Preko 70% izgrađenog zemljišta na budućem lokalitetu Buljarice biće ponuđeno na prodaju, a čak 67% ukupno izgrađenih objekata činiće stanovi za tržište, pokazuje Nacrt master plana za Buljaricu do kojeg su došli Istraživački centar MANS-a i “Vijesti”.
Nacrt master plana za razvoj Buljarice koji Vlada i dalje krije od javnosti, nastao je u septembru 2013. godine kao rezultat sastanka predstavnika Vlade i kompanije CDC International Corporation (CDCIC) registrovane na Kajmanskim ostrvima. Tada je za potrebe prezentacije vizije investitora angažovana međunarodna konsultantska kompanija DAR Group da sačini master plan. Prema ovom dokumentu, budući investitor je planirao da na lokalitetu Buljarica izgradi nevjerovatnih novih 11,5 miliona kvadratnih metara stambeno-poslovnog prostora, od čega bi se čak 9,3 miliona odnosilo na stanove, vile i apartmane za dalju prodaju, odnosno tržište. Ovo se u potpunosti kosi sa, makar zvanično, deklarisanom politikom Vlade i resornog Ministarstva održivog razvoja i turizma da crnogorsku obalu zaštiti od dalje masovne izgradnje, naročito stanova za tržište.
Razmjere buduće urbanizacije Buljarice je možda najbolje shvatiti kada se prezentuje činjenica da se Nacrtom master plana predviđa izgradnja preko 42.000 stanova prosječne površine od 160 kvadrata, 566 vila prosječne površine od 900 kvadrata, 204 luksuzne vile površine 1.500 m2 i 23 super-luksuzne vile površine od čak 3.000 m2. Da se Buljarica planira prije svega kao buduće stambeno naselje, a ne turistička destinacija, pokazuju i podaci koji se odnose na udio hotelskih kapaciteta u ukupno izgrađenoj površini. Tako na hotele i rekreativne klubove otpada tek 5% od ukupno planiranih 11,5 miliona kvadrata, odnosno 577.000 m2. Sa druge strane, čak 15% izgrađene površine činiće komercijalni objekti poput prodavnica, banaka, kazina i drugih djelatnosti, a u okviru lokacije se planira i marina sa 500 vezova u vještački prokopanom kanalu.
U ovom dokumentu koji je sačinjen 2013, predviđalo se da će izgradnja Buljarica-bay lokacije početi 2015. i trajati do 2034. godine.
Dokument do kojeg su došli MANS i “Vijesti” je najvjerovatnije sastavni dio ponude CDCIC-a za Buljaricu koja je Vladi dostavljena sredinom jula ove godine nakon što je zaključen javni poziv za dostavljanje ponuda. Javni poziv za valorizaciju lokacije Buljarice, kroz kupovinu i zakup zemljišta i dijela akvatorijuma Vlada je raspisala 12. maja.
Zainteresovanima su na prodaju ponuđene nepokretnosti ukupne površine od oko 4,9 miliona metara kvadratnih, upisane u listove nepokretnosti katastarskih opština Buljarica I i II i Mišići u opštinama Budva i Bar, po minimalnoj cijeni od 108,76 miliona eura. Predmet dugoročnog zakupa, na period od najviše 90 godina, je i zemljište u zoni morskog dobra ukupne površine 533,95 hiljada metara kvadratnih i akvatorijum površine oko 585,77 kvadratnih metara. Iznos zakupnine za ponuđeno zemljište ne tenderom je određen na najmanje 2,06 eura po kvadratu godišnje, a za akvatorijum minimum 1,77 eura po kvadratnom metru godišnje.
Jedina pristigla ponuda - kompanije CDC International Corporation, čiji je pravni zastupnik i direktor Khalil Boutros Al Sholy, a u čije ime po notarski ovjerenom punomoćju, ponudu predala Maja Đurović iz Podgorice, u cent se poklapa sa najmanjom traženom početnom cijenom za prodaju, odnosno zakup zemljišta u netaknutoj uvali i njenom zaleđu.
Inače, zvanična dokumenta Crne Gore lokalitet Buljarice (Prostorni plan posebne namjene za obalno područje-PPPNOP) prepoznaju kao područje sa mnogobrojnim konfliktima između potrebe da se prostor zbog svoje vrijednosti zaštiti i namjere da se urbanizacijom turistički valorizuje. Tako se među zaštićenim plažama na crnogorskom primorju, u planovima navodi i plaža u Buljarici, dok se spornim Nacrtom master plana predviđa iskopavanje kanala, odnosno potpuna promjena obalne linije na tom lokalitetu.
Buljarica je u PPPNOP definisana i kao spomenik prirode, ali i kao vrijedno “emerald” područje u kome se nalaze ekološki značajna staništa i vrste. Buljarica je prepoznata i kao važno ornitološko stanište koje ispunjava kriterijume BirdLife Internationala, poput onog na ulcinjskog Solani.
Kada su u pitanju projektovani kapaciteti koji će se graditi, postojeća planska dokumentacija ne definiše detaljnije smjernice za stambenu, odnosno rezidencijalnu izgradnju, dok se kada su u pitanju hotelski kapaciteti, u PPPNOP definiše da će na području Buljarice biti izgrađeno 13.680 hotelskih kreveta. Sa druge strane, Nacrtom master plana koji je sačinio CDCIC, ta brojka je nekoliko puta veća i iznosi 52.582 hotelska kreveta.
Još jedan podatak koji pokazuje koliko je nerealna ponuda „strateškog investitora“ se odnosi na planiranu marinu u novom naselju u Buljarici. Dokumentom master-plana je definisano da bude sagrađena marina sa 500 vezova, dok zvanična planska dokumenta daju smjernice za izgradnju marine od maksimalno 100 vezova.
Takođe, Prostornim planom je definisana implementacija takozvanog „Obalnog odmaka“ kada je u pitanju nova gradnja na obali, odnosno zabrana gradnje u pojasu od 100 metara od morske obale. Planom je predviđeno da za neizgrađena područja, kakvo Buljarica zapravo jeste, ovaj kriterijum bude u potpunosti primijenjen kako bi se zaštitila obala. Sa druge strane, master plan koji je predat Vladi u potpunosti negira ovaj kriterijum, i kroz sistem kanala čija se gradnja planira, prijeti da u potpunosti devastira obalnu liniju na lokaciji Buljarice.
Iako je veći dio ponude kajmanskih partnera Vlade za Buljaricu i dalje pod velom tajne, ovaj dokument prilično objašnjava zbog čega Vlada i dalje uporno odbija da javnosti saopšti detalje i planove za izgradnju na toj lokaciji. Ostaje malo prostora za sumnju da se Buljarici sprema masovna urbanizacija koja će ne samo opteretiti postojeću infrastrukturu, već i značajno devastirati ovaj vrijedni spomenik prirode.
Mještani ogorčeni otimačinom imovine, Skupština zaobiđena
Upravni sud u međuvremenu je odbacio tužbu koju je sredinom juna podnijela grupa građana Naše ognjište, zajedno sa vlasnicima zemlje u Buljarici, dijelom odbornika SO Budva i Bar, Maticom Boke, Ekološkim pokretom OZON i NVO Naša akcija.
Oni su tražili da se poništi Vladin tender za Buljaricu jer “predstavlja nezakonitu javnu ponudu za kupovinu tuđe privatne imovine.” Podnosioci tužbe naveli su i da Vlada Buljaricu prodaje suprotno važećoj planskoj dokumentaciji, Zakonu o šumama, Zakonu o zaštiti životne sredine, uz kršenje niza nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata, Ustava, te primjenom tzv. „land grabbing“ prakse i protivno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Otkrili su da je površina navedena kao predmet prodaje umjesto oko 4,8 miliona m2, u stvari oko 18 miliona m2, zbog čega je početna cijena prikazana sa 22€/m2, u stvari oko 6€/m2. Naglasili su da je potpuno zaobiđena nadležnost Skupštine Crne Gore u davanju u zakup na 90 godina plaže i oko 600 hiljada m2 mora i istakli da nikada nije proglašen javni interes nad privatnom imovinom u ovom kompleksu, niti sprovedena njena eksproprijacija da bi je država sada mogla ovako prodavati.
Predstavnik grupe Naše ognjište Boško Čarmak tenderski postupak je nazvao nastavkom pravnog nasilja Vlade nad primorcima - vlasnicima zemljišta u Buljarici i pozvao članove Tenderske komisije, Savjeta za privatizaciju i gradonačelnika Srđu Popovića da daju ostavke i “distanciraju se od investicione politike koja srozava strateške nacionalne interese, a koju idejno vodi Milo Đukanović".
Čarmak je ocijenio da je "od početka jasno da se u slučaju Buljarice radi o skrivenoj pogodbi premijera Mila Đukanovića i njegovih ofšor prijatelja".
Prodaju i tuđe parcele, a dio njih pod sporovima i hipotekama
Zbog raspisivanja tendera za Buljaricu, MANS je 22. jula Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv 29 osoba, članova Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte i Tenderske komisije, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta Mila Đukanovića i Vujicu Lazovića. U prijavi o kojoj se SDT do danas nije izjasnio, navodi se da su oni počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja i prevara prilikom raspisivanja javnog poziva za valorizaciju Buljarice.
MANS smatra da su Đukanović i njegovi saradnici nezakonito i prekoračenjem službenih ovlašćenja raspisali tender za Buljaricu, jer je značajan dio imovine koja je predmet javnog poziva, u privatnom vlasništu. Time Vlada direktno zadire u pravo nepovredivosti privatne svojine koje je garantovano Ustavom. MANS je dokazao i da je značajan dio imovine koja je predmet tendera, opterećen raznim teretima, odnosno dio parcela se nalazi pod sudskim sporovima, hipotekama, a određeni broj je država izdala trećim licima uz koncesionu naknadu, dok se dio nalazi u svojinskom režimu šuma ili morskog dobra.
“Vlada je neovlašćeno oglasila prodaju imovine velike vrijednosti koja je u privatnom vlasništvu ili je opterećena, ne dajući ponudu za pravo preče kupovine koje imaju suvlasnici po zakonu, ne utvrđujući ni javni interes u postupku, niti nadoknadu koja bi se vlasnicima isplatila. Realizacijom posla suvlasnicima imovine koja se prodaje i daje u zakup bila bi pričinjena materijalna šteta i teže povrijeđeno osnovno ljudsko pravo na mirno uživanje imovine“, piše u krivičnoj prijavi.
MANS je poručio da su ovakvim tenderom i potencijalni investitori dovedeni u zabludu, da im se nudi imovina koja je isključivo u vlasništvu države, a što bi kasnije moglo rezultirati novim sporovima i zahtjevima za obeštećenje.
Opozicija tvrdi da se posao namješta domaćim tajkunima
Na problematične aspekte ponude CDCIC-a za Buljaricu ukazao je i pravni zastupnik Tenderske komisije, advokat Nikola Martinović, ali je uprkos tome, komisija ponudu ocijenila ispravnom. Pokušaj da se izvještaj Tenderske komisije usvoji na elektronskoj sjednici Savjeta za privatizaciju zasada nije prošao zbog protivljenja dijela članova savjeta iz opozicije. Namjera Vlade da na ovakav način proda Buljaricu naišla je na osudu najvećeg dijela opozicije, ali i javnosti na primorju.
Iz SDP-a koji je donedavno bio partner DPS-a u vlasti, ovaj posao nazivaju dijelom "konačne pohare" koja se, smatraju, sprema Crnoj Gori. Tvrde da iza njega ne stoje strani investitori, već "pozajmljena imena" pod kojima se kriju domaći tajkuni što na ovaj način u zemlju vraćaju svoj u međuvremenu oprani, prljavi novac zarađen u mutnim poslovima tokom devedesetih. SDP je bezuspješno tražio i da Vlada skine oznaku tajnosti koja je na postupak prodaje Buljarice stavljena još u julu 2014.
"Aktuelnu ekonomsku politiku DPS-a najbolje predstavlja namjera prodaje rijetko neuništenog prostora Buljarice bivšim službenicima Ministarstva za neodrživi razvoj, po cijeni od 22 eura za kvadrat. Narodski rečeno, tamo metar kvadratni košta koliko dva kila vakumirane pršute u bilo kojoj prodavnici. To nije razvoj, niti investicije od kojih će korist imati svi građani. Crna Gora ne treba da bude mjesto na koje će dolaziti investitori sa ofšor destinacija jer je to u suprotnosti sa vrijednostima EU, sa vrijednostima NATO“, kazao je ministar finansija Raško Konjević (SDP).
Pod pritiskom opozicije, NVO sektora i dijela građana koji su čak najavili i proteste pred zgradom lokalnog parlamenta, predsjednik Opštine Budva Srđa Popović sredinom septembra povukao je sa dnevnog reda sjednice SO predlog odluke da Budva pravo raspolaganja nad ogromnom opštinskom imovinom u Buljarici, prenese na Savjet za privatizaciju.
Budvanski odbor Demokrata tada je saopštio da Popović i budvanski DPS namjeravaju da "sa 5,5 miliona kvadrata zemlje časte prvu familiju".
Uprkos tome što je nakon lokalnih izbora 16. oktobra sa osvojenih 12 mandata u SO, DPS ostao u manjini u Budvi gdje će novu vlast najvjerovatnije formirati dosadašnja opozicije, partija Mila Đukanovića opet je ubjedljivo trijumfovala na biralištu u Buljarici gdje je za nju glasao skoro svaki drugi žitelj tog dijela opštine.
Kupac bivša službenica iz vlade, ministru Gvozdenoviću to nije sporno
Podgoričanka Maja Đurović, koja je u ime kompanije CDCIC predala preko 100 miliona eura vrijednu ponudu za kupovinu i zakup pet miliona kvadrata zemljišta na Buljarici, donedavno je bila službenica Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT). Ona je iz tog ministarstva otišla 2014, upravo kada je CDCIC, zbog projekta na Buljarici, osnovala kompaniju "Buljarica Bay" sa sjedištem u Podgorici.
Đurovićeva koja se u MORT-u bavila "implementacijom i monitoringom investicionih tokova u turizmu, turističkom valorizacijom zaštićenih objekata prirode i vrednovanjem ekonomskih koristi i pružanjem stručnih mišljenja za urbanističke planove u Strategiji razvoja crnogorskog turizma”, prema podacima Centralnog registra, 2014. je upisana kao izvršna direktorka firme "Buljarica Bay". Na toj poziciji je i danas.
Ona novinarima nije odgovarala na pitanja u vezi sa angažmanom u firmi “Buljarica Bay”, dok su iz MORT-a reagovali tvrdnjom da, potencirajući ovu činjenicu “mediji senzacionalistički žele da u negativan kontekst stave ministra Branimira Gvozdenovića”.
“Ni ministar ni MORT nemaju zakonski osnov niti bilo kakvo pravo da utiču na dalji izbor poslova svojih službenika. Zato potenciranje ove činjenice, sem pokušaja da ministra dovedete u vezu sa poslovima koje vi ocjenjujete kao sumnjive, nema uporišta ni u konfliktu interesa ni u zloupotrebi službenog položaja”, tvrde iz MORT-a.
Bonus video:
