Sidru sa sa potopljenog jedrenjaka Galijun iz 16. vijeka, koje se nalazi ispred turističkog kompleksa u novskom Starom gradu, prijeti propadanje.
To upozorava Goran Skrobanović, licencirani viši konzervator i član Savjeta Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.
On je pojasnio da sidro nikada nije stručno “obrađeno”, što između ostalog podrazumijeva desalinizaciju i nanošenje antikorozovne zaštite.
“Svi predmeti nađeni pod zemljom i u podmorju, a koji mogu imati vrijednost i značaj za nauku, moraju se prijaviti, kada je riječ o hercegnovskoj Opštini, JU Muzej i Galerija. Ti predmeti se tada obrađuju, zavode i postaju vlasništvo države. Tada se i notira gdje se nalaze. U slučaju sidra, niko ga nije prijavio našoj ustanovi, niti je ono zavedeno”.
Okom je vidljivo da rđa nagriza sidro, a uništeno je i popločano stepenište oko njega.
Sidro je prije tri godine postavljeno ispred kompleksa čiji je vlasnik firma Slovenska alijansa.
Dragan Gačević iz Ronilačkog centra Marina i član Građanskog pokreta URA tada je obavijestio Ministarstvo kulture i Centar bezbjednosti da je sidro ukradeno sa jedrenjaka u podmorju kod rta Kabala, u Boki Kotorskoj. Hercegnovsko osnovno državno tužilaštvo (OTD) je godinu kasnije pokrenulo krivičnu prijavu protiv NN lica zbog “teške krađe”, ali do danas počinioci nisu otkriveni.
Kako je Slovenska alijansa došla u posjed tog sidra, predstavnik firme Aleksandar Beljakov koji je sada u Rusiji - nije objasnio.
On je ranije kazao da u zbirci u kompleksu ima 36 sidara, od kojih su pojedina iz 17, 18. i 19. vijeka i da ih je sačuvao da ne završe kao staro gvožđe, sa namjerom da otvori muzej.
Beljakov nije imao ni dozvolu da postavi sidro ispred kompleksa, jer je riječ o javnoj površini, pa je Komunalna policija naložila da se ono izmjesti.
Donesena je odluka da se sidro smjesti u Kumbor.
Kako se čovjek zadužen za prevoz sidra u međuvremenu razbolio, sidro je još u Starom gradu.
Nadležni ne reaguju zbog krađe vrijednog blaga iz podmorja
Gačević ističe da nijedna njegova prijava krađe iz podmorja nije dobila epilog.
Kaže da je u oktobru 2014. prijavio nestanak propelera sa potopljenog austrougarskog broda “Arpad”, istovremeno kada i nestanak sidra sa Galijuna.
Tvrdi da je propeler nestao sa iste lokacije kao i sidro i da je na crnom tržištu prodat za 5.000 eura.
“Naši ronioci svakim uronjavanjem naiđu na sve manje i manje blaga koje je ležalo vjekovima”.
Gačević kaže da je uvjeren je da bi brigu o kulturno-istorijskim lokalitetima u podmorju efikasnije vodile lokalne samouprave. Kao jedan od modela zaštite, predlaže onaj koji se primjenjuje u Hrvatskoj, gdje država daje u koncesiju lokalitete, a zakupci stiču zaradu nudeći ih kao turističku i ronilačku atrakciju.
Bonus video:
