Crna Gora je država sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka i nalazi se na 48. mjestu na listi od 188 država, pokazao je Izvještaj UNDP-a.
Statistički aneks Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka (HDR) za prošlu godinu predstavlja vrijednosti Indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI) za 188 država i teritorija.
Indeks razvoja po mjeri čovjeka predstavlja sumarnu mjeru za ocjenu dugoročnog napretka po tri osnovne dimenzije: dug i zdrav život, pristup znanju i pristojan životni standard.
„Iako su države u razvoju u Evropi i Zajednici nezavisnih država (ZND) do sada uživale u relativno visokom stepenu dobrostanja, u ovom regionu bi moglo doći do naglog porasta nejednakosti i isključenosti, ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se ranjive grupe zaštitile od nezaposlenosti, diskriminacije i iznenadnih promjena“, navodi se u Izvještaju.
Glavna administratorka UNDP-a Džihan Sultanoglu, prilikom predstavljanja Izvještaja u Stokholmu kazala je da je svijet postigao mnogo toga na polju smanjenja ekstremnog siromaštva, poboljšanja dostupnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite i sanitarnih uslova, kao i unapređenja mogućnosti za žene i djevojke.
„Ali taj ostvareni napredak je samo uvod u naredni, možda čak i veći izazov – da se osigura da svi ljudi osjete boljitak od globalnog progresa“, rekla je Sultanoglu.
Na osnovu izvještaja, vrijednost HDI za Crnu Goru iznosi 0,807 – što je već drugu godinu za redom svrstava u grupu država sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka.
„Na osnovu ovog rangiranja Crna Gora se nalazi na 48. mjestu na listi od 188 država i teritorija, odnosno napredovala je za jedno mjesto na ljestvici u odnosu na prethodnu godinu. Crna Gora je bolje rangirana nego mnoge druge države u razvoju u Evropi i ZND, čak bolje nego neke države koje su članice EU, kao što su Rumunija (na 50. mjestu) i Bugarska (na 56. mjestu)“, piše u Izvještaju.
Kada se govori o regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora je trećerangirana, iza Slovenije (koja je na 25. mjestu) i Hrvatske (na 45. mjestu), dok Srbija (66.), Albanija (75.), Bosna i Hercegovina (81.) i Makedonija (82.) spadaju u kategoriju država sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka.
„Međutim, vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka za Crnu Goru je još uvijek ispod prosjeka u poređenju sa ostalim državama iz kategorije sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka (0,892). U regionu Evrope i Centralne Azije, države koje su po Indeksu razvoja po mjeri čovjeka rangirane blizu Crne Gore, a donekle su slične i po broju stanovnika, su Letonija (na 44. mjestu po HDI) i Litvanija (na 37. mjestu)“, ocijenjeno je iz UNDP-a.
Dodaje se da je kontinuirani napredak Crne Gore u oblasti razvoja po mjeri čovjeka očigledan.
„Tokom prethodne decenije, vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka je porasla za 7,5 odsto. To zapravo znači da ljudi žive duže, stiču više obrazovanja i imaju bolji životni standard. Međutim, kada se HDI za Crnu Goru posmatra u kontekstu nejednakosti, vrijednost indeksa opada na 0,736, što je umanjenje od 8,8 odsto zbog nejednakosti“, piše u tom dokumentu.
Takođe, dodaje se, ukoliko se uzmu u obzir višestruke uskraćenosti sa kojima se ljudi suočavaju u tri ključne dimenzije: obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i životnom standardu, pokazatelji govore sljedeće.
„Tri hiljade ljudi živi u multidimenzionalnom siromaštvu, dok još 13 hiljada živi na granici multidimenzionalnog siromaštva. Iako su nejednakosti još izraženije u razvijenijim državama (IHDI 11,1%) nego što je to slučaj u Crnoj Gori, ove brojke ukazuju da Crna Gora mora da uloži dodatne ciljane napore, kako bi se osiguralo da se dobrobiti razvoja po mjeri čovjeka osjete na svim nivoima društva“ rekla je Fiona Mekluni, stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP za Crnu Goru.
Dodaje se da očekivani životni vijek u Crnoj Gori nastavlja da se produžava (dostižući 76,4 godine), ali je i dalje ispod očekivanog u zemljama iz kategorije veoma visokog razvoja po mjeri čovjeka (79,4 godina).
„Očekivano trajanje školovanja je 15,1 godinu, dok je prosječna dužina trajanja školovanja 11,3 godine, što je blizu rezultata drugih zemalja koje spadaju u istu kategoriju (16,4, odnosno 12,2 godine). Iako je bruto nacionalni dohodak (BND) po glavi stanovnika u stalnom porastu u Crnoj Gori (i dostigao je 15.410, izraženo paritetom kupovne moći u USD), i dalje je značajno niži nego u drugim zemljama iz iste kategorije (39.605)“, kaže se u Izvještaju.
Pored toga, navodi se, opšta stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je preko 20 odsto, što je gotovo dvostruko više nego u drugim državama Evrope i ZND, gdje ona iznosi 10,4 odsto.
Ukazuje se da je nezaposlenost mladih izuzetno visoka i iznosi 36 odsto na osnovu podataka za posljednji kvartal 2016. godine, dok ona u regionu iznosi 19 odsto.
„Razvoj po mjeri čovjeka za sve ne može biti postignut ako polovina čovječanstva ne bude uključena. Rodna neravnopravnost i nedovoljno osnaživanje žena predstavljaju izazove za napredak“, poručuje se u saopštenju.
Navodi se da žene žive duže, imaju jednaka obrazovna dostignuća kao muškarci, ili čak veća kada se govori o mladima, ali sa druge strane još uvijek ostvaruju sporiji napredak u razvoju po mjeri čovjeka nego muškarci u Crnoj Gori (HDI za žene iznosi 0,789, dok je za muškarce 0,827).
„Iako žene dnevno rade veći broj radnih sati nego muškarci, one se suočavaju sa raznim nejednakostima, bez obzira da li se radi o plaćenom ili neplaćenom radu. Kada se govori o plaćenom radu, žene globalno u prosjeku zarađuju 24 odsto manje nego muškarci“, navodi se u Izvještaju.
Izvještaj pokazuje da se u skoro svakoj državi određene grupe suočavaju sa preprekama koje se često preklapaju i pogoršavaju jedna drugu, povećavajući time ranjivost tih grupa, šireći generacijski jaz i otežavajući da dostignu bolji životni standard u kom drugi uživaju.
„Žene i djevojke, ljudi koji žive u ruralnim područjima, etničke manjine, osobe sa invaliditetom, migranti, izbjeglice i pripadnici LGBTI zajednice spadaju među one koji su sistematski izostavljeni i nalaze se na marginama zbog ekonomskih, ali i političkih, socijalnih i kulturnih prepreka“, ukazano je u dokumentu.
Poručuje se da su transformisanje ukorijenjenih, postojanih prepreka, kao što su diskriminatorne društvene norme i zakoni, i rješavanje problema neravnopravnog pristupa političkom učešću, od ključne važnosti za prevazilaženje nejednakosti i osiguravanje pravednog i održivog razvoja za sve.
Bonus video:
