Više od četri hiljade stranaca u posljednje tri godine tražilo je azil u Crnoj Gori, a samo 21 osoba je dobila stalni status izbjeglice, a sedam dodatnu zaštitu (privremeni boravak).
To je saopšteno Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) iz Direkcije za azil - Ministarstva unutrašnjih poslova.
Razlika između statusa izbjeglice i dodatne zaštite je u tome što se u prvom slučaju status trajno dodjeljuje, dok se u drugom zaštita određuje na period od godinu.
Nakon toga se procjenjuje stanje u državi porijekla i zavisno od okolnosti, dodatna zaštita se ukida ili u kontinuitetu produžava za period od šest mjeseci.
Od prvog januara 2014. do 14. novembra ove godine u Crnoj Gori azil je tražilo ukupno 4.176 stranaca. Od tog broja više od dvije hiljade su porijeklom iz zemlje zahvaćene ratom - Sirije. Postavlja se pitanje gdje završava nekoliko hiljada stranaca koji nisu dobili pozitivan odgovor na zahtjev za azil. Uprava policije bavila se tim pitanjem, kroz operativni rad na polju trgovine ljudima i ilegalnih migracija. U policijskom dokumentu za prošlu godinu
"Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori - SOCTA" navedeno je da "ilegalni migranti zloupotrebljavaju proceduru za dobijanje azila". Tu se pojavljuje termin "lažni azilanti".
"Prema podacima MUP-a Crne Gore, od ukupno 9.192 podnijetih zahtjeva za azil u periodu od 2007. do maja 2015. godine, zaštita je odobrena samo za 14 lica. Za ostala lica u najvećem procentu se obustavlja postupak za dobijanje azila, jer se tražioci azila ne odazivaju na poziv za davanje izjave o okolnostima napuštanja države porijekla, s obzirom da nakon par dana napuštaju teritoriju Crne Gore", piše u dokumentu policije. Iz policije imaju podatke da je tranzitna ruta ilegalnih migranata uglavnom iz Albanije preko Crne Gore u pravcu Srbije i dalje prema Mađarskoj i drugim zemljama EU. Krajnja destinacija im je obično srce Evrope - Njemačka.
On obično u Crnu Goru ulaze kod graničnog prelaza Božaj.
"Nakon podnošenja zahtjeva za dobijanje azila zadržavaju se nekoliko dana u prihvatnom centru Spuž, nakon čega nastavljaju kretanje u pravcu Rožaja, u čijoj okolini ilegalno prelaze granicu ka Srbiji, najčešće u oblasti oko graničnog prelaza Dračenovac", piše u dokumentima policije, a u koja je CIN-CG imao uvid. Crnogorska policija sprovela je u prethodnom periodu nekoliko istraga i procesuirala neke organizovane grupe krijumčara, koji su migrantima omogućavali ilegalni prelazak državne granice i prevoz preko teritorije Crne Gore. U nekim slučajevima su korišćeni i taksi prevoznici. Policija je prije dvije godine imala podatke da imigrante preko Crne Gore organizovane grupe švercuju za cijenu od 3.500 do 4.000 eura po osobi.
Krajem marta ove godine realizovala je akciju kodnog naziva "Mapa", u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa koje učestvuju u krijumčarenju ljudi preko teritorije Crne Gore.
Tada su uhapšeni Ž. M. iz Podgorice i E. S. iz Tutina. Osumnjičeni su da su prokrijumčarili ukupno 22 tražioca azila ka Srbiji.
“Sadašnji kapaciteti centra su dovoljni, kvalitet je adekvatan”
Iz Uprave za zbrinjavanje izbjeglica saopšteno je za CIN-CG da se u Centru za smještaj lica koja traže azil trenutno nalazi 64 osobe.
“Od tog broja 57 osoba je sa statusom tražioca azila i sedam lica kojima je priznat status izbjeglice”, piše u odgovorima koje je poslala Sanja Miličković iz Centra za poslove azila. Dodali su da Centar za smještaj lica koja traže azil ima ukupno 80 mjesta. “Centar se nalazi u Spužu. Pored kapaciteta Centra za smještaj maloljetnih tražilaca azila bez pratnje opredijeljen je i dio kapaciteta Javne ustanove “Ljubović“ Podgorica” navodi se u odgovorima. Dodali su da u posljednje tri godine među licima iz sistema azila koja su boravila u Centru, nije bilo nikakvih problema.
“Prema našim saznanjima, u posljednje tri godine nije bilo slučajeva da organi reda gone neko od lica koje je boravilo u Centru. Monitoring praćenja popunjenosti i procjene adekvatnosti kapaciteta Centra, koji se od otvaranja Centra sprovodi u saradnji sa UNHCR-om, pokazuje da za sada nije potrebno povećavati kapacitete za smještaj lica iz sistema azila, te da je kvalitet usluga u Centru koji se pruža ovim licima adekvatan njihovim potrebama. Ukoliko bi se u narednom periodu kapaciteti Centra pokazali nedovoljnim, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica bi blagovremeno obezbijedila dodatne kapacitete za smještaj ovih lica”, piše u odgovoru Uprave za zbrinjavanje izbjeglica.
“Punoljetni se predstavljaju kao maloljetni”
Novinar CIN-CG bio je u posjeti i Javnoj ustanovi “Ljubović“ u Podgorici, u kojoj trenutno nema azilanata.
Direktorica te ustanove Mirjana Đurić pojasnila je da svoje kapacitete koriste za maloljetne migrante.
"Ne dolazi kod nas puno maloljetnih migranata. Imamo prihvatnu stanicu, između ostalih i za tu kategoriju djece. Zadržavaju se po procjeni. Oni bez dokumenata često pokušavaju da pređu granicu. Tu se zadržavaju dok se ne utvrdi njihov identitet i dok eventualno ne podnesu zahtjev za azil. Nismo imali puno djece maloljetne bez pratnje koja se izjašnjavaju da traže azil. Skoro smo imali dva maloljetnika iz Avganistana, koji su imali ovdje porodice", saopštila je Đurićeva. Dodala je da u posljednje dvije godine nisu imali maloljetne djece bez pratnje koja su bila kod njih u prihvatnoj stanici a da su na kraju tražila azil u Crnoj Gori.
"Ono što se često dešava je da se punoljetni bez dokumenata izjašnjavaju kao maloljetnici, jer očekuju da će imati bolji tretman. Radimo sa njima i kad im se objasni koja imaju prava, onda obično na kraju priznaju da imaju više godina nego što su saopštili", rekla je Đurićeva.
I socijalna službenica JU "Ljubović" Milica Obradović kazala je da štićenici imaju brojne sadržaje koje koriste.
“Tu je kuhinja u kojoj imaju pet obroka, teretanu, biblioteku... Tu su vaspitači koji su stalno uz njih. Trudimo se da previše ne miješamo djecu migrante sa maloljetnicima iz Crne Gore koji su tu u ustanovi, jer znaju jedni druge da zadirkuju. U svakom slučaju nije bilo problema i red se poštuje", kazala je Obradovićeva.
Berlin: Porodičnu intimu čuvaju platneni čaršavi
Veliki dio migranata, koji su u zemlje EU ušli preko “balkanske rute”, obično završava u Njemačkoj.
To je zemlja u kojoj traže azil. Novinari CIN-CG bili su u jednom od privremenih prihvatilišta za azilante u njemačkom gradu Berlinu. Prilikom posjete prihvatilištu novinari su morali da potpišu ugovor u kojem je navedeno da ne smiju otkrivati tačnu lokaciju i naziv prihvatilišta, iz razloga zaštite azilanata.
Radi se o zatvorenoj školskoj ustanovi koja je prilagođena uslovima života. Bezbjednost i red u prihvatilištu održavaju službenici obezbjeđenja, kao i osoblje.
Tražioci azila iz različitih zemalja stanuju u nekoliko većih prostorija škole. U jednoj od njih može se zateći više porodica, čiju intimu štite platneni čaršavi.
Higijena nije na zavidnom nivou. Jedan od migranata sa Balkana, koji je tu sa porodicom, žalio se da su mu djeca od nehigijene nekih stanara prihvatilišta dobila šugu.
U sklopu škole nalazi se menza, gdje tri puta dnevno hranu koriste migranti iz Avganistana, Sirije, Pakistana... Neke od porodica koje se nisu uspjele navići na hranu iz menze, kupuju namirnice i sami kuvaju. Od države azilanti iz prihvatilišta mjesečno dobijaju socijalnu pomoć 135 eura po osobi, ukoliko žele hranu obezbijeđenu u okviru smještaja. Sa druge strane, ako ne koriste hranu u smještaju već je kupuju vani država im daje 350 eura po osobi.
Ovaj članak je nastao u sklopu projekta "Data-driven journalism against prejudices about migration", koji je realizovan u Berlinu, Njemačka.
Bonus video:
