Na pet minuta vožnje od centra Bara, na zemlji koja čitavu jednu deceniju nije obrađivana, ovih dana niču vrtovi, oko kojih su okupljeni i oni koji se zapravo vrtovima i obradom zemlje nikad nisu bavili. Urbani vrtlari “Plantađuna” riješeni su da, iako žive u gradu, za sebe i porodicu obezbijede zdrave namirnice.
“Plantađun”, naziv nastao kao kovanica od riječi planta (lat. biljka) i feštađun (lat. festum – proslava, festival), naziv je projekta čiji je cilj da stanonivštvo iz urbanih sredina uključi u poljoprivrednu proizvodnju. Ideja se realizuje u okrivu Programa inovativnih projekata Ministarstva nauke, a partneri na projektu su organizator obrazovanja odraslih “Racc Educo”, “Kadar Plus” i “New Page” iz Bara.
“Kao posljedica velike urbanizacije i širenja gradskih sredina, stanovništvo je sve manje u kontaktu sa prirodom, a istovremeno poljoprivredno zemljište sve više gubi namjenu. Projekat ‘Plantađun’ teži spajanju ove dvije kategorije u funkcionalnu cjelinu, na način što će amaterski farmeri (plantađuni) dobiti priliku da obrađuju zapušteno poljoprivredno zemljište u okviru gradskih i prigradskih sredina”, piše u opisu na zvaničnoj stranici plantadjun.me.
Prvi vrtlari imali su priliku da do 8. marta podnesu prijave za svoje parče zemlje na kojem će da sade. Već 15 dana kasnije - zasađene su sve bašte.
Koordinator projekta Darko Pekić kazao je “Vijestima” da je situacija sa novim virusom korona čak i pogodovala većem interesovanju za poljoprivredu, pa i projekat “Plantađun”.
“Imamo 26 aktivnih plantađuna i svi vrtovi su zauzeti. Među nama su računovođe, notari, arhitekte, dizajneri, bankari, konsultanti, špediteri, restorateri, zaposleni u državnoj administraciji, profesori književnosti, penzioneri, nezaposleni građani. Interesovanje žena veće je od interesovanja muškaraca, iako su naša očekivanja bila drugačija. Svaki plantađun u baštu dovodi i svoje pomoćnike - ženu, muža, djecu... što znači da je broj plantađuna u suštini znatno veći”, kazao je Pekić i dodao da, zbog velikog interesovanja za urbane vrtove, u septembru planiraju da omoguće korišćenje još dvije parcele u drugim djelovima grada, od kojih jednu na krovu stambene zgrade u centru Bara.
Bašte barskih vrtlara nalaze se na magistralnom putu prema Ulcinju, u naselju Zaljevo, na pet minuta vožnje od centra grada.
Zemljište na kojem su viridarijumi, kako plantađuni nazivaju parcele na kojima obrađuju svoje baštice, u privatnom je vlasništvu.
“Ideju smo obrazložili vlasniku i postigli dogovor da nam ustupi zemlju na korišćenje, bez obaveze plaćanja rente. Radi se o plodnoj zemlji koja nije obrađivanja već više od deset godina. Plantađuni imaju obavezu da od plodova koje prikupe u svojim vrtovima odvoje po 10 odsto za vlasnika bašte i održivost projekta, a koordinatori nadgledaju cijeli proces i sve ubrane količine mjere se na licu mjesta, kako bismo imali tačne podatke”, kazao je Pekić “Vijestima”.
Novac od prodaje, dodaje on, investiraće u nabavku sjemena za sljedeću sezonu sadnje.
“Ovaj model saradnje dobar je za sve tri strane, jer mnoge poljoprivredne površine u privatnom vlasništvu postaju zapuštene livade zbog nemogućnosti vlasnika da ih obrađuju”, objašnjava Pekić i dodaje da su među najčešćim razlozima zbog kojih neka zemlja nije obrađivana starost, nedostatak vremena ili novac.
Za “Plantađun” su u početku planirali da bude realizovan na gradskom zemljištu. Nakon što je projekat odobren, razgovarali su sa upravom grada, ali je odlučeno da zasad ipak sade na privatnoj zemlji.
“Razgovarali smo sa predsjednikom i menadžerom Opštine Bar Dušanom Raičevićem i Ćazimom Alkovićem koji su istakli spremnost da Opština učestvuje u projektu tako što će omogućiti korišćenje adekvatne parcele. Međutim, procjena organizatora bila je da bi neobezbijeđene parcele u užem centru grada mogle biti na udaru vandala, što bi negativno moglo da se odrazi na samu inicijativu koja je praktično u začeću. Entuzijazam učesnika preko noći bi mogao da splasne, jer je proces od njive do trpeze - dugotrajan. Zato smo odlučili da prvi viridarijumi budu smješteni na privatnim parcelama”, kazao je Pekić. Dodaje da na taj način i organizatori projekta mogu da stiču iskustvo i uče u hodu, u ambijentu koji olakšava sprovođenje projekta.
“Nadamo se da će pilot projekat koji je već zaživio u Baru uskoro naći plodno tlo i u ostalim crnogorskim opštinama, a naš plan je da sljedeće godine jedan viridarijum bude smješten na opštinskom zemljištu”, poručio je on.
Za urbane barske bašte, kao za sve vrtove, važna je blizina vode - zbog navodnjavanja. Pekić objašnjava da se prvi viridarijumi, u naselju Zaljevo, nalaze u dolini koja je ispresijecana kanalima za odvod vode.
“Što nam je odmah dalo nadu da bismo vodu mogli obezbijediti iz sopstvenog bunara. Opciju korišćenja vode iz gradskog vodovoda smo odmah otpisali, prije svega, zbog cijene kubika vode u Baru (0,90 eura), ali i zbog održivosti samog projekta. Zato smo odmah pristupili izradi bunara”, priča on.
Vodu su našli na dubini od sedam metara, obezbijedili su i agregat i pumpu, i na taj način, kažu barski plantađuni, riješili pitanje snabdijevanja vodom za 26 vrtova koji su trenutno funkcionalni.
“Naš zahtjev za sve ostale vlasnike parcele, koji žele da budu dio ‘Plantađuna’, biće da u blizini postoji bunar ili drugi izvor snabdijevanja vodom (potok, rijeka), jer jedino na taj način dalje širenje može da se smatra ekonomski opravdanim”, objašnjava Pekić.
Glavni finansijer projekta “Plantađun” je Ministarstvo nauke. Projekat je odobren u okviru “Konkursa za inovativne projekte” prošle godine.
“Projektni predlog uspješno je prošao dvije faze evaluacije koju su sprovodili eksperti iz inostranstva prije potpisivanja ugovora o finansiranju. Za potrebe projekta stalno je angažovan koordinator, koji prati aktivnosti u bašti na dnevnom nivou, poljoprivredni inženjer, koji obezbjeđuje poštovanje standarda u proizvodnji, kao i pejzažni arhitekta, čiji zadatak uključuje parcelizaciju i uređivanje površina u skladu sa najboljom međunarodnom praksom. Plantađuni ulažu samo svoje vrijeme i energiju. Sve ostalo mi obezbjeđujemo - parcelu, sjeme, vodu, alat i ostavu za alat. Vrtovi koje plantađuni koriste su prethodno preorani i nađubreni, a naš poljoprivredni inženjer im priprema prirodne preparate za tretiranje biljaka, kao što je na primjer preparat od koprive, a od ostalih preparata koristimo samo one koji su dozvoljeni u organskoj proizvodnji”, kazao je Pekić.
Prijave za prve barske urbane bašte završene su u martu i, kaže Pekić, zbog ograničenog broja vrtova, nisu svima mogli da izađu u susret - a interesovanje je bilo veliko.
“Informisali smo sve potencijalne plantađune da nas ponovo kontaktiraju u septembru, kada budemo pripremili još dva viridarijuma. Prednost u dodjeli vrtova imaju građani koji nam preko sajta www.plantadjun.me pošalju motivaciono pismo i obrazlože zašto bi za njih bilo značajno da imaju svoj vrt. Na taj način želimo da damo šansu ugroženim građanima, studentima, penzionerima”, kaže Pekić.
Sadašnji korisnici, dodaje on, vrtove mogu da koriste sve dok poštuju “Vrtni red”, koji je objavljen na sajtu.
“Ukoliko neko od korisnika bude prekršio odredbe iz Vrtnog reda ili iz bilo kog razloga odustane od korišćenja vrta taj vrt će biti ustupljen novom korisniku”, poručio je Pekić.
Jedan vrt ostavili za narodnu kuhinju i “Žene Bara”
Barski vrtlari radom će pomoći i narodnu kuhinju u tom gradu. Pekić objašnjava da je do realizacije te ideje došlo sasvim spontano.
“U aprilu je u medijima objavljen članak da Narodna kuhinja iz Bara priprema i do 200 obroka dnevno i da su zbog novonastale situacije potrebe za besplatnom hranom sve veće. Odlučili smo da vrt koji je pripadao jednom od organizatora projekta, organizaciji za obrazovanje odraslih ‘Racc Educo’ iz Bara, dodijelimo narodnoj kuhinji”, kaže on.
Plan je da, kako je rekao, sav rod iz tog vrta bude dostavljen NVU “Žene Bara” koje vodi narodnu kuhinju.
“U tom dijelu bašte posađene su kulture kao što su grašak, boranija, raštan, tikvice, odnosno povrće koje se može koristiti za pripremu kuvanih jela. U međuvremenu su nas predstavnice NVO “Žene Bara” informisale da bi im bilo drago da one same dolaze, zalivaju i uređuju svoj vrt, što nam predstavlja veliko zadovoljstvo”, kazao je Pekić.
“Crna Gora ima idealne pretpostavke da njeni gradovi proizvode hranu”
O značaju urbanih vrtova pisala je još 2014. Jelisava Kalezić.
“Crna Gora ima idealne pretpostavke da njeni gradovi hranu proizvode, svaki, unutar svoje regije”, pisala je još tada vanredna profesorica na Građevinskom fakultetu, koja je nedavno preminula.
U autorskom tekstu “Urbano zelenilo”, Kalezić je tada navela i da su funkcije urbanog zelenila “brojne i raznovrsne”.
“Zaštitno-higijenska, društvena i rekreativna, ambijentalno-dekorativna, ambijentalno-memorijalna i utilitarna. Ali, po pravilu, većina objekata urbanog zelenila ima nekoliko navedenih funkcija objedinjenih. Ovim tekstom pokrećem razmatranje utilitarne funkcije urbanog zelenila. Nesumnjivo, velikog je raspona i mogućnosti. Od gajenja citrusa ili začinskog bilja u saksijama na terasi, preko mini-povrtnjaka na urbanističkoj parceli, pergole od vinove loze ili kivija, zajedničkih urbanih bašti u gradskim kvartovima - do urbane poljoprivrede”, pisala je ona prije šest godina.
Zahvaljujući profesorici Kalezić, nastala je i Bašta Ekologika, čiji je osnivač politikolog Aleksandar Novović, koji je porodično imanje na Marezi godinama ustupao onima koji žele da imaju parče zemlje i tamo nešto zasade.
Bonus video:
