Vladina komisija odobravala je Tehnoput, čiji je vlasnik Saša Aćimić, da višemilionski poreski dug plati nekretninama koje je ta ili povezana firma prethodno kupovala i po četiri puta nižoj cijeni od one koju su na kraju procijenili Vladini službenici.
To se može vidjeti iz izvještaja Državne revizorske institucije Efikasnost naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika. Sve ugovore o plaćanju poreza imovinom usvajala je Vlada.
Tehnopromet je sa više završenih ili poluzavršenih prostora u martu 2016. platio 975 hiljada eura poreskog duga.
Dio duga od 573 hiljade platila je sa više prostora od ukupno 508 kvadrata u zgradi u Ulici Ludviga Kube u Zagoriču. Kvadrat prostora u prizemlju procijenjen je na 1.281 euro, a podruma na 761 euro. Tehnoput je 10 mjeseci ranije ovaj prostor kupio od Montes Engineeringa za 220 hiljada eura. Montes Engineering je taj isti prostor 22 dana ranije u aprilu 2015. kupio od Hipo Alpe Adria lizinga za 150 hiljada eura. Vrijednost istih nekretnina je za nepunu godinu porasla čak četiri puta preko tri ugovora.
Tehnoput je dio duga od 334 hiljade eura platio sa 315 kvadrata u Dalmatinskoj ulici. Procjenitelj je ovaj prostor u grubim građevinskim radovima procijenio po jedinstvenoj cijeni od 802 eura i za prostor u prizemlju i podrumu. On je naveo da firma u njihov završetak treba da uloži još 78,7 hiljada eura, pa će kvadrat iznositi procijenjenih 1.052 eura. DRI navodi da Uprava za imovinu nije dostavila dokaz da je Tehnoput ispunio uslov o adaptaciji, kao ni dokaz da je u suprotnom ugovor raskinut.
Dio poreza od 68,5 hiljada platio je sa dva prostora u prizemlju i podrumu od 49 i 42 kvadrata u Ulici Ilije Plamenca na Zabjelu. Ove prostore dvije i po godine ranije Tehnoput je kupio za 60.000 eura. U decembru 2015. dio duga od 540 hiljada eura Tehnoput je platio prostorom od 340 kvadrata na adresi Stara Slanica u Risnu. U izvještaju procjenjivača je navedeno da se može “privesti različitim namjenama, a u slučaju da se prostor namijeni za potrebe magacina ne bi bila potrebna nikakva adaptacija”.
Kvadrat ovog “magacina” u Risnu je ugovorom procijenjen na 1.589 eura, odnosno ukupno na 540 hiljada eura.
Tehnoput je taj poslovni prostor kupio u julu 2013. od Razvršja za 340 hiljada eura. Kako su utvrdili revizori, Razvršje je taj prostor kupilo u junu 2012. od AD Lovćen za svega 120 hiljada eura. Vlasnik Razvršja je Saša Leković, a u AD Lovćen je još 2005. pokrenuta likvidacija.
Vrijednost nekretnine je za tri i po godine preko tri ugovora porasla sa 120 na 540 hiljada eura.
Poreski dug Tehnoputa je u maju ove godine iznosio 4,2 miliona eura, zbog čega je ministar finansija Raško Konjević dao nalog da se ispita veza između ove i firme Tehnoput MNE zbog sumnje u povezanost. Kao vlasnik Tehnoputa MNE se vodi Rajko Ivanović, a adresa firme je u zgradi Razvršja u Ulici Ludviga Kube u Zagoriču.
Tehnoput je u junu 2015. dio duga od 598,5 hiljada eura platio poslovnim prostorom u Ulici Oktobarske revolucije od ukupno 332 kvadrata. Kvadrat je sa namještajem procijenjen na 1.802 eura. Privilegiju da Vladi za poreski dug daje nekretnine koje su prethodno kupili po višestruko nižim cijenama nisu imale ostale firme.
Tako je Voda u kršu, Petra Stojanovića, poreski dug od 122 hiljade eura u decembru 2013. platila poslovnim prostorom od 100 kvadrata u Ulici 8. marta u Podgorici, čija je procijenjena vrijednost 137 hiljada eura. Firma je ovaj prostor sedam mjeseci ranije kupila od Bemaksa za 150 hiljada eura.
Martex Cetinje, Dragana Martinovića je dio poreskog duga 168 hiljada eura platio poslovnim prostorom od 187 kvadrata na Cetinju. Taj prostor Martex je za porez ustupio u septembru 2015. godine, a 1. juna iste godine kupio ga je od Trgoceta za istu sumu od 168 hiljada eura.
Dva stana činovnicima duplo jeftinije
Vladina komisija odobrila je Gradnji promet, biznismena Radomira Kalezića, da poreski dug od 115 hiljada eura u oktobru 2013. plati sa dva stana površine od po 71 kvadrat u Moskovskoj ulici.
Procijenjeno je da stanovi vrijede 234 hiljade eura (1.650 eura po kvadratu) pa je istovremeno odobreno da razliku od 119 hiljada “prebiju” budućim poreskim obavezama te firme. DRI je u izvještaju navela da je to u suprotnosti sa uredbom jer imovinom mogu biti plaćeni samo poreski dugovi nastali do kraja 2012. godine.
Te stanove, kako navode revizori, vladina Komisija za stambena pitanja je zamijenila sa stanovima dvojice državnih službenika. Revizori navode da vrijednost stanova koji su dobijeni u zamjenu iznosi 134,9 hiljada eura. To znači da je država na toj zamjeni izgubila 100 hiljada eura.
Bonus video:
