Određeni broj zdravstvenih ustanova, kako su to utvrdile inspekcije, odlaže medicinski otpad zajedno sa komunalnim, što je strogo zabranjeno i po opšte zdravlje izuzetno opasno. Država danas nema ni podatak o ukupnoj količini medicinskog otpada koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama, iako predstavlja najopasniji otpad nakon radioaktivnog.
To je juče “Vijestima” kazao senator Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović, koji je rukovodio revizijom uspjeha “Uspješnost upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori”.
Opšti zaključak revizije, tvrdi Radulović, je da upravljanje medicinskim otpadom u Crnoj Gori zahtijeva hitna sistemska rješenja, jačanje kontrole i poboljšanje evidencije kako bi se smanjili ekološki i zdravstveni rizici.
Ne zna se ko stvara otpad i kako ga odlaže
“Važnost revizije upravljanja medicinskim otpadom je u tome što, po ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije, on predstavlja najopasniji otpad posle radioaktivnog otpada. Adekvatno odlaganje medicinskog otpada (patoanatomskog otpada) posebno je značajan, jer se može reći da je ‘živ’, zato što sadrži u sebi bakterije i druge organizme koji mogu širiti zarane bolesti i izazvati opasne epidemije, ako se ne odlaže na strogo propisan način. Patoanatomski otpad je vrsta medicinskog otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, laboratorijama i obdukcijskim salama i sastoji se od tkiva, organa, djelova tijela, fetusa, placente i drugih bioloških materijala koji su uklonjeni tokom operacija, biopsija, obdukcija ili drugih medicinskih procedura”, pojašnjava Radulović.
On je “Vijestima” kazao da je poseban problem koji je DRI identifikovala taj što Ministarstvo zdravlja ne raspolaže podacima koje zdravstvene ustanove, izuzev javno-zdavstvenih ustanova stvaraju ovu vrstu otpada i na koji način ga odlažu.
“Crna Gora, danas nažalost nema podatak o ukupnoj količini medicinskog otpada koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama. Pritom najveći broj kontrola (bivše) Uprave za inspekcijske poslove bio je usmjeren kod privatnih stomatoloških ambulanti, ali ne i privatnih zdravstvenih klinika”, tvrdi Radulović.
On ističe i da Ministarstvo zdravlja nije uspostavilo evidenciju za druge vrste medicinskog otpada izuzev za otpad koji uzima konzorcijum OMP Ekomedika, shodno zaključenom koncesionom ugovoru.
Bez plana upravljanja otpadom
Upitan koji su ključni nedostaci u oblasti upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori a koji su identifikovali revizori, Radulović je naveo nedostatak strateških dokumenata, slabu realizaciju aktivnosti, nejasnoće u koncesionom ugovoru, problemi sa patoanatomskim otpadom, nedovoljna inspekcijska kontrola i neadekvatna evidencija i izvještavanje. Revizija DRI pokazala je da su planovi upravljanja otpadom istekli, a da nijesu donijeti novi, što za posljedicu ima nepostojanje jasnih ciljeva, smjernica i modela za zbrinjavanje određenih vrsta otpada, naročito patoanatomskog.
Revizija je pokazala i da većina aktivnosti iz prethodnog plana upravljanja medicinskim otpadom nije sprovedena, dok je sistem praćenja realizacije neefikasan.
“Ministarstvo zdravlja nije uspostavilo odgovarajući sistem praćenja realizacije Plana upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori za period 2016-2020, što je za posljedicu imalo slabu realizaciju planiranih aktivnosti. Prema informacijama Ministarstva zdravlja, 52 odsto aktivnosti nije realizovano, dok za 28 odsto nije poznat stepen realizacije”, piše u konačnom izvještaju.
Nalaz revizije pokazuje i da postoje nejasnoće i nesuglasice u vezi sa rokom važenja koncesionog ugovora za zbrinjavanje medicinskog otpada.
Vlada je 2011. godine zaključila ugovor o koncesiji sa Konzorcijumom OMP Ekomedika kojim je utvrđeno isključivo pravo na finansiranje, izgradnju i upravljanje medicinskim otpadom u Crnoj Gori na vremenski period trajanja, odnosno na rok od 15 godina.
“Na osnovu zapisnika sa sastanka, održanog dana 3. 2. 2016. godine, između predstavnika Ministarstva zdravlja i predstavnika Ekomedike, može se zaključiti da postoji različito tumačenje ugovornih strana o vremenu početka trajanja ugovora. Stav Ministarstva zdravlja je da rok važenja Ugovora o koncesiji počinje 12. 3. 2013. godine, dok je stav Ekomedike da je rok početka Ugovora 27. 1. 2014. godine”, navodi se u izvještaju.
Ekološka inspekcija nije obuhvatila sve subjekte, a značajan broj privatnih zdravstvenih ustanova ne dostavlja izvještaje o otpadu. U izvještaju DRI navodi se da je najveći broj kontrola od 2020. do 2024. sprovedeno kod privatnih opštih stomatoloških ambulanti i da je ekološka inspekcija utvrdila da određeni broj njih medicinski otpad koji nastaje ordinacijama ne predaje ovlašćenom sakupljaču, pa se postavlja pitanje gdje se otpad odlaže.
Iz izvještaja proizlazi i da postoje neslaganja u podacima o količini proizvedenog otpada, a nadležni organi nemaju potpune informacije o medicinskom otpadu izvan javnog zdravstvenog sektora.
Grobna mjesta popunjena, bolnice bez rješenja
Nalaz DRI pokazuje da su javne zdravstvene ustanove, kod kojih nastaje patoanatomski otpad izrazile zabrinutost zbog količina i načina upravljanja. Te ustanove u prethodnom periodu su patoanatomski otpad predavale lokalnom pogrebnom preduzeću, međutim, navode da su grobna mjesta u kojima se odlaže otpad skoro ispunjena i ne znaju na koji način će u budućnosti riješiti problem odlaganja ove vrste medicinskog otpada.
U izvještaju piše da je Ministarstvo zdravlja obavilo razgovor sa čelnicima okolnih opština (Danilovgrad, Cetinje, Nikšić) u želji da se trenutno riješi problem odlaganja patoanatomskog otpada koji postoji u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), ali su obaviješteni da su kapaciteti groblja puni i da ne mogu izaći u susret zahtjevu.
“KCCG se 2021. godine obraćao Ministarstvu zdravlja upoznajući taj resor sa problemom odlaganja patoanatomskog otpada i tražeći saglasnost za kupovinu grobnog mjesta u cilju prevazilaženja pomenutog problema. Ministarstvo zdravlja je dalo saglasnost”, navodi se u izvještaju.
Dvadesetak preporuka za nadležne
U izvještaju se navodi da je Ministarstvo zdravlja dostavljalo nadležnom ministarstvu za oblast ekologije Izvještaje o sprovođenju Plana upravljanja medicinskim otpadom za period 2016 - 2020, ali za period 2021 - 2023. nije dostavljalo bilo koju vrstu izvještaja o stanju upravljanja medicinskim otpadom u Crnoj Gori. Nalaz revizije pokazuje da veliki broj zdravstvenih ustanova ne dostavlja godišnje izvještaje o otpadu Agenciji za zaštitu životne sredine.
“Upravljanje medicinskim otpadom u javnim zdravstvenim ustanovama, uz određena odstupanja, vrši se uglavnom na odgovarajući način. Kao primjeri dobre prakse koju treba primijeniti ističu se Dom zdravlja Glavnog grada i Institut za javno zdravlje Crne Gore. Međutim, JZU nijesu obezbijedile kontinuirano vršenje nadzora koje bi rezultiralo izvještajem, odnosno preporukama za unapređenje upravljanja medicinskim otpadom”, pokazuje revizija.
DRI je Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvu zdravlja i određenim zdravstvenim ustanovama uputilo je 20 preporuka, a do 21. aprila dužne su da dostave akcioni plan za njihovu realizaciju.
Bonus video:
