Bivši sudija Milosav Zekić primljen je u Advokatsku komoru 2021. godine, iako je tada bio osuđen za ugrožavanje sigurnosti i nanošenje lakih tjelesnih povreda.
Prema dokumentaciji, u koju je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, Komora je 7. septembra 2021. primila Zekića u svoje članstvo, iako je tada još bila na snazi pravosnažna presuda, po kojoj je osuđen na pet mjeseci uslovne kazne zbog učestvovanja u tuči.
Prema Zakonu o advokaturi, pravo upisa u imenik advokata, između ostalog, ima lice koje nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom.
Iz Advokatske komore Crne Gore (AKCG) za CIN-CG navode, međutim, da “svaka osuđivanost ne podrazumijeva i nedostojnost za bavljenje advokaturom”.
“Advokat Zekić upisan je u Imenik advokata za vrijeme mandata ranijeg Upravnog odbora, pa je pretpostavka da je taj Upravni odbor cijenio sve okolnosti i našao da nema smetnji da imenovani bude upisan u Imenik advokata Advokatske komore Crne Gore”, navodi predsjednik Komore Danilo Mićović.
Bivši predsjednik Komore Zdravko Begović kaže za CIN-CG da je takva odluka donijeta jer nije osuđen na kaznu zatvora preko šest mjeseci, te da ova dva krivična djela ne spadaju u ona koja ga, prema Statutu AKCG, čine nedostojnim za obavljanje advokatske profesije.
Međutim, u Zakonu o advokaturi i Statutu AKCG se ne precizira koja krivična djela čine nekog nedostojnim za bavljenje tim poslom, pa očigledno Upravni odbor samovoljno odlučuje o tome.
Osnovni sud u Kotoru je u aprilu 2019. godine uslovno osudio Zekića za dva krivična djela - ugrožavanje sigurnosti i nanošenje lake tjelesne povrede. Bivša sutkinja tog suda, sada sudija Ustavnog suda Momirka Tešić, obrazlažući odluku, navela je da nije našla ni olakšavajuće, ni otežavajuće okolnosti na strani okrivljenog sudije, pa ga je osudila uslovno na pet mjeseci zatvora, kaznu koja se neće izvršiti ukoliko u dvije godine od pravosnažnosti presude ne počini novo krivično djelo. Presuda je postala pravosnažna 11. septembra 2019.
Zekić je rješenjem suda u Kotoru iz decembra 2022. rehabilitovan, odnosno izbrisana je kazna iz evidencije, ali ga je Komora primila u svoje članstvo gotovo godinu i po prije rehabilitacije.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, čiji je branilac advokat Begović, nedavno je prvostepeno osuđena na šest mjeseci zatvora, zbog ranijeg prikrivanja pred Sudskim savjetom da se protiv tadašnjeg sudije Zekića vodi krivični postupak. Tako je omogućila Zekiću da sam da ostavku na mjesto sudije Osnovnog suda u Rožajama, izbjegne razrješenje i vođenje disciplinskog postupka.
Zekić je uzeo i funkcionersku naknadu, ali i otpremninu, i nastavio da radi kao advokat.
Odsustvo okrivljenih i branilaca odgađa postupke, sudije ne planiraju suđenja
U više izvještaja kao jedan od razloga neefikasnosti pravosudnog sistema pominje se i to što advokati u nekim slučajevima opstruiraju sudski proces, različitim metodama.
U Izvještaju o praćenju suđenja na zapadnom Balkanu koji je izradio OEBS, se ističe da, od septembra 2021. do marta 2024. godine, u svim predmetima koji su praćeni pred sudovima, u prosjeku je održano samo sedam ročišta na mjesečnom nivou, a da je jedan od glavnih razloga izostanka bilo i odsustvo advokata.
“Glavni razlozi za odlaganje bili su odsustvo okrivljenih na 152 ročišta, od kojih su 72 ročišta odložena zbog zdravstvenih razloga, odsustvo branilaca na 78 ročišta i odsustvo sudija na 51 ročištu”, piše u izvještaju.
Napominje se da, pored nedostatka ljudskih i materijalnih resursa, uključujući i sudnice, nedovoljno proaktivni pristupi sudija doprinijeli su brojnim odlaganjima.
“U najmanje dva predmeta, sudije su odložile ročište na zahtjev advokata, iako su procesne pretpostavke za održavanje ročišta bile ispunjene”, navodi se u dokumentu.
Viši sud u Podgorici, u kome se trenutno vodi više značajnih procesa protiv nekadašnjih čelnika pravosudnog sistema i policije, u posljednje vrijeme počeo je češće da kažnjava advokate zbog nedolaska na zakazane pretrese. Međutim, iz tog suda nije odgovoreno na pitanje CIN-CG da li misle da advokati koče sudske postupke u tom sudu.
Advokat Veselin Radulović za CIN-CG kaže da procesne zloupotrebe pojedinih učesnika u postupku, među kojima su i advokati, jesu jedan od razloga zbog kojih je crnogorsko pravosuđe godinama neefikasno.
“Međutim, ključna odgovornost za to je na strani suda koji ne koristi dovoljno raspoložive mehanizme da te zloupotrebe onemogući”, ističe advokat.
Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, tokom kojeg je bilo više od 20 odlaganja, to najbolje pokazuje, zato što su u najvećem broju slučajeva ta odlaganja bila neopravdana, naglašava Radulović.
“Ohrabruju mjere koje je nova sutkinja u tom predmetu Vesna Kovačević preduzela nakon što je zadužila predmet, ali istovremeno i potvrđuju da je sud dvije i po godine u tom predmetu bio nedopustivo pasivan i da je omogućavao zloupotrebe onima koji su procijenili da im je u interesu da postupak odugovlače”, ocijenio je Radulović.
Radi se o još jednom predmetu koji se vodi protiv Medenice zbog zloupotrebe službenog položaja, u kome je njen sin Miloš Medenica označen kao šef kriminalne grupe optužene, između ostalog, za šverc narkotika, cigareta i protivzakoniti uticaj na sudsku vlast.
Suđenje je nedavno, nakon gotovo dvije godine od pokušaja početka ovog procesa, počelo iznova, nakon što je promijenjena sutkinja, jer je prethodna koja je postupala na dužem bolovanju. U tom postupku je, u većini slučajeva, pretres odlagan zbog nedolaska okrivljenih, njihovih branilaca ili zahtjeva za izuzeće koje su podnosili sudu.
Nekoliko krivičnih postupaka protiv advokata
U posljednjih pet godina, protiv nekoliko advokata pokrenuti su krivični postupci, prema informacijama dostupnim CIN-CG.
SDT je optužilo advokata Dimitrija Dapčevića iz Budve za stvaranje kriminalne organizacije i pranje oko 2,6 miliona eura za vođu kavačkog klana Radoja Zvicera. Početak suđenja, u Višem sudu u Podgorici je prošlog mjeseca odgođen za 19. mart.
SDT je odbio naš zahtjev za slobodan pristup informacijama, kojim smo tražili da nam dostave sve pokrenute postupke protiv advokata, u posljednjih pet godina. Te informacije odbili su da dostave i Više i Osnovno tužilaštvo u Podgorici, ali i osnovna tužilaštva na Cetinju, u Rožajama i Kotoru, a u Pljevljima nijesu ni odgovorili na zahtjev. Ostala tužilaštva su dostavila tražene informacije, pa je ODT Nikšić pokrenulo dva postupka protiv advokata, dok su u Herceg Novom i Bijelom Polju pokrenuli po jedan krivični postupak protiv advokata. U bjelopoljskom Višem državnom tužilaštvu nije bilo pokrenutih postupaka, ali ni u osnovnim tužilaštvima u Ulcinju, Beranama, Plavu i Baru.
Protiv jednog advokata iz Nikšića pokrenut je postupak za prevaru, zato što je u junu 2023. doveo u zabludu javnu izvršiteljku, dva puta se naplatio po istom osnovu i uzeo oko 7.000 eura. Njemu prijeti robija od jedne do osam godina.
Drugi advokat iz tog grada optužen je da je od decembra 2018. do oktobra 2023. držao svog klijenta u zabludi da se pred Osnovnim sudom u tom gradu vodi postupak u kome ga zastupa, te da je pribavio 350 eura. Sudi mu se za zloupotrebu povjerenja za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Iz Osnovnog suda u Nikšiću je za CIN-CG rečeno da su ta dva postupka u toku pred tim sudom.
Advokat iz Herceg Novog je optužen da je u martu 2023. godine, bez znanja klijentkinje, prevarno uzeo sa njenog računa oko 15.000 eura. On je optužen za produženu zloupotrebu povjerenja i prijeti mu robija od jedne do osam godina.
Predsjednica hercegnovskog Osnovnog suda Vesna Gazdić za CIN-CG je rekla da optužnica još nije potvrđena.
Osnovno državno tužilaštvo iz Bijelog Polja je pokrenulo postupak za falsifikovanje isprave protiv advokata, koji je optužen da je, u junu prošle godine, upotrijebio lažno punomoćje, za šta je zaprijećena kazna do tri godine zatvora. Iz Osnovnog suda u Rožajama je CIN-CG odgovoreno da suđenje počinje 29. maja.
Disciplinski postupci tajna, kasni se sa usvajanjem Etičkog kodeksa
Iz Advokatske komore su odbili da dostave podatke o disciplinskim postupcima protiv advokata, navodeći da su tajni.
Mićović objašnjava da se podaci o vođenju disciplinskih postupaka protiv advokata ne mogu davati bez saglasnosti onog protiv koga se postupak vodi.
To piše i u Statutu Komore, ali izgleda da niko ne planira da mijenja ovakve odredbe.
Na netransparentnost Komore ukazuje i to što na njihovom sajtu nema podataka, izvještaja o radu, o disciplinskim postupcima, ni bilo kojeg dokumenta iz koga bi se moglo analizirati postupanje, što nije slučaj sa sajtovima drugih komora i pravnih udruženja, kao što su notari ili vještaci, gdje se mogu naći makar elementarni podaci o njihovom radu.
Strategija pravosuđa od 2024. do 2027. ističe da se nizak nivo povjerenja građana u pravosuđe, uključujući i advokate, obrazlaže manjkom integriteta usljed uticaja politike i korupcije, te da treba raditi na uspostavljanja efektivnih mehanizama odgovornosti.
“U slučaju Advokatske komore, ozbiljan problem predstavlja kašnjenje u usvajanju Etičkog kodeksa za advokate, ali i neefikasno vođenje disciplinskih postupaka koje nerijetko vodi nastupanju zastarjelosti”, piše u strateškom dokumentu.
U izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru iz prošle godine se naglašava “da ne postoji etički kodeks za advokate”.
Kao prioriteti Strategije su postavljeni hitno usvajanje Kodeksa profesionalne etike za advokate i efikasno vođenje disciplinskih postupaka.
Komora i dalje koristi Kodeks profesionalne etike advokata, koji je usvojila Advokatska komora Jugoslavije 1999. godine.
“Trenutno se radi na izmjenama i dopunama postojećeg Kodeksa, što zahtijeva određenu proceduru i vrijeme”, navodi predsjednik Komore.
Advokatici 140.000 hiljada eura za odbranu po službenoj dužnosti
Prema tvrdnjama više različitih izvora, neki advokati su privilegovani u dobijanju odbrana po službenoj dužnosti, međutim, CIN-CG nije došao do dokumenata koji bi potvrdili te sumnje. Ono do čega smo došli je da je nekoliko advokata dobilo neuporedivo više novca od svih ostalih advokata, od Sudskog savjeta (SS) prošle godine.
Prema slobodnom pristupu informacijama, CIN-CG je dobio podatke da SS ubjedljivo najviše novca za odbranu po službenoj dužnosti trenutno duguje advokatici iz Podgorice Zorici Drašković - oko 140.000 eura u predmetu koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici za takozvani “državni udar”.
Nakon advokatice Drašković, za odbranu po službenoj dužnosti, oko 47.000 eura, dobila je od SS prošle godine njena koleginica Aleksandra Rogošić, ali za četiri predmeta. Još nekoliko advokata uzelo je od 30.000 do 40.000 eura.
Da se dobro može zaraditi i od troškova u prekršajnim postupcima, govori to što je advokat Dragan Nikolić naplatio oko 70.000 eura troškova od sudova za prekršaje u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju, od čega polovinu prinudno.
Ostalih oko 500 advokata, koji se nalaze na spisku isplata SS, dobilo je znatno manje novca, dok polovina upisanih u imenik Advokatske komore nije na tom spisku. U imenik Komore upisano je oko 1.000 advokata.
Na sajtu Višeg suda u Podgorici nije objavljeno nijedno rješenje o postavljenju advokata po službenoj dužnosti od 2019. godine, što ukazuje na nedovoljnu transparentnost, ali i sumnje u zloupotrebu. Ne objavljuje se ni tačan redosljed advokata koji je postavljen, odnosno ko je sljedeći na redu. Ranije su ovi podaci objavljivani na sajtu Suda.
Iz Višeg suda u Podgorici nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG zašto je to tako.
“Nažalost, godinama je uspostavljena praksa po kojoj jedan dio ‘odabranih’ advokata dobija ogroman novac iz državnog budžeta na ime odbrana po službenoj dužnosti, što ukazuje na ozbiljne sumnje da se radi o težim zloupotrebama kojima je odavno trebalo da se pozabavi SDT”, ističe za CIN-CG advokat Radulović.
Nemoguće je, ocjenjuje on, da jedan manji broj advokata po tom osnovu svake godine prihoduje desetine ili stotine hiljada eura iz državnog budžeta, a da se neradi o zloupotrebi i nepoštovanju redosljeda sa liste advokata.
“Dakle, mislim da se radi o klasičnom primjeru protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja radi pribavljanja imovinske koristi maloj grupi advokata, što čini bitne elemente bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Ta zloupotreba može imati i dodatno ozbiljne posljedice po funkcionisanje pravosuđa, jer se osnovano može postaviti pitanje i sumnja iz kojih motiva se određeni advokati privileguju i da li zauzvrat vraćaju uslugu sudijama i tužiocima koji im to omogućavaju”, naglašava Radulović.
Činjenica da Viši sud pred kojim se vode najznačajniji krivični postupci ne objavljuje rješenja o postavljenju branilaca po službenoj dužnosti, doprinosi sumnjama da se radi o uhodanoj koruptivnoj šemi koja omogućava pribavljanje velike imovinske koristi pojedincima, ali istovremeno se ugrožavaju i zakonito funkcionisanje pravosuđa i pravo na odbranu okrivljenima koje privilegovani branioci brane, ocijenio je Radulović.
Tužilaštva su prošle godine dala oko 166.000 eura za odbrane po službenoj dužnosti za 326 advokata, a svi su dobili sličan iznos novca, najviše po nekoliko hiljada eura, prema uvidu u spisak isplata Tužilačkog savjeta (TS).
Nedavnim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, tužilac čini lakši disciplinski prekršaj, ako bez opravdanog razloga postavi osumnjičenom branioca po službenoj dužnosti, suprotno redosljedu sa spiska Advokatske komore.
Sudski savjet, međutim, nema dostupne podatke koliko je precizno novca uzeto od sudova samo za odbrane po službenoj dužnosti tokom prošle godine, ali je krajem 2024. dugovao advokatima, po više osnova, gotovo milion eura.
Više od trećine ispitanih advokata misli da njihove kolege daju mito
U anketi HRA “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu”, oko pet odsto anketiranih tužilaca smatra da pojedini advokati daju mito sudijama i tužiocima. Istog je stava 9,5 odsto sudija, dok to mišljenje dijeli 15,2 odsto vještaka. Interesantno, u anketi se ubjedljivo najveći procenat advokata slaže sa ovom konstatacijom, njih 36,7 odsto. Dakle, više od trećine ispitanih advokata smatra da njihove kolege daju mito sudijama i tužiocima.
Advokat Radulović ističe da ta percepcija pokazuje nedostatak povjerenja advokata u rad pojedinih kolega.
“Istovremeno, to je i zabrinjavajući podatak, jer je pretpostavka da su advokati, po logici stvari i prirodi svog posla, dobro obaviješteni o problemima koji prate rad pravosuđa”, naglašava advokat.
Na anketu HRA odgovorilo su 41 tužilac, 95 sudija, 92 vještaka i 109 advokata, u period od jula do septembra 2024.
Većina ispitanih vidi i rizik od konflikta interesa zbog članstva advokata u Tužilačkom i Sudskom savjetu. Posljednjim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ograničen je broj advokata na samo jednog u Tužilačkom savjetu.
U istraživanju HRA zanimljivo je da sudije i tužioci samo kod oko 19 odsto advokata prepoznaju visok nivo stručnosti u radu.
Više od 40 odsto advokata kazalo je da zna da neki advokati ne uplaćuju državi porez na prihode.
Radulović, međutim, ističe da je sistem oporezivanja advokata nepošten i diskriminatoran. On pojašnjava i da osnovica za obračunavanje i plaćanje raznih doprinosa iznosi čak 150 odsto prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori:
“Ovakav način oporezivanja uveden je za advokate 2013. godine i osim toga što je neprimjeren i nepravičan teret za obveznike, ne doprinosi boljoj poreskoj disciplini jer manji broj advokata je u stanju da takav teret redovno izmiruje”.
On kaže da da su brojni problemi o kojima je Advokatska komora više od 15 godina ćutala, a nekada i aktivno učestvovala u njihovom stvaranju.
“Dakle, jedan mali broj advokata koji pod sumnjivim okolnostima dobijaju ogroman novac iz državnog budžeta, koji opstruiraju rad pravosuđa i koje državni organi i Advokatska komora ne mogu ili neće da pozovu na bilo kakvu odgovornost, kreirao je ambijent u kome javnost cjelokupnu advokaturu percipira na negativan način i u kome su u drugi plan došli brojni problemi za funkcionisanje advokatske profesije”.
Da javnost ne bi ovu profesiju percipirala na negativan način, bilo bi dobro da Komora za početak bude mnogo transparentnija, a advokati koji ne rade profesionalno konačno budu pozvani na odgovornost.
Bonus video:
