Bjelopoljac Dejan Mrdak optužio je Pljevljaka Baća Bujišića, zakonskog zastupnika doo „BaMBiS GROUP“, da na svega 20 metara od organskog zasada voćnjaka koji se prostire na pet hektara uz rijeku Ćehotinu u Vrulji kod Pljevalja, planira izgradnju fabrike za preradu drvnih sortimenata.
„BaMBiS GROUP“ je oko hektar zemljišta kupila od Bogdana Markovića, koji je zajedno sa Mrdakom kupio zemljište poljoprivredne zadruge u Vrulji.
Mrdak podsjeća da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zabranjeno ispuštanje opasnih štetnih materija u količini koja može da ošteti i promijeni proizvodna svojstva poljoprivrednog zemljišta i kvalitet poljoprivrednih kultura.
„Izgradnja pilane se planira na lokaciji koja je blizu gazdinstva na kojem sam zasadio 4.500 jabuka organskog porijekla. Sadnice su trogodišnje i u narednoj godini očekujem rod”, kazao je Mrdak, i istakao da bi izgradnja pilane na tom dijelu ugrozila njegov voćnjak.
Uz to, naglasio je on, vodoizvorišta i lokalni potok koji služe za navodnjavanje voćnih kultura i zemljišta se nalaze pored same lokacije buduće pilane, zbog čega okolnom zemljištu prijeti opasnost od zagađenja.
„Izgradnjom pilane zbog čestica i otrovnih materija došlo bi do gomilanja štetnih materija u zemljištu, na voćnjaku i vodotocima, čime bi proizvodnja organske proizvodnje voćarskih kultura bila ugrožena“, kazao je Mrdak.
On je upozorio da je bočni prilazni put do pilane, kojim bi se služili veći kamioni za prevoz drveta makadamski.
“Kamioni bi prelazili preko rječnog korita i potoka sa betonskim cijevima, a cijelom dužinom prolaze preko mojeg zemljišta- voćnjaka, gdje dolazi do opasnosti uništenja betonskih cijevi. Postoji i opasnost od drastičnog uvećanja prašine na zemljištu i plodovima voćarskih kultura, čime se gomilaju štetne materije u zemljištu, na travnatom dijelu što je opasno i za stoku koja bi tu pasla“, kazao je Mrdak, naglašavajući da je u zasnivanje eko voćnjaka uložio oko 50.000 eura.
On je istakao i opasnost po riblji fond, za koji se zna da pilotina može biti fatalna.
Zakonski zastupnik grupacije koncestionara „BaMBiS“-a u gazdinskoj jedinici Kozička rijeka- Pljevlja Baćo Bujišić demantovao je tvrdnje Mrdaka, odbacujući ih kao tendenciozne i usmjerene na usporavanje dobijanja građevinske dozvole za izgradnju pogona - stružnice za rezanje građe, a ne pilane, kako navodi Mrdak.
„Sve što Mrdak govori je neistina, samo da bi iz nekog njemu znanog razloga spriječio dobijanje građevinske dozvole. Nisam započeo nikakvu izgradnju već sam predao zahtjev za građevinsku dozvolu za izgradnju pogona zatvorenog tipa za rezanje građe, koji je 90 metara udaljen od rijeke, odnosno 150 metara od Mrdakovog sadnog materjala, koji tek poslije pete godine prerasta u voćnjak. Uz to, Mrdak je zasad podigao bez ulaganja, subvencijama države, bez dozvole nadležnih službi i bez elaborata zaštite životne sredine”, kazao je Bujišić .
On je naveo i da je Mrdak nelegalno podigao kuću u zoni vodnog pojasa rijeke Ćehotine i tik uz dva potoka izvorske vode koju nije mogao izgraditi bez ekološke saglasnosti i građevinske dozvole i saglasnosti uprave za vode, čije fekalije su direktno odvedene u Ćehotinu.
“Nelegalno je podigao voćnjak i ogradu, kao i struju i vodu i posljednji je koji može da priča o nezakonitoj izgradnji“, kazao je Bujišić .
On je naveo da nije tačno da pilotina loše utiče na voće, već da se piljevina, sječka i drveni čips koriste kao malč u voćarstvu i da su to prirodni i neškodljivi organski materijali, te piljevina uz stajsko đubrivo poboljšava svojstva manje kvalitetnih zemljišta.
„Na razdaljini od više od 150 metara koliko je krajnja tačka pogona za rezanje građe i prve tačke zasada jabuka Mrdaka, između kojih se nalazi korito rijeke Ćehotine i prirodni vjetro-pojas drveća i vrba gotovo nemoguće dospjeće čestice do zasada i budućeg voćnjaka. Doprema trupaca i odvoz gotovih proizvoda vrši se kamionskim putem koji već postoji i koji je postajao na dan kupovine“, navodi Bujišić .
U procjeni uticaja nije pomenut voćnjak, već samo objekti
Mrdak navodi da su Elaborat izradili poljoprivredni i hemijski stručnjaci, što nije u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, jer za svaki segment mora biti angažovano stručno lice.
“U opisu lokacije nijesu pomenuli voćnjak , već su samo pisali o objektima. Navodi se da je on izrađen bez postojanja tehnološkog projekta i postavlja se pitanje relevantnosti podataka o projektu, odnosno kako se mogla izvršiti procjena uticaja na životnu sredinu, s obzirom na to da ne postoje stvarni podaci o tehnološkom postupku.
U elaboratu je saopšteno da lokalnim putem prolazi 5.000 vozila na dan, što nije tačno, a time su željeli da ukažu da novi broj vozila koji će dopremati drvo neće ugroziti životnu sredinu.
Između ostalog, nije jasno ni na koji način će se spriječiti širenje prašine usljed transporta makadamskim putem koji prolazi pored moje parcele“, navodi Mrdak.
Zečević: Sve je rađeno po zakonu
Iz Biotehničkog centra iz Bijelog Polja, ustanove koja je obrađivač Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje pogona za primarnu preradu drveta u Vrulji, “Vijestima” je saopšteno da je sve urađeno po zakonu.
Direktor Centra Dejan Zečević je kazao da ta ustanova posjeduje licencu izdatu od Inženjerske komore Crne Gore za izradu ovih Elaborata, i da je samo u prošloj godini izradio dva elaborata za drvnu industriju, za koje su nadležni organi Opština Bijelo Polje i Berane dali saglasnost, te da u njegovom timu radi deset inženjera.
Bonus video:
