Mladih u Crnoj Gori koji završe fakultet tri puta je više od postojećih radnih mjesta, pa je neophodno uskladiti obrazovanje sa potrebama tržista rada, saopšteno je iz Centra za javne politike.
Iz te novoosnovane nevladine organizacije (NVO), kojoj je jedan od ciljeva razvijanje omladinskih programa, su ocijenili da upisna politika na fakultetima nije dobra i da dovodi do porasta broja visokoškolaca na Zavodu za zapošljavanje.
Izvršna direktorica Centra za javne politike, Jelena Milićević, kazala je na konferenciji za novinare da planiranje upisa nije adekvatno, da obrazovna politika ne reguliše broj i vrste kvalifikacija studenata, i da to, kako je istakla, stvara dugoročni problem nezaposlenosti.
“U Crnoj Gori se više od 80 odsto svršenih srednjoškolaca upisuje na neki od crnogorskih fakulteta, gdje manje od polovine završi studije. Stepen omasovljavanja visokog obrazovanja se svodi na to da u odnosu na broj postojećih radnih mjesta sektor visokog obrazovanja proizvede do tri i po puta više kadra”, kazala je Milićević u PR Centru.
Prema njenim riječima, stopa nezaposlenosti mladih je 36 odsto, dok visokoškolce, kako je kazala, karakteriše stopa nezaposlenosti od skoro 12 odsto.
“U 2016. godini 74,8 odsto građana bilo je zaposleno u uslužnim djelatnostima. U januaru ove godine oglašeno je 1.275 radnih mjesta, što je za 8,14 odsto (1.388) manje u odnosu na isti mjesec prošle godine”, kazala je Milićević.
Ona je objasnila da su mladi najviše zainteresovani za društvene, a da je najmanje interesovanje za prirodne nauke.
“Tradicionalno najviše mjesta za brucoše ima na ekonomskom fakultetu 390, pravnom 240, elektrotehničkom 330, filološkom 350, filozofskom 350. Najveći deficit iskazan je kod nastavnika prirodno matematičke struke gdje je odnos ponude i tražnje 139:299”, rekla je Milićević.
Fakultet političkih nauka je, kako je kazala, primjer loše upisne politike, zbog mogućnosti gašenja smjerova nekoliko godina od osnivanja.
“Smjerovi Novinarstva, Međunarodnih odnosa i Evropskih studija čine bazu svih Fakulteta političkih nauka u regionu, ali i šire. Koja je vrijednost stečenih diploma sa ovih smjerova ukoliko isti više ne postoje?”, upitala je Milićević.
Prema njenom mišljenju, bolje je određene programe na fakultetima realizovati periodično, nego ih potpuno ugasiti.
“Gašenjem nekih smjerova, najviše bi bili oštećeni studenti. Svaka mlada osoba sa stečenom fakultetskom diplomom mora biti konkurentna i mora imati šansu za posao u struci”, smatra Milićević.
Ona je ocijenila da je neophodno sprovoditi redovne analize tržišta rada, nacionalnih strategija i pravaca razvoja, kao i promijeniti kriterijume za upis na studijske programe.
“Kao odgovorna država ne smijemo dozvoliti toliko mladih i generalno visokoškolaca na Zavodu za zapošljavanje, jer je alarmantan podatak da i od onih visokoobrazovanih koji imaju posao najveći broj njih, je prinuđen da radi u uslužnim djelatnostima, kladionicama, pekarama i na sličnim radnim mjestima”, poručila je Milićević.
Programski koordinator Centra za javne politike, Srđan Čabrilo, smatra da mladi moraju da se mijenjaju i budu proaktivni građani koji se bore za svoja prava.
„Studentske i omladinske organizacije koje djeluju na Univerzitetu Crne Gore, moraju biti mnogo bolje organizovane i međusobno uvezane kako bi ideje koje zastupa Centar za javne politike, a koje pružaju rješenje problema upisne politike, imale veći kapacitet prilikom sprovođenja“, ocijenio je Čabrilo.
On je ukazao da se upisna politika ne tiče samo mladih, već da, kako je ocijenio, ovaj problem opominje čitavu državu.
„Pohvalili bismo planiranu promjenu koja se tiče uvođenja obavezne prakse na fakultetima, kao i najavu da će se budžetska mjesta zadržavati na osnovu 45 ECTS kredita, umjesto prethodnih 40, jer smatramo da će se tako podići kvalitet studiranja,“, kazao je Čabrilo.
On je najavio da će Centar za javne politike, kroz razvoj omladinskog programa, pokušati da uputi mlade ljude, da razvijaju svoja znanja i vještine u cilju veće konkurentnosti na tržištu rada.
Bonus video:
