Uvažajući dileme nevladinog sektora u vezi sa najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, iz Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da njihov cilj nikako nije da se onemogući ili obesmisli legitimno, Ustavom zagarantovano i međunarodno priznato pravo na slobodu mirnog okupljanja.
Kako su kazali, cilj je da se pronađe adekvatan balans između prava jednih da protestuju, da slobodno i jasno iskažu svoje mišljenje i slaganje ili neslaganje sa političkim ili drugim odlukama, i drugih građana da uživaju svoja prava koja su im takođe Ustavom i međunarodnim dokumentima zagarantovana.
Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kako smatraju, pokazuje "određene manjkavosti u primjeni zbog čega su nužne izmjene kako bi se unaprijedila određena rješenja i kako bi se 'kreativno' tumačenje i izigravanje propisa svelo na najmanju moguću mjeru."
"Pravo mirnog okupljanja, sloboda mišljenja, iskazivanje bunta ili neslaganja neotuđiva su prava slobodnog čovjeka. Međutim, uživanje prava i sloboda zagarantovanih Ustavom, zakonom i ratifikovanim međunarodnim propisima, ne može se tumačiti u apsolutnom smislu, odnosno ne mogu se koristiti na način da ugrožavaju prava drugih", navodi se u saopštenju Ministarstva.
Kada je riječ o stepenu zaštite ljudskih prava i sloboda, u Ministarstvu smatraju da je država Crna Gora najznačajnije rezultate postigla upravo na polju ljudskih prava u čijem su fokusu jednakost svih ljudi, bez obzira na socijalne, političke ekonomske i druge razlike.
Kako naglašavaju, članom 52 Ustava “jemči se sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu“, ali ne smatraju da je to apsolutno pravo jer se u istom članu propisuje da se “sloboda okupljanja može privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprečavanja nereda ili vršenje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine u skladu sa zakonom”.
Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, dodali su, propisuje da je “prostor prikladan za javno okupljanje, javno mjesto pristupačno i prikladno za okupljanje lica čiji broj i identitet nije unaprijed određen, i na kojem okupljanje lica ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda, zdravlja lica ili bezbjednosti imovine”.
"Podsjećamo i na tumačenje Komiteta za ljudska prava UN-a člana 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima: Pravo na mirno okupljanje će biti priznato. Nijedno ograničenje ne može biti nametnuto ostvarivanju ovog prava, osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti ili javne bezbjednosti, javnog reda, zaštite javnog zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih," stoji u saopštenju.
Navodeći da je ovaj univerzalni princip narušen, u Ministarstvu smatraju država je dužna da reaguje i "spriječi zloupotrebu prava, koja je očigledna, da bi se ponovo uspostavila ravnoteža i omogućilo jednako uživanje prava svim građanima Crne Gore."
"Blokadom vitalnih saobraćajnica ugroženo je temeljno ljudsko pravo na slobodu kretanja, ugrožava se i sloboda preduzetništva, onemogućava se normalno obavljanje privredne djelatnosti, povećavaju se troškovi života. Važno je istaći da je usljed ovakvih situacija, koje se u poslednje vrijeme u kontinuitetu ponavljaju, ugrožen veoma značajan segment zaštite građana- rad i normalno funkcionisanje hitnih službi, kao što je služba hitne medicinske pomoći, vatrogasna služba, kojima mora biti omogućeno nesmetano kretanje u svakom trenutku i u svim djelovima grada, a od čije blagovremene reakcije zavise životi ljudi i njihova imovina," kazali su.
Takođe su ukazali i da članovi važećeg Zakona koje posebno ističu predstavnici nevladinih organizacija, uređuje uslove za ograničavanje javnog okupljanja, odnosno dužnost organizatora da omogući prolaz vozilama hitnih službi samo za potrebe tog javnog okupljanja, dok Zakonom nije uređena obaveza nesmetanog prolaza hitnih službi u slučajevima pružanja pomoći i zaštite građanima koji nijesu učesnici javnog okupljanja.
Ministarstvo je, dodaju, jasno iskazalo želju da se po ovom pitanju konsultuje sa svim relevantnim, nacionalnim i međunarodnim činiocima i naukom, što je djelimično i urađeno. Takođe, navode da su konsultovani i predstavnici NVO sektora, koji su na sastanku iskazali razumijevanje i želju da nastave sa daljim razgovorima na ovu temu, kako bi se postiglo najbolje rješenje za državu i njene građane.
Iz Ministarstva su još jednom pozvali civilni sektor da svojim predlozima pomogne u donošenju rješenja koja će biti prihvatljiva za cjelokupnu društvenu zajednicu.
Bonus video:
