Notari tzv. “ zelenaške ugovore” teško mogu sami otkriti i prepoznati, jer građani prilikom zaključivanja takvih ugovora to prikrivaju i tvrde da se radi o sasvim regularnom ugovoru (o prodaji i slično).
To je ocijenio notar i potpredsjednik Notarske komore Darko Ćurić, odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li je Komora dobijala pritužbe da notari učestvuju u poslovima sa elementima zelenašenja i šta je preduzeto povodom toga.
“Notarska komora je do sada dobijala nekoliko usmenih pritužbi tog tipa. Svaka takva stranka je upućivana da podnese pisanu pritužbu sa detaljima i činjenicama, kako bi se pritužba mogla pravilno ispitati, što nažalost nijedna od stranaka nije učinila”, naveo je Ćurić.
U Ministarstvu pravde su “Vijestima” rekli da su za pet godina dobili samo jednu pritužbu o učešću notara u poslovima sa elementima zelenašenja i da su obaviješteni da je podnesena krivična prijava, koju je tužilaštvo odbacilo.
Neće da otkrivaju protiv kojih notara su vođeni disciplinski i kakvi su ishodi...
“Zbog utvrđivanja pravnog dejstva tog ugovora koji je zaključen i ovjeren kod notara, pokrenut je parnični postupak, u kome je donesena prvostepena odluka na koju je izjavljena žalba, tako da postupak u toku kod Višeg suda u Podgorici”, naveli su u Ministarstvu.
Ni notar, ali ni Ministarstvo nijesu željeli da otkriju identitet notara koji su bili uključeni u te postupke.
Oni takođe, nijesu željeli da otkriju ni protiv kojih notara su vođeni disciplinski postupci, kao ni kakvi su ishodi tih postupaka.
U Ministarstvu su nam rekli da se obratimo Notarskoj komori.
Ćurić je odgovorio da su do sada vođena četiri disciplinska postupka protiv notara, i to tri postupka zbog preduzimanja notarskih radnji protivno Zakonu i Pravilniku o radu notara i jedan zbog kršenja odredaba o sačinjavanju notarskih zapisa prema rasporedu Notarske komore u programu 1000 +.
On je rekao da nije ovlašćen da kaže kako su ti disciplinski postupci završeni, ali ni ko su notari protiv kojih su vođeni takvi postupci.
Ćurić tvrdi da notari odbijaju da zaključe svaki ugovor u kojem utvrde da se ugovara nesrazmjerna imovinska korist, koristeći teško materijalno stanje druge strane.
“ Ali notar ne može, bez pomoći stranaka, da utvrdi da li je npr. ugovorom o prodaji nepokretnosti prikriven neki drugi ugovor (zajam i slično) ili da li je ugovorena kupoprodajna cijena zaista plaćena u punom iznosu, ako sama stranka tvrdi da joj je isplaćena”, pojasnio je notar.
Ćurić: Ne možemo znati za dvostruku prodaju
Odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li je uvođenjem notarijata zaista povećan stepen pravne sigurnosti, kada znamo da se građani često žale da su kupili stan, ovjerili ugovor kod notara i kasnije saznali da je taj stan kupio još neko, Ćurić odgovara da ta pravna sigurnost, zbog nedovoljne povezanosti s katastrom, nije apsolutna.
“ U par navrata (ne bih rekao često) se dogodilo da i pored svih preduzetih mjera predostrožnosti dođe do tzv. 'dvostruke prodaje', jer iz listova nepokretnosti i sada dostupne baze podataka nije moguće utvrditi da li je već podnijet neki zahtjev za promjenu prava na nepokretnosti”, objasnio je on.
Ćurić pojašnjava da Uprava za nekretnine treba da omogući notarima direktan pristup elektronskoj bazi podataka o podnijetim zahtjevima za promjenu prava na nepokretnostima.
“Nažalost, saradnja u oblasti informacionih tehnologija nije zadovoljavajuća i Uprava za nekretnine evo već pet godina nije izašla u susret ovom glavnom zahtjevu notara , pravdajući to tehničkim nemogućnostima”, rekao je potpredsjednik Komore.
On je istakao da je u svim zemljama u okruženju omogućen uvid u informacije o postojanju eventualnih zahtjeva o promjenama prava na nepokretnostima.
“Što automatski znači ukoliko postoji podneseni zahtjev da se oko te nepokretnosti nešto dešava (zaključen ugovor o prodaji i sl.), te će notar zastati sa zaključenjem novog ugovora dok ne provjeri o čemu se radi. Na taj način onemogućava se zaključenje dva ugovora o prodaji iste nepokretnosti”, pojasnio je Ćurić.
U Ministarstvu, međutim, na pitanje “Vijesti” ponavljaju fraze o pravnoj sigurnosti uvođenjem notarijata i dodaju da nemaju zvaničnih saznanja, niti predstavki po osnovu sačinjenih notarskih akata, kojima se stiče i prenosi pravo svojine.
Eliminisane zloupotrebe favorizovanja notara
Krajem avgusta 2016.počele su da se primjenjuju izmjene Zakona o notarima, čija je najznačajnija novina uspostavljanje obaveze da se svi ugovori i drugi notarski zapisi koji se odnose na nepokretnosti, a u kojima su stranke državni organi i pravna lica u većinskom vlasništvu države, moraju sačinjavati od strane notara, koje po abecednom redosljedu određuje Notarska komora.
Ćurić smatra da je zakonodavac ovim rješenjem eliminisao mogućnost zloupotreba u favorizovanju pojedinih notara prilikom sačinjavanja takvih notarskih zapisa.
“Novim zakonskim rješenjem uspostavljena je ravnomjerna zastupljenost notara u obavljanju ovih poslova, što je veoma pozitivno ocijenjeno od ogromne većine notara. Naravno ima i manji broj nezadovoljnih, a razloge za takvo neosnovano nezadovoljstvo lako je prepoznati”, zaključio je on.
Ćurić dodaje da je Ministarstvo pravde najavilo početak kontrole notarskih kancelarija za januar 2017. godine, te da će u kontrolama, zajedno sa inspektorima Ministarstva pravde, učestvovati i predstavnici Notarske komore.
“Najavljeno je preduzimanje strogih mjera za sve koji krše odredbe zakona, a važno je napomenuti da bi u slučaju kršenja zakona pored disciplinske odgovornosti notara postojala i krivična odgovornost obveznika primjene Zakona, koji tu obavezu ne poštuju”, naveo je on.
U Ministarstvu dodaju da su kontrolu primjene novog Zakona već vršili kod 16 notara i to u Budvi kod četiri notara, u Kotoru i Bijelom Polju provjeravali su po tri notara, u Nikšiću i Beranama su posjetili po dva notara, a u Pljevljima i Rožajama provjeravali su po jednog notara.
“Nadzorom je utvrđeno da se izmjene zakona pravilno primjenjuju”, naveli su iz Ministarstva.
Složni da tarife nijesu previsoke
Notarske tarife nijesu previsoke, s obzirom na odgovornost notara, kao i složenost i obim posla koji notar treba da uradi.
To su ocijenili kako u Ministarstvu, tako i u Notarskoj komori.
“ Naknade za notarske usluge npr. za ovjere prepisa i potpisa su skoro iste kao i naknade za iste takve usluge u sudu ili opštini, dok su notarske tarife u ostavinskom postupku u potpunosti iste kao tarife koje su se primjenjivale u sudovima, prije nego što su ostavinski postupci prešli u nadležnost notara”, naveo je Ćurić.
U Ministarstvu ukazuju da su tarife za notarske usluge, nakon šest mjeseci od početka rada notarijata, početkom 2012.godine, smanjene za 30 do 50 odsto.
Djeca bez roditeljskog staranja, djeca sa posebnim potrebama, lica koja su ostvarila status korisnika kredita za samozapošljavanje kod Zavoda za zapošljavanje i druga lica u opravdanim slučajevima, po Odluci Upravnog odbora, ne plaćaju notarima usluge u punom iznosu.
Ministarstvo: Više interesovanja sa sjevera za notarski posao
U odnosu na ranije manju zainteresovanost kandidata za notarsku službu na području sjevernih opština, kazali su u Ministarstvu, sada se može konstatovati pozitivan trend.
“ U junu mjesecu 2016. godine počeo sa radom jedan notar u Beranama i jedan kandidat je zainteresovan za rad na području Osnovnog suda u Plavu”, naveli su u tom resoru.
U Crnoj Gori predviđeno je 65 notara, do sada je imenovano njih 50.
Bonus video:
