Crna Gora spremna je za otvaranje poglavlja 27 i moguće je da će ga otvoriti do kraja godine, a posebnu pažnju treba obratiti na vode, upravljanje otpadom i zaštitu prirode, ocijenio je predsjednik nadležnog skupštinskog Odbora, Petar Ivanović.
On je podsjetio da je predvodio proces ispunjenja mjerila i otvaranja tri pregovaračka poglavlja u oblasti poljoprivrede, navodeći da je to zahtjevan posao.
"Podsjećam vas da je u poljoprivredi bilo potrebno usvojiti veliki broj zakona, pripremiti tri strategije i tri akciona plana, sprovesti kategorizaciju objekata u kojima se proizvodi hrana. U oblasti životne sredine situacija je malo drugačija", kazao je Ivanović agenciji MINA.
On je naveo da je dobijeno i ispunjeno jedno mjerilo - usvojena je Nacionalna strategija sa Akcionim planom za period 2016-2020.
"Time su stvoreni uslovi za otvaranje poglavlja 27. Sada je sve u rukama Vlade Crne Gore i Evropske komisije (EK). Moguće je da će se ovo poglavlje otvoriti do kraja godine“, rekao je Ivanović.
On je istakao da je, shodno strateškim dokumentima, dosadašnjoj praksi i mišljenjima EK posebnu pažnju potrebno obratiti na oblast voda, upravljanje otpadom i zaštitu prirode.
"Ključni ekološki problemi su upravljanje otpadom, upravljanje komunalnim otpadnim vodama i prilagođavanje tehnologija ekološkim standardima u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha. Da bi riješili ove probleme potrebno je izdvojiti velika finansijska sredstva“
"Sva tri segmenta zahtijevaju velika finansijska ulaganja u infrastrukturu, uspostavljanje zaštićenih područja i programa NATURA 2000. Ipak, posebno izdvajam segment voda imajući u vidu bogatstvo kojim Crna Gora raspolaže, a koje mnogi nemarom i neodgovnornošću iz dana u dan umanjuju“, precizirao je Ivanović.
On je kazao da je svako poglavlje bitno za građane Crne Gore, prije svega zbog dostizanja standarda.
"Dostizanjem standarda stvaraju se uslovi za kvaliteniji život građana, brži razvoj pojedinih sektora privrede i niže troškove primjene pojedinih sektorskih politika. Tako je i sa životnom sredinom. A da bi dostigli veće standarde potrebno je povećati ulaganja u infrastrukturu i povećati investicije u unapređenje industrijskih tehnologija”, poručio je Ivanović.
Time se, kako je naveo, čine manje štete po šume ili poljoprivredno zemljište, bolje čuva biodiverzitet i više poštuju prirodni zakoni.
Na pitanje koji su ključni ekološki problemi u Crnoj Gori, Ivanović je rekao da je priroda učinila svoje i da je sad red na ljude.
"Ključni ekološki problemi su upravljanje otpadom, upravljanje komunalnim otpadnim vodama i prilagođavanje tehnologija ekološkim standardima u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha. Da bi riješili ove probleme potrebno je izdvojiti velika finansijska sredstva“, naglasio je Ivanović.
"Nema dovoljno novca za sve"
Prema njegovim riječima, kako Crna Gora nema dovoljno novca za sve, postavlja se pitanje prioriteta.
"To znači da se mora znati šta je preče od čega. Na primjer, da li je važnije isplatiti socijalnu podršku majkama sa troje djece koja je u nepravedan položaj dovela većinu vrijednih i radnih žena ili investirati u tehnologije koje će očuvati čist vazduh ili vodu za sve građane Crne Gore?“, rekao je Ivanović
On je upitao da li je važnije da država finanira potrošnju ili da investira razvoj i budućnost svih građana.
"Naravno, državna i lokalne uprave imaju mogućnost za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova Evropske unije kojima se može riješiti dio, ali ne i svi problemi. Ali, za tako nešto potrebna su specifična znanja i vještine kojih, koliko primjećujem, u Crnoj Gori nema dovoljno“, smatra Ivanović.
Komentarišući problem postojećih neuređenih deponija u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju, on je naveo da su strateška i planska dokumenta u oblasti upravljanja otpadom usvojena.
Postoji, kako je dodao, Strategija upravljanja otpadom Crne Gore do 2030.
Ivanović je podsjetio da postoji i Državni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020, lokalni planovi upravljanja otpadom.
"Državni plan upravljanja otpadom razmatrao je tri opcije za rješavanje pitanja upravljanja otpadom u ovim opštinama - od formiranje jedinstvenog regiona za upravljanje otpadom iz svih opština, preko opcije formiranja tri, do opcije formiranja pet regionalnih centara za upravljanje otpadom. Svakoj opciji nedostaje detaljna studija izvodljivosti“
"Izgleda da papira ne fali. Ali fali rada. Jednostavno treba raditi više“, poručio je Ivanović.
On je naveo da je Podgorica osnovala vlastito preduzeće "Deponija" koje upravlja sanitarnom deponijom na lokaciji "Livade" i zaključila ugovore o uslovima obrade otpada prikupljenog sa područja opštine Danilovgrad i Prijestonice Cetinje.
Prema njegovim riječima, Opštine Nikšić, Plužine i Šavnik osnovale su preduzeće "Budoš" sa ciljem da ono bude zaduženo za upravljanje regionalnim centrom za obradu otpada na lokaciji Budoš u Nikšiću, nakon njegove izgradnje.
"Državni plan upravljanja otpadom razmatrao je tri opcije za rješavanje pitanja upravljanja otpadom u ovim opštinama - od formiranje jedinstvenog regiona za upravljanje otpadom iz svih opština, preko opcije formiranja tri, do opcije formiranja pet regionalnih centara za upravljanje otpadom. Svakoj opciji nedostaje detaljna studija izvodljivosti“, precizirao je Ivanović.
Upitan da li će kao predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje preduzeti nešto po pitanju zagađenosti vazduha u Pljevljima, Ivanović je kazao da ne pripada ljudima koji vole mnogo da pričaju.
"Više volim da radim i da rezultati pričaju. Takođe, ne želim da prisvajam rezultate rada drugih“, naveo je Ivanović.
On je rekao da je provjerio dokumentaciju i vidio da je u više navrata, u ranijem sazivu, Odbor za poljoprivredu, turizam, ekologiju i prostorno planiranje razmatrao informacije o zagađenju u Pljevljima i uputio Skupštini niz zaključaka sa predlogom mjera za praćenje stanja u Pljevljima i smanjenje negativnog uticaja na kvalitet vazduha.
Ivanović je podsjetio da je Skupština na devetoj sjednici jesenjeg zasjedanja u 2014. godini usvojila Zaključke koje je predložio Odbor.
"Ali koja je korist donositi zaključke ako se isti ne realizuju. Dobro je da su napravljene analize, da je razmotrena situacija, da su usvojeni zaključci... ali bez konkretnog rada nema nikakve koristi. A taj konkretan rad nije u nadležnosti Odbora, već drugih institucija. Zato svako treba da radi svoj posao“, poručio je Ivanović.
Bonus video:
