Državna revizorska institucije predložila je izmjene Zakona o poreskoj administraciji, nadogradnju informacionog sistema Poreske uprave, dodatne kontrole povraćaju poreza na dodatu vrijednost, izmjene pravilnika i uredbi koje se odnose na naplatu poreskog duga imovinom i plaćanja poreskih obaveza na rate, definisanje kriterijume šta je to nenaplativi poreski dug, formirati posebno odjeljenje za poreske prevare...
Te nove ili nadogradnje ranijih preporuka dio su Izvještaja o kontrolnoj reviziji efikasnost Poreske uprave u sprovođenju mjera naplate poreskog duga u 2015. godinu, koja je DRI juče objavila a uradili su je dr Branislav Radulović i dr Milan Dabović.
Cilj tih preporuka je bolje naplata poreza i sprečavanje zloupotreba.
Predložili su i da se razmotri mogućnost izmjene uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave kako bi Poreska uprava bila izmještena iz Ministarstva finansija i postala samostalan organ. Sada dio poslova za potrebe poreske uprave poput javnih nabavki, pravno-tehničkih poslova obavljaju službe Ministarstva finansija što po mišljenu revizora usporava Poresku upravu i dovodi u pitanje obavljanje osnovne djelatnosti a to je naplata državnih prihoda. Poreska uprava je bila samostalan organ do 2012. godine.
Konstatovano je i da je neophodna izrada novog informacionog sistema Poreske uprave, ali da to ne bi imalo smisla ukoliko se ne sprovede analiza i optimizacija poreskog sistema, zakonske regulative, poslovnih procesa i procedura.
"Nema sumnje da će se raditi o veoma kompleksnom projektu trajanja od tri do pet godina što povlači za sobom veoma ozbiljne izazove za obezbjeđivanje materijalnih resursa”, navedeno je u izvještaju.
Oni predlažu izmjenu pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji kao bi se povećao broj radnih mjesta za realizaciju projekta razvoja jedinstvenog informacionog sistema. Smatraju i da Poreska uprava sada ne posjeduje dovoljno kvalitetnog kadra, ali i da postoji rizik od odliva kvalitetnog kadra iz IT sektora.
Revizori su konstatovali i da se povećava iznos koji država vraća obveznicima na ime povraćaja PDV-a, iako ne raste naplata PDV-a na uvoznu robu već se i smanjuje.
Predlažu da se kontrole rade na svaki zahtjev za povraćaj i na sveobuhvatniji način. Otkrili su i da Poreska uprava u okviru kontrola plaćanja PDV-a nema saradnju sa Upravom carina, kao ni sa Interpolom radi traženja podataka o inostranim firmama koje posluju u Crnoj Gori.
Zbog toga, kako navode, nije osigurana dostupnost podataka o ulaznim i izlaznim fakturama poreskih obveznika u elektronskoj formi.
"Uobičajeni metod prevare je uvoz robe iz ostalih članica EU bez plaćanja PDV-a i prodaja proizvoda maloprodajnim lancima preko niza posredničkih kompanija, pri čemu se PDV dodaje na svaku transakciju, a razlika stavlja u dţžep. Prevara se zasniva na falsifikovanoj papirologiji, te je potrebno upozoriti snabdjevače i prodavce da budu oprezni kako ne bi bili smatrani saučenicima”, navedeno je u izvještaju uz citiranje normi iz Akcionog plana EU protiv utaje poreza i procjena Europola da se zbog prevara sa PDV-om godišnje u članicama EU izgubi 100 milijardi eura.
Zbog svega toga predlažu formiranje odjeljenja za poreske prevare.
Konstatovano je i da se nedovoljno koriste mjere za prinudnu naplatu poreskog duga imovinom. U 2013, 2014. i 2015. godine donijeto je skoro tri hiljada rješenja o obezbjeđenju poreskog potraživanja hipotekom za preko 56 miliona eura duga, ali nijedna hipoteka nije aktivirana.
Stečajevi se zloupotrebljavaju, uvesti građanima poreski broj
DRI navodi i da u praksi postoji mogućnost zloupotrebe stečaja kako bi se izbjeglo plaćanje poreskih i drugih obaveza, a da zatim isti vlasnik osniva novu firme preko koje nastavlja poslovanje ne izmirujući dugove. Ukupan dug državi kompanija u stečaju na kraju prošle godine iznosio je 587 miliona eura. Godišnje se više od hiljadu preduzeća izbriše iz evidencije zbog stečaja ili likvidacije.
"Navedeno predstavlja jedan od uzroka širenja nelikvidnosti, pa tako i Privredna komora ukazuje na činjenicu da više privrednih društava istog osnivača imaju i isto lice kao izvršnog direktora, te su sugerisali sprovođenje prioritenih mjera za sprečavanje zloupotreba u ovoj oblasti", navedeno je u izvještaju.
DRI zbog toga predlaže donošenja zakona o privremenom ograničenju prava obavljanja privrednih i drugih djelatnosti, kojim bi se vlasnicima i direktorima firmi koje odu u stečaj ograničilo pravo vlasništva i upravljanja u novim firmama. Tim zakon trebalo bi propisati i pravljenje listi diskvalifikovanih.
U cilju zaštite od tih i sličnih zloupotreba predlažu i uvođenje ličnog indetifikacionog broja (LIB) svih osoba, pod kojim bi se vodili u svim državnim evidencijama. Na taj način bi sve državne službe na jednostavan i brz način došli do svih podataka o toj osobi, njegovim računima, obavezama, firmama, načinu na koji je stekao imovinu,... u cilju bolje naplate državnih dažbina i sprečavanja pranja novca.
Bonus video:
