Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević izrazio je nadu da će ministar pravde Zoran Pažin, kao poznavalac prakse Suda za ljudska prava u Strazburu, uvažiti primjedbe javnosti kada su u pitanju najavljene izmjene Krivičnog zakonika.
“Vjerujem da će primjedbe koje su uputile brojne organizacije i pojedinci imati odjeka kod predlagača i donosioca zakona. Ovo tim prije što je aktuelni ministar pravde vrsni poznavalac prakse Evropskog suda za ljudska prava, koji se sa sličnim problemima suočavao „na licu mjesta“ obavljajući dužnost zastupnika Crne Gore pred pomenutim sudom,” rekao je Vukčević, koji je i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.
Ministarstvo pravde pripremilo je Nacrt izmjena KZ-a kojima se propisuju i zatvorske kazne za one koji izlože poruzi nosioce pravosudnih funkcija.
To je civilni sektor ocijenio kao uvođenje verbalnog delikta i onemogućavanje kritika.
“Predložena rješenja mogu otvoriti prostor da se ugrozi sloboda izražavanja, kao jedna od pretpostavki demokratskog društva. Određenjem da će odgovarati „ko izloži poruzi sud ili tužilaštvo“ nije ispunjen zahtjev da zakoni moraju biti jasni, precizni i predvidljivi u primjeni,” rekao je predsjednik Sudskog savjeta.
Vukčević je objasnio da “uopštene inkriminacije u praksi moge voditi ka proizvoljnosti, jer je subjektivni osjećaj - kada se neko osjeća povrijeđenim, odnosno kada se narušava ugled pojedinca ili institucije”.
“Slično pitanje jeste i da li se ratio legis odnosi na zaštitu od uvredljivih iskaza upućenih prilikom vršenja dužnosti ili u svakoj situaciji (povodom nekog članka ili performansa), što širi polje subjektivnog doživljaja. U protivnom, trasirao bi se put „sudokratiji“ koja bi bila pospješena faktičkim nametanjem autocenzure. Stvori li se klima autocenzure, ona će biti atak ne samo na slobodu izražavanja, već i na slobodu mišljenja kao pretpostavku svih ljudskih prava,” kaže Mladen Vukčević.
On je poručio da treba naći rješenje koje neće sputati javnu riječ i demokratski dijalog, ali, koje će, objasnio je, u okviru evropskih standarda štititi nezavisnost i samostalnost nosilaca pravosudnih funkcija.
“Znam da je to lakše reći nego propisati, ali nam reper mora biti praksa Evropskog suda za ljudska prava koja štiti i interes javnosti, i dostojanstvo sudija, i ugled suda, a to znači da i u ovom slučaju pretpostavka pri pisanju i tumačenju pravnih normi mora ići ka širem poimanju „prava javnosti da zna“, kaže Vukčević.
On je objasnio da se u ovoj prilici “ treba prisjetiti pravničkog aksioma da odredbe zakona treba prilagoditi stvarnosti konkretne države”.
“Isto rješenje ne daje iste rezultate u državama sa različitim društvenim problemima i različitim nivoom pravne svijesti. Prisjetiti se i onoga što nam je poručeno prije mnogo vjekova, kada je Solon na upit
- Koji su zakoni najbolji?, odgovorio kontrapitanjem - Za koje vrijeme i za koju državu? Značaj ovog pitanja i odgovor na njega nadilazi zakonsko definisanje jednog krivičnog djela i jednog ljudskog prava,” poručio je sagovornik.
Predsjednik Sudskog savjeta očekuje da će, nakon javne rasprave, rješenje koje je izazvalo velike polemike izgledati bitno drugačije, “na dobro i suda i medija, a najviše u korist ostvarivanja prava i sloboda svih građana Crne Gore”.
Vrhovni sud će podržati zaštitu sudske vlasti, VDT tajnovito
“Generalno svi zakonski predlozi koji idu u pravcu zaštite samostalnosti i nezavisnosti sudske vlasti, a time i sudija kao nosilaca te vlasti biće podržani,” saopšteno je “Vijestima” iz kabineta predsjednice Vesne Medenice na molbu da prokomentarišu sporne odredbe iz KZ-a. Vrhovni sud će, navode, kroz javnu raspravu dati osvrt na predlog izmjena KZ-a.
I iz VDT-a je odgovoreno da će vrhovni državni tužilac Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić svoje “eventualne primjedbe i sugestije” predlagaču saopštiti tokom javne rasprave, i da ih neće iznositi preko medija.
Bonus video:
