Vlada namjerava da građane zaduži još 100 miliona eura putem emisije obveznica na domaćem tržištu, jer fali novca u budžetu. To je sastavni dio predloga rebalansa budžeta koji su juče razmatrale Vladine komisije za ekonomsku politiku i politički sistem.
Međutim, zbog procedure koja u Vladi i Skupštini treba da prethodi usvajanju rebalansa malo je vjerovatno da će on biti usvojen do kraja novembra zbog čega bi kasnile isplate socijalnih naknada i zarada u javnom sektoru za što sada nema novca na tim stavkama.
Izvori iz izvršne vlasti “Vijestima” su kazali da je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović bez konsultacija sa Ministarstvom finansija predložio da se emitovanjem obveznica na domaćem tržištu pozajmi 100 miliona eura po kamati od četiri odsto.
Na sjednici je odlučeno da sva ministarstva dostave zahtjeve Ministarstvu finansija o tome koliko im novca nedostaje nakon čega će Ministarstvo finansija napisati predlog rebalansa.
Ministar finansija Raško Konjević je početkom jula uputio predlog rebalans na usvajanje upozoravajući da je to hitno jer će nedostajati novac za socijalu, plate i isplate rata za kredite koje su uzimala državna preduzeća uz vladine garancije.
Lazović tada nije želio da predlog Konjevića stavi na dnevni red Komisije za ekonomsku politiku (KEP). On je početkom septembra u intervjuu “Vijestima” optužio Konjevića da politizuje cijelu priču i tvrdio da rebalans nije potreban.
“Novac za socijalne naknade biće obezbijeđen preusmjeravanje 100 miliona eura sa stavke za autoput koje nijesu potrošene zbog kašnjenja radova”, kazao je tada Lazović.
Konjević je odgovorio da preusmjeravanje novca sa kapitalnog na tekući budžet nije dozvoljeno i da predlog rebalansa pred izbore ne žele da usvoje oni koji su proteklih godina bili odgovorni za ekonomsku politiku.
Zakonska mogućnost Vlade da iznos do 10 odsto budžeta preusmjeri sa jedne na drugu stavku budžeta je iskorišćena, na što je Konjević ranije upozorio vladu.
Na drugim budžetskim stavkama ima novca.
Direkcija javnih radova i Direkcija za saobraćaj nijesu potrošile po 40 miliona eura. Opredjeljenje Vlade je da se novac za kapitalne investicije ne troši za tekuću potrošnju. Uz to, od 245 miliona za autoput potrošeno je samo pet miliona zbog kašnjenja radova.
Kada bi rebalans mogao biti usvojen teško je procjeniti, ali je izvjesno da će to najvjerovatnije biti u decembru.
Predlog ne može biti utvrđen na Vladi ove sedmice. Potrebno je da zahtjeve svih ministarstva analizira Ministarstvo finansija, pa da se o tome izjasni KEP koji predlog šalje Vladi, a ona nakon usvajanja parlamentu.
Konstitutivna sjednica Skupštine je zakazana u ponedeljak. Prema definisanom dnevnom redu planirano je da se izaberu predsjednik i potpredsjednik Skupštine i Administrativni odbor. Međutim, nije izvjesno da će se i taj posao završiti u ponedeljak.
Prije glasanja na plenumu rebalans budžeta mora da prođe skupštinske komisije - zakonodavni i odbor za ekonomiju.
Parlamentarna procedura nalaže da kada se izabere Administrativni odbor, krene u formiranje drugih radnih tijela koja opet treba da izabere administrativni odbor i da potvrdi plenum.
Lazović predložio zaduženje od 100 miliona preko berze
Prema predlogu odluke o zaduženju od 100 miliona eura emitovanjem domaćih obveznica, koji je Lazović proslijedio Vladi, te obveznice bi bile prodavane na Montenegro berzi 14. i 15. novembra, a dospjele bi na naplatu za četiri godine.
Jedna obveznica bi koštala 10.000 eura, a godišnja kamata je četiri odsto. To znači da bi kupac godišnje dobijao kamatu od 400 eura po obveznici, odnosno ukupno 1.601 euro. Glavnicu bi dobio 15. novembra 2020.
Kamate na ovo zaduženje ukupno bi koštale državu 16,01 milion eura.
Kupovina državnih obveznica smatra se najsigurnijom investicijom, jer su one garantovane državnom kasom. Kamate na oročenu štednju kod crnogorskih banaka sada iznose oko 2,5 odsto na godišnjem nivou, pa je ova koju sada nudi država mnogo isplativija.
Izvjesno i da će kasniti budžet za narednu godinu
Izvjesno je da će Vlada kasniti sa predlogom budžeta za narednu godinu. Zakonski rok u kome najvažniji akt treba da se dostavi parlamentu je 15. novembar.
Prije predloga budžeta treba da se usvoji sanacioni plan, što je obaveza shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, u slučaju da javni dug pređe 60 odsto BDP-a, a deficit budžeta tri odsto.
Monstat je krajem septembra saopštio zvanični podatak da je BDP na kraju prošle godine 2,36 milijardi ili 65,1 odsto BDP-a. Konjević je nakon što je Monstat saopštio zvanični podatak formirao radnu grupu za izradu sanacionog plana kojom rukovodi pomoćnik ministra finansija za budžet Nikola Vukićević.
Kada radna grupa završi predlog, Ministarstvo ga šalje Vladi na razmatranje i usvajanje.
Bonus video:
