Stopa rizika djece od siromaštva u Crnoj Gori je znatno iznad evropskog prosjeka, zbog čega je visinu univerzalnog dječjeg dodatka neophodno redovno prilagođavati rastućim troškovima života, kazao je “Vijestima” šef Predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Mikele Servadei. U svijetu se sjutra obilježava Dan socijalne pravde, a prema podacima Uprave za statistiku (Monstat) iz 2023. godine, stopa rizika od siromšatva među djecom iznosi 27 odsto.
“Ta stopa je i dalje visoka u poređenju sa 19 odsto, koliko je prosjek na nivou Evropske unije (EU). Siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup i/ili kvalitet zdravstvenih, obrazovnih i usluga socijalne i dječje zaštite. Za dalji napredak, sve institucije treba da blisko sarađuju na pružanju kvalitetnih usluga za djecu”, kazao je Servadei.
On ističe da je uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo veoma korisno, ali ovu mjeru je potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu.
“Određivanje adekvatnog nivoa dodatka znači uzimanje u obzir veličine domaćinstva i broja djece, prilagođavanje iznosa transfera u skladu s kontekstom kao što su lokalne cijene i zarade i revidiranje iznosa u skladu s inflacijom. Pored univerzalnog dječjeg dodatka, sistem treba da uzme u obzir i najugroženiju djecu kojoj je potrebna dodatna podrška. U tom smislu, za Crnu Goru je od suštinske važnosti da obezbijedi kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama na nacionalnom i lokalnom nivou”, naglašava Sevardei. Vlada je u januaru, tokom rasprave o Zakonu o budžetu za 2025, odbila amandman Građanskog pokreta URA da se iznos dječjeg dodatka poveća sa 30 na 45 eura, objašnjavajući da bi to na godišnjem nivou za državu bilo dodatno opterećenje od gotovo 69,8 miliona eura. Servadei podsjeća da siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup i/ili kvalitet zdravstvenih, obrazovnih i usluga socijalne i dječje zaštite.
“Za dalji napredak, sve institucije treba da blisko sarađuju na pružanju kvalitetnih usluga za djecu, a UNICEF je spreman da pomogne u analizi podataka i tehničkoj podršci, posebno kroz Evropsku garanciju za djecu, koja se može iskoristiti za efikasniju pomoć ugroženoj djeci, naročito onoj iz romskih i egipćanskih zajednica, djevojčicama i dječacima sa smetnjama u razvoju, te djeci bez roditeljskog staranja”, poručio je.
Seardei naglašava da dječje prosjačenje posebno pogađa djevojčice i dječake iz romske i egipćanske zajednice, sprečavajući ih da uživaju osnovna prava kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, sigurnost, dostojanstvo i pristojan životni standard.
“Da bi riješili ovaj problem, prvo moramo razumjeti zašto djeca prose. Prvi korak ka rješenju je da ne okrećemo glavu na drugu stranu. Neophodna je detaljna procjena kako bi se sagledala i ukupna situacija i pojedinačne priče onih koji su pogođeni. Tek nakon što pouzdano konkretne uzroke ove pojave, Crna Gora može na osnovu tih podataka preduzeti adekvatne sistemske mjere za podršku ovoj djeci i njihovim porodicama. Odgovori mogu biti veoma različiti u slučaju da je osnovni uzrok siromaštvo ili kulturni stavovi ili zlostavljanje/zanemarivanje/eksploatacija”, precizira Servadei.
U slučajevima siromaštva, ističe on, ključni korak je kombinovanje programa finansijske podrške porodicama s intervencijama iz domena socijalne zaštite, kao što je upućivanje na obrazovne i zdravstvene usluge, praćenje porodičnog okruženja…
“U slučajevima gdje su problem kulturne norme ili zanemarivanje, treba ponuditi programe roditeljstva i druge koji podstiču promjenu društvenih normi i individualnih ponašanja. U slučajevima eksploatacije, neophodna je saradnja s policijom i pravosuđem. Ne postoji univerzalni pristup koji bi dao jedno te isto rješenje za svaki od ovih uzroka. U svakom slučaju, važno je da svi akteri budu uključeni u rješenje, kako nacionalne i lokalne vlasti, tako i civilni sektor i lokalne zajednice”, poručuje šef UNICEF-a za Crnu Goru.
Servadei ukazuje na još jedan problem kad je pitanju siromaštvo - dječje brakove među romskom i egipćanskom populacijom.
“Smanjenje siromaštva djece među romskim i egipćanskim porodicama od suštinskog je značaja za iskorjenjivanje dječjih brakova. Multisektorska intervencija, koja bi obuhvatala i poboljšane mehanizme za rad s porodicom i lokalnom zajednicom i davanja iz oblasti socijalne zaštite za porodice i djecu, bila bi dobra strategija za smanjenje višedimenzionalnog siromaštva u ovim zajednicama. Stroži zakoni koji regulišu ovu problematiku takođe mogu biti korisni. Nažalost, zakoni u Crnoj Gori još nisu izmijenjeni kako bi se minimalna starosna dob za sklapanje braka podigla na 18 godina, uprkos preporukama nadzornih tijela UN-a i nastojanja Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore”, zaključuje Servadei.
I zdravstvene usluge nedostupne u pojedinim sredinama
Servadei upozorava na to da se i sistem zdravstvene zaštite suočava s nekoliko izazova, posebno za djecu i porodice u ruralnim, pa čak i u nekim urbanim sredinama.
“…Gdje je izražen problem nedostupnosti, ali i nepristupačnosti zdravstvenih usluga. Dobra vijest je da su u narednim godinama planirana značajna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, a određena sredstva su već izdvojena za budžet za narednu godinu. Međutim, izazovi se ne mogu prevazići samo novim objektima - neophodni su obučeni i posvećeni zdravstveni radnici, koje nije uvijek lako obezbijediti”, kaže Servadei.
On procjenjuje da dva problema iziskuju hitnu reakciju - prvi je potreba za boljom dostupnošću kvalitetnih usluga mentalnog zdravlja za svu djecu i adolescente. “Trenutno je ovdje vidljiv nedostatak resursa i sve veća stigma. Drugi problem su opasno niske stope obuhvata imunizacijom među djecom, pri čemu je stopa vakcinacije protiv malih boginja u drugoj godini života jedna od najnižih u svijetu.
Ovi problemi ozbiljno ugrožavaju zdravlje djece u Crnoj Gori. Vrijeme je da se uhvatimo u koštac s ovim izazovima i osiguramo zdraviju budućnost za sve”, ukazao je Servadei, dodajući da će, kad je u pitanju imunizacija, UNICEF nastaviti da radi sa nacionalnim i lokalnim vlastima, zajednicama i roditeljima, omogućavajući im da donesu najbolju moguću odluku za djecu, a “vakcinacija djeteta je upravo takva odluka kojoj nema premca u savremenoj medicini”.
“U isto vrijeme, spremni smo da iskoristimo naše globalno i regionalno znanje i stručnost da podržimo Crnu Goru da uspostavi i proširi usluge podrške mentalnom zdravlju, posebno prilagođene djeci i adolescentima, kao i da poboljša relevantne politike u ovoj oblasti. Proširenje dostupnosti i kvaliteta usluga podrške mentalnog zdravlja, kako u zajednici tako i u školama, ključno je kako bi se osiguralo da djeca mogu lako i sigurno pristupiti podršci, bez stigme ili administrativnih barijera. Uspostavljanje kvalitetnih usluga podrške mentalnom zdravlju širom Crne Gore kako bi se obezbijedio holistički pristup zdravlju djece i mladih trebalo bi da bude prioritet zemlje”, naglasio je Servadei.
Bonus video:
