Vlada je predložila Ustavnom sudu da ne prihvati zahtjev grupe građana za ocjenu ustavnosti Državne studije lokacije (DSL) za Krašiće.
Vlada je konstatovala da je DSL “Sektor 29 - Krašići” urađena u skladu sa zakonom o uređenju prostora, odnosno sa Prostornim planom posebne namjene za zonu morskog dobra.
“Podnijeta inicijativa kojom se osporavaju predmetne oodluke, odnosi se na pitanja implementacije ovog plana, kao i na pitanja primjene Zakona o morskom dobru i ne mogu imati uticaja na zakonsku proceduru donošenja ovog planskog dokumenta, jer se radi o aktima donijetim u izvršavanju Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata....Polazeći od izloženog predlažemo da se inicijativa ne prihvati“, piše u mišljenju koje je Vlada uputila Ustavnom sudu.
Grupa vlasnika kuća za odmor u Krašićima kod Tivta predala je 18. avgusta inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti DSL koju je Vlada donijela 2009.
Taj planski dokument koji je po uputama Ministarstva održivog razvoja i turizma radila firma CAU iz Podgorice, dozvolio je gradnju na do tada neuređenoj i svima pristupačnoj prirodnoj kamenitoj obali mora u Krašićima, ispod trase lokalnog puta za Petroviće i Rose.
To je prouzrokovalo gradnju niza velikih objekata sa maltene temeljima u moru, nasipanje mora, devastaciju i uzurpaciju obale, jer vlasnici podignutih kuća više ne dopuštaju da se na plažama bilo ko kupa osim njih.
Među graditeljima koji su proteklih godina stekli vile na „pjeni od mora“ u Krašićima je i bivši ministar finansija i aktuelni guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić (DPS) i nekoliko kontroverznih biznismena iz Crne Gore, Srbije i Rusije.
Vikendaši su od Ustavnog suda tražili da do donošenja konačne odluke po njihovom zahtjevu donese odluku o privremenoj obustavi primjene DSL Krašići, odnosno moratorijumu na dalje izdavanje građevinskih dozvola po tom planskom dokumentu.
Tom privremenom mjerom bi se “zaštitila obala Bokokotorskog zaliva od daljeg devastiranja i spriječilo dalje kršenje ljudskih prava za sve građane da imaju slobodan pristup plažama i morskoj obali što im garantuje Ustav Crne Gore“.
Navode da se daljom primjenom DSL nanosi “nenadoknadiva šteta”.
Ustavni sud do sada se nije zvanično izjasnio o inicijativi, uprkos činjenici da su pravni zastupnici podnosilaca u međuvremenu podnijeli dvije urgencije za postupanje.
Bonus video: