Svako može doprinijeti zaštiti planete na različite načine, i to počinje od jednostavnih svakodnevnih odluka, poput ugradnje solarnih panela na kućama, korišćenja energije vjetra, kao i ulaganja u fasade, energetski efikasne uređaje...
To, na Međunarodni dan čiste energije koji se obilježava danas, poručuju iz Ekofonda.
Ta institucija se bavi finansiranjem projekata i aktivnosti u oblasti očuvanja, održivog korišćenja, zaštite, unapređivanja životne sredine, energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije na državnom i lokalnom nivou.
Ekofond je državna institucija koja na određeni način posreduje između zagađivača i građana. Zagađivači su obavezni Ekofondu da plate naknadu, koju Ekofond dalje prosljeđuje građanima i kompanijama kao podršku za ekološki održive projekte.
Iz Ekofonda preciziraju da je u prošloj godini bilo oko 7.000 prijava građana i kompanija za razne vrste subvencija.
“Kroz javne konkurse namijenjene građanima, u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije: za mjere energetske efikasnosti u domaćinstvima (obrada zahtjeva u toku), za klima uređaje u Bijelom Polju, za uređaje u domaćinstvima, za nabavku hibridnih i električnih vozila u 2024. godini ostvareno je 6.288 prijava, dodijeljeno je 1.979 subvencija, u ukupnom iznosu od 2.486.300 eura, a taj novac će biti isplaćen u toku 2025. godine”, kazali su iz institucije kojom rukovodi Draško Boljević.
Navode da posvećuju veliku pažnju informisanju javnosti, a da, kao rezultat tih napora, sve veći broj građana prepoznaje značaj, ali i koristi subvencija Ekofonda.
Kada su u pitanju kompanije, iz te institucije su kazali da za projekte iz oblasti zaštite životne sredine preduzeća u najvećoj mjeri koriste subvencije za nabavku komunalne opreme i uređaja za upravljanje otpadom.
“Do sada je 25 preduzeća u Crnoj Gori ostvarilo pravo na dodjelu bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu 1.598.613,96 eura”, precizirali su.
Kazali su da su preduzeća sve više svjesna mogućnosti koje im pruža Ekofond, kao i da su im ključna područja privreda i preduzetnici.
“Privredna društva aktivno koriste mogućnosti koje nudi Eko-fond, s naglaskom na konkurse za nabavku vozila na hibridni i električni pogon, kao i u oblasti sprovođenja mjere energetske efikasnosti u sektoru hotelske industrije”.
Svjesni su, kažu iz Ekofonda, da postoji još prostora za poboljšanje i dalje širenje informacija, ali tvrde da je interesovanje za njihove programe značajno uvećano, te da konstantno raste.
“Nastojimo da obezbijedimo da svaki građanin ima adekvatan pristup važnim informacijama, kao i da pružimo jednostavan način da građani iskoriste priliku za smanjenje troškova i doprinesu očuvanju životne sredine”.
Očekuju popisivač zagađivača
Jedan od ključnih izazova i prepreka sa kojim se susreću u Ekofondu je nepostojanje zakona o Ekofondu, kao i postupak krajnjeg okončanja i primjene katastra zagađivača, kazali su.
“To stvara izvjesne poteškoće u funkcionisanju i daljem razvoju vizija nas kao institucije. Svakako, tu je i nizak nivo kolektivne svijesti o važnosti tema koje se tiču životne sredine”.
Ističu da čine sve da prevaziđu te i ostale prepreke.
“Kroz visine i raznovrsnost subvencija koje pružamo, ali i edukacije javnosti, pojednostavljenje administrativnih procesa, ulaganja u infrastrukturu i saradnju sa međunarodnim partnerima, uz jačanje pravnog okvira za dugoročnu održivost svojih programa činimo sve da stvorimo životnu sredinu po mjeri čovjeka”.
Kazali su da je Ekofond pomogao mnogim firmama i domaćinstvima da unaprijede energetsku efikasnost objekata.
“To je uključivalo modernizaciju sistema grijanja, instalaciju energetski efikasnih uređaja i bolje upravljanje potrošnjom energije”, objasnili su iz te institucije.
Ističu da su postignuti značajni koraci, ali da i dalje postoje izazovi, “poput neadekvatne infrastrukture i visokih početnih troškova za primjenu obnovljivih izvora energije (OIE), potrebe za dodatnim investicijama u razvoj ove oblasti”.
Ipak, kako tvrde, Ekofond je neosporno bio i jeste ključni faktor u tranziciji Crne Gore ka održivijem energetskom sektoru i promociji zelene energije.
“Važno je da se edukujemo o mogućnostima koje obnovljivi izvori energije pružaju, kako bismo u budućnosti imali stabilniji i čistiji energetski sistem. Pored toga, smanjenje potrošnje energije i štednja, kao i podrška političkim inicijativama koje promovišu zelenu energiju, može imati dugoročne pozitivne efekte. Na ovaj način ne samo da smanjujemo naš ugljenični otisak, već stvaramo temelje za održivu budućnost koja će koristiti i nama i budućim generacijama”.
Raste nivo korišćenja obnovljivih izvora energije
Raste nivo korišćenja obnovljivih izvora energije, navode iz Ekofonda.
Objašnjavaju da prema podacima iz izvještaja Regulatorne agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnost, u 2023. godini, u Crnoj Gori je proizvedeno ukupno 4.046,71 GWh električne energije.
“Dominantnu ulogu u energetskom miksu zauzela je Termoelektrana ‘Pljevlja’, s udjelom od 37,64 odsto u ukupnoj proizvodnji. Istovremeno, udio obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije dosegao je 62,36 procenata, što predstavlja povećanje od 7,31 procentni poen u odnosu na 2022. godinu, kada je njihov udio iznosio 55,05 odsto”, kazali su iz Ekofonda.
Bonus video:
