Skupština je juče odbila i da raspravlja o predlogu izmjena zakona o igrama na sreću čime su omogućili Upravi za igre na sreću da raspiše novi oglas o koncesiji za lutrijske igre na 10 godina po postojećem zakonu i time častili vlasnika Lutrije Crne Gore Savu Džigija Grbovića sa 10 miliona eura.
Kada je prije 20-ak dana najavljen ovaj predlog izmjena zakona, Grbović je imao sastanak sa predstavnicima Uprave za igre na sreću. Direktorica Uprave Milena Savović-Baptista je nakon toga poslala Ministarstvu finansija predlog za raspisivanje oglasa po sadašnjem zakonu, ali su je ubijedili da sačeka glasanje. Prema nejasnom zakonu oglas raspisuje “nadležni organ”, a prema mišljenju Vlade to je Uprava za igre na sreću a ne Ministarstvo finansija.
Savović-Baptista je ranije, kada je bila zamjenik direktora, davala izjave da ne može učestvovati u sporovima koje vodi Lutrija Crne Gore i Džek pot zbog konflikta interesa jer je u rodbinskim vezama sa vlasnicima.
I pored toga što u Ustavu piše da vanrednu sjednicu sa dnevnim redom može zakazati trećina poslanika, predsjednik parlamenta Darko Pajović je stavio na glasanje da li će se predlog zakona naći na dnevnom redu. Za uvrštenje u dnevni red glasalo je svih 38 poslanika opozicije i SDP-a, protiv su bila 32 a sedam je bilo uzdržano. Da bi Pajović uvrstio inicijativu na dnevni red bio je potreban 41 glas.
Protiv rasprave o ovom predlogu opozicije bili su poslanici DPS-a, sva tri poslanika Pozitivne Crne Gore, i poslanica HGI Ljerka Dragićević. Uzdržani su bili svi iz BS, Force, LP i poslanica SD Murbeja Kurpejović. Ostala dva poslanika SD Damir Šehović i Mićo Orlandić bili su odsutni kao i poslanik Alternative Nik Đeljošaj.
Pajović nije dozvolio ni raspravu o tome zašto se glasa da li će se ovaj zakon naći na dnevnom redu. Jedan od predlagača zakona Miloš Konatar pokušao je proceduralno da pozove poslanike da glasaju ali ga je Pajović prekidao.
“Građani će moći da vide, u odnosu na glasanje za ovaj predlog, ko štiti državne interese”, kazao je Konatar.
On je juče za “Vijesti” kazao da su poslanici DPS-a i njihovi politički sateliti po ko zna koji put pokazali da ih nije briga za državu i građane.
“Između države i njima bliskih pojedinaca opet su okrenuli leđa Crnoj Gori. Njihovo današnje sramno glasanje je najbolji odgovor odakle im mnogobrojni stanovi, novac i privilegije. Sigurno ne od državnih plata i od toga što štite interese građana. Upravo zbog toga su Crnoj Gori neophodne promjene i to odmah”, kazao je Konatar.
Lutrija Crne Gore zbog toga što nije izmijenjen zakon zadržala je privilegije koje godinama koristi kao što su neplaćanje 500 eura mjesečno po uplatnom mjestu za svoju sportsku kladionicu zvanu “toto” ili oko 625 hiljada godišnje, da jedina ne plaća fiksnu koncesiju na igre na sreću, da sama zbog rupe u zakonu određuje varijabilnu koncesiju praveći državi štetu od oko 300 hiljada eura godišnje, koliko je ranije u prijavi navela Uprava za igre na sreću dok je njen direktor bio Ilija Vukčević.
Zbog toga što je ostao stari zakon, Lutrija i dalje neće morati da ima ateste za njene mašine za loto i tombolu, a neće postojati ni obaveza inspekcija da kontroliše te mašine i kuglice. Novac od nagradnog fonda i dalje neće biti na posebnom već na redovnom žiro-računu, Lutrija jedina sada neće biti u on-lajn nadzoru države...
Odbijen i zakon o PIO, a o dječijem dodatku u utorak
Vladajuća većina odbila je i da utvrdi dnevni red sjednice na kojoj je na predlog opozicije trebalo da se raspravlja o izmjenama zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju. Te izmjene je predložio SNP i cilj je bio da se promijeni formula po kojoj se vrši obračun penzije, ako je to za osiguranika povoljnije.
Predlog je bio da se starosna penzija utvrđuje od prosjeka zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih u 15 najpovoljnijih godina za osiguranika. Ranije se osnov za obračun visine penzije dobijao na osnovu najboljih 10 godina provedenih na radu, a kasnije je zakonom to prošireno na ukupan staž.
Poslanci su za utorak odložiili vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se razmatra, na predlog opozicije, izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojima se predviđa da se dječiji dodatak dodijeli svoj djeci koja pohađaju osnovno i srednje obrazovanje, a čiji roditelji se nalaze kao nezaposlena lica na Zavodu za zapošljavanje i ne primaju nikakvu socijalnu ili materijalnu naknadu.
Rasprava je odložena da bi se do utorka od izvršne vlasti dobile informacije o broju potencijalnih korisnika.
Bonus video:
