Dugogodišnji Vladin funkcioner i aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović je za školovanje svoje dvoje djece u Milanu i Londonu potrošio najmanje 370 hiljada eura.
Taj iznos Gvozdenović nije mogao uštedjeti od zvaničnih prihoda, a Vijestima“ je rekao da je “imao pomoć šire rodbine“, bez daljeg obrazloženja.
Ta pomoć bi, uz pretpostavku da je Gvozdenović vodio vrlo skroman život, morala biti najmanje 100.000 eura. Toliki iznos pomoći, odnosno poklona, dugodišnji državni funkcioner bio je obavezan navesti u svom izvještaju o prihodima i imovini.
Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a, pokazuju da je Gvozdenović za školovanje svoje djece na prestižnim evropskim fakultetima u periodu od 2007. do 2016. godine potrošio najmanje 370 hiljada eura. Istovremeno, prema Gvozdenovićevim izvještajima o imovini i prihodima, cijela njegova porodica je za tih devet godina ukupno zaradila nepunih 330 hiljada eura. To znači, sve da Gvozdenović i nije dao ni cent za hranu, režije i druge troškove života njega i supruge, opet bi mu nedostajalo 40 hiljada eura za školovanje djece u inostranstvu.
Kada se uključe čak i vrlo skromni troškovi života bračnog para Gvozdenović za period od devet godina, očigledno je da je za školovanje njihovo dvoje djece u evropskim metropolama nedostajalo najamanje 100 hiljada eura. Ako je školovanje djece finansirano iz legalnih prihoda, otvara se pitanje od čega je živjela porodica Gvozdenović devet godina, koliko je trajao boravak njihove djece u Londonu i Milanu.
Školovanje sina Marka koštalo najmanje 147 hiljada eura
Marko Gvozdenović je studije na Bocconi univerzitetu u Milanu počeo 2007. godine. Podaci tog univerziteta pokazuju da je njegovo trogodišnje školovanje koštalo porodicu Gvozdenović najmanje 36 hiljada eura. Ukoliko mlađi Gvozdenović nije iznajmljivao stan već živio u studentskom domu, to je njegovog oca moralo da košta još najmanje 20 hiljada eura za kompletan period studiranja, pokazuju podaci o cijeni studentskog smještaja u okviru milanskog univerziteta. Ukoliko je Marko Gvozdenović, pak, iznajmljivao stan, to je porodicu koštalo i više, jer najniža mjesečna zakupnina stana u blizini tog univerziteta iznosi 800 eura.
Kada se na ove troškove dodaju i minimalni troškovi života u Milanu za period od tri godine, u iznosu od oko 30 hiljada eura, ukupno školovanje mlađeg Gvozdenovića nije moglo koštati manje od 86.000 eura.
Nakon sticanja diplome na Univerzitetu Bocconi 2010. godine, mlađi Gvozdenović iste godine upisuje postdiplomske studije iz međunarodonog biznisa na britanskom Hult univerzitetu. Prema podacima sa tog univerziteta u Londonu, ukupna cijena master studija koje je pogađao Gvozdenovićev sin iznosila je oko 36 hiljada eura. Na sajtu ovog univerziteta, osim podataka o cijeni školarine, postoje i procjene troškova života u Londonu koji uključuju smještaj i osnovne životne potrebe, a za jednu godinu oni iznose oko 25 hiljada eura, što znači da je Branimir Gvozdenović za školovanje sina u Londonu izdvojio najmanje 61 hiljadu eura.
Za školovanje kćerke Marije oko 225 hiljada eura
Marija Gvozdenović je srednjoškolsko obrazovanje dijelom sticala u školi St Claire u Oksfordu od 2011. do 2013. godine. Školarina sa smještajem, kako pokazuju zvanični podaci te ustanove, za dvije godine nije bile manje od 90 hiljada eura. Ostali troškovi života u Oksfordu, pod uslovom da je život bio skroman, za dvije godine morali su iznositi makar 20 hiljada eura, pa je cjelokupno školovanje u ovoj srednjoj školi koštalo oko 110 hiljada eura.
Dalje školovanje Marija Gvozdenović je nastavila 2013. na City of London University CASS, gdje godišnja školarina iznosi 11.000 eura, odnosno 33.000 za tri godine. Gvozdenovićeva je, prema dostupnim podacima o cijenama smještaja, za tri godine u Londonu morala potrošiti najmanje 52.000 eura.
Kada se na to dodaju i drugi godišnji troškovi života u Londonu u iznosu od oko 30.000 eura, Marijino školovanje na City University je porodicu Gvozdenović koštalo najmanje 115.000 eura.
Odbio da odgovori zašto nije prijavio “pomoć šire rodbine”
U kratkoj izjavi za „Vijesti“, Gvozdenović je kazao da je za školovanje djece u inostranstvu imao “pomoć šire rodbine”. Odbio je da odgovori zašto tu pomoć nije prijavio tadašnjoj Komisiji za sprečavanje konflikta interesa, jer je bio obavezan dostaviti poseban izvještaj za sve promjene imovine veće od pet hiljada eura.
Nije odgovorio ni na naknadne pozive redakcije. U izvještajima o imovini i prihodima Gvozdenovića nema podataka da je dobio na poklon najmanje 100 hiljada eura. Prema imovinskim kartonima Gvozdenovića, njegova djeca nijesu posjedovala nekretnine, druge prihode od kojih bi mogli finansirati školovanje, niti je prijavljeno da su dobili bilo kakvu stipendiiju.
Gvozdenović nije odgovorio na pitanja “Vijesti” koliko je tačno koštalo školovanje njegove djece u inostranstvu, kao ni da li su Marko i Marija bili zaposleni tokom školovanja, kako bi sebi obezbijedili sredstva za život.
Bonus video:
