Komisija koja će uraditi nove kratkoročne mjere za rješenje problema zagađenja u Pljevljima biće formirana u narednih desetak dana, a u tom periodu očekuje se i raspisivanje tendera za izvođenje radova na sanaciji jedne od najvećih ekoloških crnih tačaka, Brodogradilištu u Bijeloj, kazao je u intervjuu “Vijestima” direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić. On je ocijenio da će jedan od ključnih izazova u politici životne biti obezbjeđivanje sigurnih i stabilnih izvora finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje kriterijuma iz Poglavlja 27, koja su procijenjena na milijardu i 429 miliona eura.
Protekle nedjelje je u Pljevljima izmjerena rekordna koncentracija zagađujućih materija u vazduhu. Kakva je sada situacija?
Od kada je osnovana Agencija, prvi put su mjerni instrumenti 29. januara, registrovali tako visoke srednje satne koncentracije sumpor-dioksida (SO2), u trajanju od nekoliko sati. Koncentracija SO2 u 16, 18 i 19 časova bila je iznad granice upozorenja koja iznosi 500 mikorogarama po metru kubnom, najviše u 16 časova i iznosila je 558,8 mikrograma. U dužem vremenskom periodu izmjerene su i veoma visoke koncentracije PM10 čestica u vazduhu, što dodatno utiče na veoma loš kvalitet vazduha u urbanoj zoni Pljevalja. Meteorološka slika je pogodovala koncentrisanju polutanata u prizemnom sloju atmosfere i uslovila prisustvo konstantnih emisija, u prvom redu iz individualnih i kolektivnih ložišta i iz Termoelektrane. Nakon tog došlo je do pada koncentracije SO2 u vazduhu i nije bilo prekoračenja praga upozorenja.
Da li već sada imate neke naznake zašto je do toga došlo?
Još nemamo podatke. Poslali smo dopis ekološkoj inspekciji da ispita šta može biti uzrok i kada oni završe svoj posao obavijestiće javnost. Ne znam kada će biti gotovi rezultati, jer inspekcija ima malo ljudi. Za čitav sjever imaju jednog čovjeka kome je sjedište u Beranama. Ne bi bilo loše razmišljati o još jednom inspektoru koji bi se nalazio u Pljevljima. Ono što je za nas bitno je da se novi program i umrežavanje institucija pokazao dobar, a formiranjem komisije koja će utvrditi kratkoročne mjere biće dodatno pojačan, naročito u ovakvim incidentnim situacijama. Mjere bi se, prije svega, odnosile na ovakve situacije sa SO2, jer se to ranije nije dešavalo. Pozvaćemo sve institucije koje imaju veze sa ovakvim dešavanjima da se napravi program kako se ponašati u ovakvim situacijama, kako brzo reagovati i koje mjere preduzeti. Pozvali smo i NVO da kandiduju svoje članove i nadam se da će komisije biti formirana za desetak dana. Ranije kratkoročne mjere u jednom dijelu nisu dale rezultat, kao što je, na primjer, predviđeno grijanje na pelet. U Pljevljima se, jednostavno, svi griju na ugalj. U ovakvoj ekonomskoj situaciji građani biraju šta je jeftinije, iako su svjesni da zagađuju životnu sredinu. Stvar otežava i dugotrajna tenderska procedura i oni ne mogu da čekaju do novembra ili decembra da obezbijede ogrev. Za takvu vrstu tendera kada je u pitanju zdravlje ljudi treba naći način za ubrzanu proceduru. Ne vidim trenutno rješenje osim centralnog grijanja. Jedna od mjera može da bude i zabrana prodaje uglja za privatna ložišta, ili da se građanima subvencionišu računi za struju
Koje je rješenje situacije oko zagađenja u Pljevljima i ko ta rješenje treba da sprovede?
To je na državnim organima. Agencija može na osnovu plana da traži od svih da postupaju po tim mjerama, koje mogu biti i zabrana saobraćaja i slično. Kad smo već kod mjera, uzmite u obzir da samo kotlarnica u Skerlićevoj ulici troši pet tona uglja dnevno. Mora postojati dugoročno rješenje, a za to treba vrijeme i veliki novac. Toplifikacija je najbolja, a može da se obezbijedi građanima da koriste struju pod povoljnim uslovima.
Ove godine je najavljeno otvaranje Poglavlja 27. Kakva je situacija u stanju životne sredinu u svjetlu pregovora sa EU i kako obezbijediti ogromni novac nephodan za usklađivanje?
Kao što je poznato, Poglavlje 27 spada u najskuplje i najzahtjevnije. Zadovoljni smo napretkom koji je ostvaren u procesu EU integracija u poglavlju “Životna sredina i klimatske promjene”. Ispunjavanjem obaveza koje su obuhvaćene tim poglavljem, očekujemo i rješenje problema zagađenja vazduha u kritičnim gradovima, posebno Pljevljima. Završetkom projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” (IWMCP), koji se odnosi na sanaciju crnih ekoloških tačaka’’, KAP, Brodogradilište, TE "Pljevlja" i rudnik "Šuplja stijena", očekujemo rješenje višedecenijskog industrijskog zagađenja. Najkasnije do 2020, biće uspostavljena i NATURA 2000 mreža, što je jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 27.
Danas je gotovo 10 odsto kopnene teritorije Crne Gore pod nacionalnom, uz četiri lokaliteta pod međunarodnom zaštitom. Važno je istaći da u Crnoj Gori postoji Regionalni centar za obradu otpada (deponija i reciklažni centar) u Podgorici dok je u Baru na lokaciji Možura izgrađena deponija za potrebe opština Bar i Ulcinj. Njenom korišćenju su se krajem 2012. godine priključile i opštine Kotor, Budva i Tivat. Utvrđene su zone kvaliteta vazduha, uspostavljena je državna mreža za njegovo praćenje i omogućeno redovno izvještavanje o toj temi prema Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine i domaćoj javnosti u skladu sa standardima EU. Otpočela je procedura izdavanja integrisanih dozvola kojom se garantuju minimalna zagađenja, odnosno najviši uslovi zaštite životne sredine i najmanji rizik po zdravlje stanovnika i napravljena revizija krivičnog zakonodavstva u kome se ugrožavanje segmenata životne sredine tretira kao krivično djelo.
Potrebna novčana sredstva za Poglavlje 27 su procijenjena na milijardu i 429 miliona eura i jedan od ključnih izazova u politici životne sredine je obezbjeđivanje sigurnih i stabilnih izvora finansijskih sredstava potrebnih za njeno sprovođenje. U tu svrhu će, za projekte čijom realizacijom će se unaprijediti stanje životne sredine, između ostalog, nadamo se, do sredine 2018. osnovati i eko fond.
Koji su najveći pritisci na životnu sredinu i od koga dolaze?
Najveći pritisak na životnu sredinu na teritoriji Crne Gore, potiče od “istorijskog zagađenja”, takozvanih „crnih ekoloških tačaka”. Vlada je 10. oktobra 2014. godine potpisala ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom za projekat IWMCP, koji je postao efektivan 17. novembra 2014. godine. Kredit je namijenjen sanaciji četiri lokacije na kojima se nalazi industrijski opasan otpad: Kombinat aluminijuma, Brodogradilište, Termoelektrana i Flotaciono jalovište “Gradac” Pljevlja. Vrijednost kredita je 50 milona eura.
Kao apsolutni prioritet u implementaciji ovog projekta predstavljeno je hitno otpočinjanje i završetak sanacije zagađenja u Brodogradilištu, zato što je riječ o lokaciji na samoj obali mora i to u bokokotorskom akvatorijumu, čime će se dobiti nova šansa za buduću valorizaciju tog prostora, a time i prilika za uspješnu privatizaciju Brodogradilišta i stvaranje preduslova za nova zapošljavanja. Urađeno je uzorkovanje i analiziranje kontaminiranog zemljišta i grita, geodetsko mjerenje radi utvrđivanja tačnih količina otpadnog grita, a na osnovu tih analiza dobijen je osnov za izradu Glavnog projekta remedijacije. Na osnovu njega pripremljen je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i društvo, Plan upravljanja životnom sredinom i tehnička dokumentacija.
Realizacijom tih aktivnosti stekli su se uslovi za pripremu tenderske dokumentacije. Ona je dostavljena 28. oktobra 2016. godine. Upravni odbor projekta razmotrio je i usvojio dokumentaciju 23. januara, nakon čega je dostavljena Svjetskoj banci na odobrenje, koja je predložila određene izmjene. One će biti unijete narednih dana, nakon čega se očekuje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova na remedijaciji, što se može očekivati u toku naredne sedmice. Pored toga, u toku su aktivnosti na izboru firme koja će biti zadužena za nadzor nad izvođenjem radova na remedijaciji lokacije Brodogradilišta Bijela.
Taj grit će biti izvezen, jer nismo našli nikog u Crnoj Gori ko bi ga preuzeo. Nije bilo ni interesovanja da se iskoristi kao podloga za auto put. Do kašnjenja je došlo zbog nedoumica ko treba da vraća kredit.
Nakon Bijele, na redu je jalovište Gradac, gdje je već pokrenuta procedura.
EPCG treba da preuzima da vraća zajam od SB što se tiče Maljevca. Što se tiče Bijele, Vlada je donijela odluku da će to ona uraditi, jer se radi o istorijskom zagađenju. Isto važi za Gradac, a za KAP je još nedefinisana situacija.
Za vanredno stanje treba da se zna nivo i trajanje zagađenja
Na sajtu Agencije nalaze se preporuke Instituta za javno zdravlje, kojih bi građani trebalo da se pridržavaju u slučaju veoma visokog zagađenja vazduha, gdje piše i da osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, starije osobe i djeca treba da izbjegavaju bilo kakvu aktivnost na otvorenom, a da ostalo stanovništvo treba da izbjegava produženu i napornu fizičku aktivnost. Ne preporučuje se otvaranje prozora i provjetravanje zatvorenih prostorija. Da li smatrate da je potrebno uvođenje vanrednog stanja, što traže predstavnici opozicionih partija i pojedinih NVO?
Treba vidjeti koliko to dugo traje. Zbog toga moraju prvo postojati kratkoročne mjere, kako bi se znalo kako da se reaguje. Šta znači vanredno stanje? Kada je u pitanju koncentracija PM10 čestica nigdje ne piše koliki je dozvoljeni nivo i radi se samo o preporukama, odnosno nigdje ne piše kolika je to kocentracija i koliko dana treba da traje da bi se uvelo vanredno stanje. Jedino kod sumpor-dioksida i azot-oksida postoje propisi koje mjere treba preduzeti.
Bonus video:
