diplomi, Ministarstvo će podnijeti krivičnu prijavu... ili donijeti rješenje o odbijanju
Podsjećaju da kvalifikacije iz oblasti zdravstva - doktori medicine, pripadaju oblasti regulisanih profesija.
“Dakle, niko ne može raditi u zdravstvenom sistemu Crne Gore ukoliko, pored toga što je diploma iz oblasti medicine priznata kod nas u Ministarstvu, mora biti i izjednačena. Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava predvidjeli smo mogućnost da, ako se u postupku izjednačavanja kvalifikacije utvrdi da se obrazovni odnosno studijski program suštinski razlikuje od akreditovanog obrazovnog, odnosno, studijskog programa u Crnoj Gori, propiše obaveza podnosiocu zahtjeva za polaganja dopunskih ili diferencijalnih ispita”, pojašnjavaju iz Ministarstva.
“Mišljenja smo da će ovim zakonskim rješenjem, kada Medicinska škola ili Medicinski fakultet u Crnoj Gori koji su nadležni za izjednačavanje kvalifikacije, utvrde da postoji značajno odstupanje obrazovnog, odnosno studijskog programa od istog ili sličnog u Crnoj Gori, obaveza imaoca isprave da polaže dopunski ili diferencijalni ispit, smanjiti interesovanje sticanja kvalifikacija u inostranstvu na ustanovama koje ne odlikuje duga tradicija”, zaključili su.
Bonus video:
