Mjere iz Strategije razvoja sistema javnih nabavki i pratećeg Akcionog plana nijesu definisane na način da mjere stvarni, već imaginarni napredak u razvoju te oblasti, ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Institut alternativa.
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, rekla je da je to pokazao i prvi Polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za ovu godinu.
“U julu je usvojen prvi Polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana za ovu godinu za implementaciju Strategije razvoja sistema javnih nabavki u periodu od ove do 2020. godine, koji je pokazao sve manjkavosti usvojenog strateškog okvira”, navela je Đurnić u saopštenju.
Kako se navodi u izvještaju, od 31 mjere čija je realizacija predviđena za prvu polovinu godine, u potpunosti je realizovano njih 15, u kontinuitetu se realiuzuje još 15, dok jedna mjera nije realizovana.
“Nije realizovana mjera koja se odnosi na pripremu stručne osnove za donošenje novog zakona o javnim nabavkama, uz obezbjeđenje pune transparentnosti i participativnosti prilikom njegove pripreme. Imajući u vidu da se kasni sa realizacijom te aktivnosti, može se očekivati i kašnjenje u pripremi i usvajanju novog zakona, što je predviđeno za prvi kvartal naredne godine”, rekla je Đurnić.
Međutim, djelovi izvještaja koji se odnose na realizovane mjere i one koje se realizuju kontinuirano posebno su interesantni i ukazuju na, kako je rekla, propuste prilikom pripreme same Strategije.
“Naročito je problematično što je mjera koja se odnosi na kažnjavanje u slučajevima kršenja Zakona o javnim nabavkama označena kao realizovana, bez navođenja broja, organa vlasti i ukupne vrijednosti, odnosno iznosa izrečenih kazni”, smatra Đurnić.
Prema njenim riječima, 20 odsto naručilaca, njih 134, nije sačinilo i dostavilo Upravi za javne nabavke plan javnih nabavki, skoro deset odsto naručilaca nije uopšte dostavilo izvještaj o sprovedenim javnim nabavkama tokom prošle godine, dok skoro 50 odsto njih tu zakonsku obavezu nije ispunilo u zakonom predviđenom roku.
“Javnosti je poznato da, na primjer, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije sačinilo i dostavilo izvještaj Upravi za javne nabavke u zakonskom roku, ali se ovo Ministarstvo nije našlo na spisku organa vlasti koji nijesu dostavili izvještaj, a koji je objavila Uprava u svom godišnjem izvještaju”, kazala je Đurnić.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva se, kako je dodala, nije našlo ni na spisku subjekata koje je kontrolisala Uprava za inspekcijske poslove - Odsjek za inspekciju za javne nabavke, koji je sastavni dio polugodišnjeg izvještaja o inspekcijskom nadzoru u oblasti javnih nabavki, a koji je Vlada usvojila krajem avgusta. Inspekcija za javne nabavke nije preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti za procesuiranje tog organa vlasti zbog kršenja Zakona.
“Stoga ova mjera nije mogla biti označena kao realizovana bez preciznog navođenja navedenih vrsta prekršaja, počinilaca prekršaja i izrečenih kazni”, ocijenila je Đurnić.
Prema nalazima Instituta alternativa, devet od 23 lokalne samouprave prekoračile su tokom prošle godine zakonom dozvoljeni procenat upotrebe neposrednog sporazuma, kao i deset od 33 organa vlasti čije su izvještaje analizirali.
“Međutim, Zakon o javnim nabavkama prepoznaje samo procentualno ograničenje za korišćenje neposrednog sporazuma na godišnjem nivou - najviše deset odsto, a izuzetno 20 odsto ukupnog godišnjeg realizovanog budžeta za javne nabavke, ali ne i prekršajnu odgovornost i kaznu u slučaju kada je taj procenat veći”, kazala je Đurnić.
U izvještajnom periodu, kako je dodala, navodno su realizovane i mjere koje se odnose na uspostavljanje usklađene komunikacije između nadležnih institucija za praćenje i kontrolu procedura javnih nabavki, jačanje njihovih kapaciteta i unaprijeđenje saradnje, kao i uspostavljanje i održavanje redovne komunikacije sa javnošću, ponuđačima i naručiocima.
“U izvještajnom periodu realizovane su i mjere iz Strategije koje su ujedno i redovne aktivnosti nadležnih institucija, poput organizovanja foruma javnih nabavki, zapošljavanja dodatnih službenika u Državnu komisiju za kontrolu postupaka javnih nabavki, imenovanja njenog predsjednika, kao i objavljivanje dokumentacije o procedurama javnih nabavki na Portalu javnih nabavki, što je takođe zakonska obaveza”, navela je Đurnić.
U izvještaju se ni za jednu od tih mjera ne navode postignuti rezultati, poput, na primjer, dodatnih postignutih rezultata u procesuiranju prekršilaca Zakona o javnim nabavkama od Inspekcije za javne nabavke u odnosu na njene pojačane kapacitete ili postignuti rezultati Državne komisije nakon imenovanja njenog predsjednika i zapošljavanja još dva službenika, među kojima je i sekretar Državne komisije.
“Jedan od pokazatelja uspješnosti rada Državne komisije sa ojačanim kapacitetima mogao bi biti, na primjer, skraćeni period postupanja po žalbi ili povećan broj riješenih žalbi u izvještajnom periodu, međutim, u izvještaju o realizaciji Strategije o tome nema riječi. Stoga sama realizacija ove i sličnih mjera ne može ukazivati na stvarni, već samo na imaginarni napredak u razvoju sistema javnih nabavki”, objasnila je Đurnić.
Ona je saopštila da izvještaj govori da je skoro 50 odsto mjera čija je realizacija predviđena za prvu polovinu godine ispunjeno, dok je sprovođenje njih isto toliko u toku. Međutim, bez navođenja jasnih, konkretnih rezultata nadležnih institucija koji su proizašli iz sprovođenja mjera iz Strategije, ne može se reći da je sistem javnih nabavki u Crnoj Gori u proteklih šest mjeseci unaprijeđen.
“Strategija razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori usvojena je u decembru prošle godine, bez prethodnog organizovanja javne rasprave, Nacrt Strategije nije bio objavljen na sajtu Uprave za javne nabavke niti Ministarstva finansija čime su zainteresovane strane lišene mogućnosti dostavljanja komentara i unaprijeđenja sadržaja dokumenta, što se odrazilo na kvalitet sadržaja ovog strateškog dokumenta”, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
