Iako se direktne poruke na broj telefona ili adresu elektronske pošte mogu slati samo uz saglasnost korisnika kojima se te poruke šalju, državne institucije za to ne mare i do sada su slale SMS poruke bez prethodne provjere registra “Ne zovi me”. Taj registar sadrži kontakte onih koji ne žele da primaju elektronske poruke, odnosno telefonske pozive u svrhu direktnog marketinga.
To su, pored ostalog, “Vijestima” kazali iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Državne institucije, kako su dodali, nemaju ni bilo kakav poseban status u odnosu na druge, koji žele da na taj način komuniciraju sa javnošću i za njih je servis za slanje SMS poruka predviđen kako bi građanima mogli da pošalju važna obavještenja i upozorenja...
“Državne institucije nemaju poseban status i do sada su koristili slanje SMS poruka bez provjere Registra. Servis za slanje SMS poruka od strane državnih institucija je predviđen za neka značajna obavještenja i upozorenja koja se odnose na zaštitu života građana ili upozorenja na nadolazeće vanredne situacije za neko područje ili čitavu državu”, rekli su “Vijestima” iz EKIP.
Sa broja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), koji vodi Danilo Šaranović, prije nekoliko dana građanima u Crnoj Gori stigla je SMS poruka kojom pozivaju da se, kako su naveli, bude dio reformi u policiji” i da se građani jave na javni poziv za prijem novih policijskih službenika.
MUP je isti servis koristio da pošalje poruke kada postoji pojačana opasnost od požara, uz apel na građane da ne pale vatru na otvorenom i da ne koriste pirotehnička sredstva.
Juče, međutim, nisu odgovorili na pitanja redakcije u vezi sa odlukom da SMS servis iskoriste i za poziv ma javni konkurs za prijem novih policijskih službenika. “Vijesti” su upitale i za komentar na navode EKIP da je taj servis, kad su u pitanju državne institucije, predviđen za neka značajna obavještenja i upozorenja koja se odnose na zaštitu života građana...
Registar “Ne zovi me” (nezovime.ekip.me) Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost uspostavila je krajem 2019. godine. Registar sadrži samo telefonske brojeve i adrese elektronske pošte korisnika koji ne žele da primaju elektronske poruke, odnosno telefonske pozive u svrhu direktnog marketinga.
Ako se telefonski broj ili i-mejl adresa korisnika nalazi u Registru, pojašnjavaju, na taj telefonski broj, odnosno i-mejl adresu, ne smiju se slati elektronske poruke, niti se smije pozivati radi direktnog marketinga.
Rok za upisivanje/brisanje dva dana
Upis, odnosno brisanje podataka je besplatno, obavlja ga operator javne elektronske komunikacione mreže, koji sa korisnikom ima zaključen pretplatnički ugovor, na osnovu zahtjeva korisnika.
Zahtjev se dostavlja putem pošte ili u poslovnici, putem elektronske pošte (koja je prethodno registrovana kod operatora kao adresa elektronske pošte korisnika koji podnosi zahtjev) ili slanjem SMS-a na broj 14876, sa telefonskog broja korisnika koji se želi upisati/brisati iz Registra, sa jednom od poruka: Prijava/Odjava.
Kako su pojasnili iz EKIP, telefonski broj, odnosno i-mejl adresu za koji je podnijet zahtjev, operator je dužan da upiše/briše u Registar u roku od dva radna dana od dana prijema ispravnog zahtjeva korisnika.
Iz Agencije dodaju da se saglasnost korisnika može pribaviti pisanim putem, putem i-mejla, SMS-a ili na drugi dokaziv način.
“Pribavljanje saglasnosti putem i-mejla, SMS, MMS ili drugih vrsta elektronskih poruka se može obezbijediti i na način što korisnik prilikom prijema prvog i-mejla, SMS, MMS ili druge vrste elektronskih poruka treba da potvrdno odgovori da pristaje da prima elektronske poruke, na prethodno definisanu adresu, broj ili drugi dokaziv način. U slučaju da korisnik ne odgovori potvrdno na prvi dobijeni i-mejl, SMS, MMS ili drugu vrstu elektronskih poruka upućenu od strane pošiljaoca, smatra se da pošiljalac nema saglasnost korisnika da mu šalje elektronske poruke”, kazali su iz EKIP.
Kako su rekli, ta prva poruka treba da bude sačinjena na način da primaocu omogući da može da utvrdi identitet pošiljaoca i predmet elektronske poruke, da obriše elektronsku poruku, a da ne mora preuzeti sadržaj poruke ili njen prilog, da odbije ili pristane na prijem elektronskih poruka i da slanje odgovora na primljenu poruku bude besplatno za korisnika.
“Svaka elektronska poruka koja služi za direktan marketing mora da sadrži identitet pošiljaoca u čije ime nastaje komunikacija i valjanu adresu ili broj na koje primalac može uputiti zahtjev da takva komunikacija prestane, a koji će za korisnika biti besplatan”, pojašnjavaju.
Pozivi i poruke od osam do osam
Iz EKIP podsjećaju i da je slanje elektronskih poruka, odnosno pozivanje u cilju direktnog marketinga, dozvoljeno u periodu od 08.00 do 20.00 časova.
“Lice u čije ime se šalju elektronske poruke ili upućuju telefonski pozivi radi direktnog marketinga dužno je da obezbijedi saglasnost korisnika odnosno da prije njihovog slanja, provjeri status korisnika u Registru. Upis u Registar povlači sve prethodno date saglasnosti. Zabranjena je upotreba lažnih identiteta ili lažnih povratnih adresa odnosno brojeva prilikom slanja neželjenih elektronskih poruka u svrhe direktnog marketinga”, kazali su i dodali i da pristup podacima iz Registra imaju sva zainteresovana lica.
Iz EKIP su pojasnili i da se ista baza koristi i za slanje poruka putem Viber servisa, a da baz mogu da koriste marketinške agencije koje su regularno prijavljene i koje su dobile pristup registru.
Skoro 1,5 miliona korisnika mobilnih, a manje od 800 ne želi marketing
U registar “Ne zovi me” upisan je 771 korisnik, kažu iz EKIP.
Prema izvještaju Agencije za novembar prošle godine, na kraju tog mjeseca u Crnoj Gori je bilo preko 1,46 miliona korisnika mobilne telefonije.
Kad su u pitanju zahtjevi za brisanje, odnosno upis, u toku prošle godine, bile su 72 akcije, od čega se 64 odnosilo na upis u registar, a osam na brisanje iz registra, rekli su iz EKIP.
Kažu i da godišnje imaju po nekoliko žalbi, a da se one pretežno odnose na probleme prilikom upisa u Registar.
Na platformi “Ne zovi me”, kao mogućnost, stoji opcija da korisnik odabere marketinške agencije od kojih želi da prima poruke. Iz EKIP, međutim, kažu da servis nije zaživio:
“Ovaj servis je implementiran, ali još nije zaživio, jer nije bilo zahtijeva ni od strane korisnika ni od agencija -marketinških firmi koje šalju marketinške poruke”.
Bonus video:
