Crna Gora, kako se približava članstvu u Evropskoj uniji (EU), mora da uradi mnogo više da poboljša položaj mladih, ocijenio je ministar sporta Nikola Janović, navodeći da u tom resoru imaju velike ambicije za tu populaciju.
On je danas, na agori „Crnogorski san o drugačijoj Evropi“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), kazao je da je taj resor, prvi put nakon 2011. godine, putem konkursa opredijelio 170 hiljada eura omladinskim organizacijama koje su konkursale sa svojim projektima.
„Mislim da sport u velikoj mjeri ima vaspitni karakter. Upravo zato, Ministarstvo sporta želi da da poseban fokus mladima, dječijem sportu i da pokušamo da što više djece u Crnoj Gori uključimo u sportove i da ih navedemo na pravi sistem vrijednosti“, rekao je Janović u amfiteatru Dvorca Petrovića na Kruševcu.
On je ocijenio, kako se Crna Gora približava EU, država mora da uradimo mnogo više da se poboljša položaj mladih. „U okviru Ministarstva, na čijem sam čelu, imamo velike ambicije za to, iako su mladi briga svakog resora, mislim da je to interresorna saradnja“.
„Ove godine smo podržali 36 projekata, od kojih se neki od njih odnose na promociju ekonomske i socijalne sigurnosti mladih, na suzbijanje ogovra mržnje, suzbijanje narkomanije, promociju zdravih stilova života“, podsjetio je Janović.
Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević, smatra da je važno otvoriti dijalog između onih od kojih mladi mogu učiti ali isto tako da, kako je navela, oni koji oblikuju društveno-političku stvarnost mogu i moraju dosta toga da čuju od mladih direktno.
Ona je podsjetila da su agore u antičko doba, između ostalog, bile prostor ozboljnog političkog promišljanja i odlučivanja o najvažnijim odlukama.
„Zato je moj apel vama mladima da ne date da vam političke partije, mediji, vlada NVO i bilo ko određuje kako ćete razmišljati odnosno da vode politike u u vaše ime, a da vi niste rekli šta mislite o tome“, istakla je Uljarević.
Pisac Balša Brković ocijenio je da je Crna Gora jedini prostor na kojem je vidio da studenti liče na političare.
„Uvijek su studenti svugdje u svijetu ležerni. Jedino ovdje izgledaju kao podmaladak neke od partija. E to je problem. Kad to uvežete sa činjenicom da je samo iskustvo studentskih pobuna u Crnoj Gori vrlo sirmašno, da je čak 1968. godine to ostalo na nivou holova fakultetskih“, istakao je Brković.
Podgorica je, kako je kazao, jedini glavni grad u Evropi gdje se studenti nikad nisu potukli sa policijom.
„To je jako lijepo iskustvo. Ne možete biti studenti ako završite studije bez iskustva konflikta“, smatra Brković.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Gordana Đurović, kazala je da je sve više studenata koji dolaze na mobilnost u Crnu Goru, koji su spremni da, kako je navela, ovdje izučavaju ne samo prirodnu nego i nauku.
„Imamo mnogo mladih koji odlaze na mobilnost u inostranstvo, ali najveći broj njih se vraća sa novim znanjima i energijom i oni su jako dragocjeni za naše društvo“, istakla je Đurović.
Prema njenim riječima, EU istovremno daje puno novih oblika sloboda, prvenstveno ekonomskih, a onda i razvojnih, u kojima se, kako je navela, Crna Gora afirmiše kao država sa svim svojim vrijednostima.
„Mnogo očekujemo u Crnoj Gori od EU. Možda više nego što ona može nama da da. Posebno danas kad ima dosta svojih unutrašnjih turbulencija. Čakajući da vidimo novu konturu Ervope, vjerovatno ćemo i mi biti spremniji za članstvo“, navela je Đurović.
Direktorka Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, Snežana Burzan, ocijenila je da su osnovni razlozi zbog kojih mladi danas odlaze iz Crne Gore i ostalih zemalja Balkana želja za usavršavanjem na drugim univerzitetima, brže zapošljavanje, kao želja da formiraju porodice u bogatijim sredinama.
„Što se tiče zapošljavanja, vjerujem da na tome svi moramo više raditi. Moramo raditi na otvaranju radnih mjesta za mlade, jer brojka nezaposlenih iz te populacije mora „da se topi“ na Zavodu za zapošljavanje“, istakla je Burzan.
Profesor na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu u Beogradu, Vladimir Pavićević, ocijenio je da postoje tri vrijednosti koje se vezuju za evropsku ideju.
„Prva velika vrijednost, koja podrazumijeva taj crnogorski san o evropskoj ideji, podrazumijeva otvorenost kao onome što je drugo i drugačije. I to nastaje od antičkog doba“, naveo je Pavićević.
Druga velika vrijednost, kako je kazao, koja se vezuje za evropsku ideju je ideja slobode. „Prije svega, ideja slobode o pojedincu da misli, da govori i da djeluje u onom okviru koji se tiče zajedničkog života“.
„Treća velika vrijednost je ideja koja se u EU prepoznaje preko koncepcije koju zagovara svaki zvaničnik koji dođe, a to je koncepcija vladavine zakona, umjesto vladavine ljudi!“, rekao je Pavićević.
Događaju, koji je organizovan u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert Stiftung, je prisustvovalo 50 aktivista i predstavnika omladinskih i studentskih organizacija i podmladaka političkih partija.
Galerija
Bonus video:
