Vrhovni sud Crne Gore je u periodu za poslednje četiri godine i u dva mjeseca ove godine donio 1.006 rješenja o izuzećima sudija tog suda od čega se polovina odnosi na 2022. godinu, podatak je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), saopšteno je iz ASP.
Iz te nevladine organizacije su kazali da je Vrhovni sud naveo: „Vrhovni sud raspolaže posebnom evidencijom, odnosno posebnim (IV-3 Su) upisnicima u kojima se evidentiraju rješenja o izuzećima sudija, pa uvidom u iste utvrđeno je da je u 2021. godini donijeto 101, u 2022. godini 504, u 2023. godini 131, u 2024. godini 218, a u januaru i februaru 2025. godine ukupno 52 rješenja o izuzeću sudija Vrhovnog suda."
Iz ASP su kazali da su na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama tražili kopije svih rješenja o izuzećima sudija, koje je Vrhovni sud donio u 2021. godini, 2022. godini, 2023. godini, 2024. godini i za prva dva mjeseca 2025. godine.
Iz ASP su rekli i da Vrhovni sud ističe da: „Imajući u vidu broj donijetih rješenja u traženom periodu, ovaj organ ne može postupiti u odnosu na dio zahtjeva kojim se traži dostavljanje kopija svih pojedinačnih rješenja o izuzeću sudija. Ovo kod činjenice što postupanje po zahtjevu u ovom dijelu podrazumjeva uvid u upisnik sudske uprave IV-3 Su za svako rješenje pojedinačno, zatim kopiranje istog, pa bi udovoljenju zahtjevu u ovom dijelu predstavljalo sačinjavanje nove informacije, što predstavlja osnov za odbijanje zahtjeva“.
"Zbog odbijanja dostavljanja kopija rješenja, sa ciljem da se podnosilac zahtjeva uskrati tražene informacije, jer je potpuno nejasno kako to kopiranje pojedinačnih rješenja predstavlja 'sačinjavanje nove informacije', ASP je juče podnijela žalbu nadležnoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog pogrešne primjene materijalnog prava", piše u saopštenju ASP.
Iz te NVO su kazali da prema Zakoniku o krivičnom postupku, sudija ne može vršiti sudijsku dužnost ako je oštećen krivičnim djelom, ako mu je okrivljeni, njegov branilac, tužilac, oštećeni, njihov zakonski zastupnik ili punomoćnik bračni drug, bivši bračni drug ili sa njim živi u vanbračnoj zajednici ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena, ako je sa okrivljenim, njegovim braniocem, tužiocem ili oštećenim u odnosu staraoca, štićenika, usvojioca, usvojenika, hranioca ili hranjenika.
"Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost ni ako je u istom krivičnom predmetu učestvovao kao sudija za istragu, tužilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomoćnik oštećenog, odnosno tužioca ili je saslušan kao svjedok ili kao vještak, ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda ili odluke u vezi sporazuma o priznanju krivice ili u istom sudu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom, kao i kada postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost. ASP je od Vrhovnog suda na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama tražila i sve zahtjeve za izuzećima sudija u proteklih četiri godine i za prva dva mjeseca ove godine. Shodno Zakoniku o krivičnom postupku izuzeće sudija mogu tražiti stranke, branilac i oštećeni", rekli su iz ASP.
Bonus video:
