Evropski sud revizora u izvještaju za Crnu Goru, ukazuje na slabosti crnogorske administracije u reformama koje finansira Brisel. U dijelu nevladinog sektora, koji se bavi reformom administrativnih kapaciteta, kažu da Crna Gora nije iskoristila priliku da iz evropskih donacija izvuče maksimum u reformama.
Sud koji kontroliše način trošenja novca iz evropskih fondova, u izvještaju za Crnu Goru navodi su sredstva namjenjena Crnoj Gori bila dobro fokusirana na izmjene zakona, uspostavljanje građanskih institucija i jačanje administrativnih kapaciteta, ali da je napredak bio spor, a posvećenost državnih organa reformama ponekad slaba.
Revizori su još ocijenili da su mehanizmi za politički dijalog dobro funkcionisali, ali da su reforme spore u oblastima javne uprave, kao što borba protiv korupcije i unapređenje životne sredine.
Razlog ograničenog napretka u ključnim oblastima često je bio u slaboj posvećenosti crnogorskih vlasti reformi, zaključio je Evropski sud revizora.
Osim ovoga, revizori su dali jasne preporuke Evropskoj komisiji koja djeluje u Crnoj Gori kako da dalje podstiču i kontrolišu sprovođenje reformi u Crnoj Gori za koje se iz Brisela izdvajaju značajna sredstva, a koja treba da pomognu u procesu integracija.
Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija uputili smo molbu za komentar izveštaja Evropskog suda revizora, sa pitanjima koja se posebno odnose na spori napredak, slabu posvećenost državnih organa reformama i spori napredak u oblastima borbe protiv korupcije i životne sredine. Kako nam je rečeno u ministarstvu, rade na pripremi odgovora.
Komentarišući izvještaj Evropskog suda revizora u Građanskoj alijansi ocjenjuju da izvještaj pokazuje da je Crna Gora propustila priliku da izvuče maksimum u reformama.
Problem "projektnog razmišljanja"
Ajša Hadžibegović, razvojna direktorica u Građanskoj alijansi, kaže da izvještaj ne iznenađuje nikog ko je pratio kako se realizuju projekti finansirane iz predpristupne pomoći.
"Činjenice pokazuju da dvije trećine projekata nisu u potpunosti uspješni jer nisu nadogradili naše institucije. Institucije nisu iskoristile mogućnost da iz tih projekata izvuku maksimum u smislu da, kad se nešto ispostavi onda, nastavimo da to podržavamo. I tu je ključni problem – to što je dugoročno planiranje koje forsira Evropska komisija za nas nov način razmišljanja. Mi i dalje razmišljamo projektno i kad se jedan projekat završi, onda se završava sve što je postignuto i postavljeno. Mislim da je to nešto što sprječava da postignemo maksimum", kaže Hadžibegović, te dodaje:
"Kada nam kažu da u 12 od 19 projekta nisu postignuti maksimalni rezultati zato što naše institucije nisu iskoristile mogućnost da nastave sa aktivnostima i podrškom onome što je več uspostavljeno podrškom – mislim da to možemo okarakterisati kao svojevrsnu neodgovornost i bacanje tih sredstava u vodu nakon što se projekat završi, umjesto da se na tome gradi i nastavlja."
Podsjetimo, Evropska unija je za Crnu Goru, od 2014. do 2020. godine opredijelila više od 270 miliona eura, dok je u ranijem periodu dodijelila više od 235 miliona eura finansijske pomoći za reformu institucija.
Bonus video:
