“I daleko razvijeniji gradovi od Podgorice čija je saobraćajna kultura izdignuta na značajno veći nivo, kada je u pitanju biciklistički saobraćaj imaju slična rješenja kao glavni grad, i izazove sa kojima se suočavamo rješavali su na identičan način kao i mi”, piše, između ostalog, u odgovoru Agencije za izgradnju i razvoj grada grada na primjedbe upućene iz NVOBiciklo.me.
“Primjedba da biciklistička traka dijelom prolazi kroz autobusko stajalište je neopravdana, jer je to rješenje preuzeto iz pravilnika i priručnika iz zemalja u okruženju ... Insistiralo se i da se u realizaciji primjenjuju studentski radovi (skice) sa radionice održane na Arhitektonskom fakultetu koji su interesantni po svojoj originalnosti, ali nažalost teško da mogu biti primijenjeni jer nijesu uzimali u obzir mnoge bitne faktore, a sadrže i nestandardnu saobraćajnu signalizaciju”, ističe se u regovanju.
Iz Agencije kažu shodno važećoj zakonskoj regulativi, projektnu dokumentaciju mogu raditi samo projektanti s odgovarajućim licencama, a projekat je uradila projektantska kuća sa velikim projektantskim iskustvom u oblasti saobraćaja i planiranja prostora.
“Nije opravdana ni primjedba u vezi sa kvalitetom izvedenih asfalterskih radova, posebno zadržavanja vode na kolovozu, jer je ovo posljedica uklapanja na postojeći asfalt koji je ugrađen u prethodnom periodu. Ovo projektantsko rješenje primijenjeno je na dijelu Ulice kralja Nikole, jer je širina postojeće saobraćajnice dala mogućnost obilježavanja posebne trake na kolovozu, a širina trotoara bila nedovoljna da se na njima izgrade biciklističke staze. Radovi nijesu mogli podrazumijevati rekonstrukciju ove saobraćajnice jer bi bilo neracionalno, pošto je planskom dokumentacijom predviđeno proširenje kolovoza”, stoji u odgovoru.
Koridori su, ističu iz Agencije, planirani većim dijelom uz primarne gradske saobraćajnice veoma opterećene saobraćajem i sa minimalnom širinom saobraćajnih traka, što je, uz činjenicu postojanja gradskih autobuskih linija, iziskivalo da se na tim saobraćajnicama, biciklističke staze grade na postojećim trotoarima, na kojima se odvija intenzivan pješački saobraćaj.
“Prilikom trasiranja se vodilo računa, da se shodno prostornim mogućnostima, za pješački saobraćaj planira minimalna širina od 1,5 m, a da se za staze obezbijedi 1,2m širine. Napominjemo da su preporučene širine pješačkog modula, koji iznosi 0,75 m za kretanje jednog pješaka, iz čega je proisteklo da se za mimoilaženje pješaka primjenjuje širina od dva modula, odnosno 1,5 metar. Što se tiče širine biciklističkih staza, shodno preporukama iz okruženja, ona za jedan smjer kretanja, u zavisnosti od tipa oivičenja, iznosi 80 cm, odnosno 1 metar. Za svih pet koridora, usvojena je širina jednosmjerne biciklističke staze od 1,2 m, dok je za dvosmjerni saobraćaj usvojena širina od 2,5 metara. Položaj biciklističkih staza na postojećim trotoarima, diktirali su stubovi javne rasvjete i saobraćajni znakovi, kao i niše u kojima su postavljene slivničke rešetke (kao što je to slučaj u Bulevaru Mihaila Lalića), postojeće zelenilo i višedecenijska stabla”, piše u odgovoru.
Zbog prostornih ograničenja došlo je do skraćenja pojedinih koridora, kao što je to slučaj u Ulici Ivana Milutinovića i bulevarima Jovana Tomaševića i Mitra Bakića.
I u Ulici slobodne, kao ni u Moskovskoj, nijesu obilježene staze, već se biciklisti kreću desnom stranom kolovoza , kao i drugi učesnici, piše u odgovoru.
Rješenje staze u Moskovskoj
U Moskovskoj ulici nije bilo moguće smjestiti biciklističke staze uz ivičnjak zbog parkinga, niti ih projektovati na trotoarima uz obližnje objekte u kojima su smještene prodavnice, ugostiteljski objekti i sl, gdje se odvija intenzivan pješački saobraćaj.
Zato je biciklistički saobraćaj vođen na kolovozu u širini od jednog metra desnom ivicom kolovoza, shodno članu 34 i članu 35 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, bez obilježavanja biciklističke trake jer se biciklisti mogu kretati kao ravnopravni učesnici u saobraćaju.
Bonus video:
