Crnogorska ekonomija od sticanja nezavisnosti do dansa rasla je prosječno godišnje po stopi od 3,2 odsto što je više od prosjeka rasta u regionu od 1,4 odsto i od evropskog koji je bio jedan odsto.
To je pokazala publikacija Privredne komore (PK) o ekonomiji Crne Gore od 2006. do 2015.godine. Taj dokumet danas je predtavljen na sjednici Upravnog odbora PK kojoj je prisustvovao premijer Milo Đukanović.
"U narednim godinama očekuje se nastavak ekonomskog rasta većom dinamikom uz investicije u infrastrukturu, turizam i energetiku kao glavne pokretače ekonomske aktivnosti. Ipak, treba voditi računa o rizicima, kao što je sporiji rast u eurozoni i svijetu i nestabilnost finasijskog tržišta, nelikvidnost privrede, visok novo nivo loših kredita i nedovoljna dinamika u sprovođenju strukturinih reformi neophodnih za stabilizaciju finansija i povećanje konkurentnosti", navodi se u publikaciji.
Premijer Đukanović kazao je da je zadovoljan postignutim, ali da državi trebaju veće stope ekonomskog rasta.
On vjeruje da će do rasta doći zahvaljujući, između ostalog, započetim velikim infrasatrukturnim i turističkim projektima.
Đukanović je kritokovao banke zbog visokih kamatnih stopa i niske kreditne aktivnosti.
"Paradoks je da bankarski sistem ne korespondira sa ekonomskim razvojem zemlje. Sa jedne strane imamo visok nivo rasta depozita, a sa druge nisku kreditnu aktivnost. Kamatne stope su i dalje visoke u odnosu na region", kazao je Đukanović.
On je ocijenio da priliv stranih direktnih ivnesticija u posljednji deset 10 pokazuje da investitori imaju povjerenja u crnogorsku ekonomiju, da prepoznaju resurse i ozbiljnost u namjeri da se reformama država učini pouzdanom destinacijom za biznis.
"U proteklih 10 godina ostvareno je 7,3 miliona priliva stranih direktnih investicija što je u značajnoj mjeri očuvalo stabilnost finansijskog sektora i doprinijelo rastu ukupne ekonomske aktivnosti. Ali, nedovoljna struktura priliva, odnosno visok nivo ulaganja u nekretnine, a manje gringfild investicije, djelimično je ograničio potencijal za dinamičniji ekonomski rast", ocijenjeno je u publikaciji PK.
Predsjednik PK Velimir Mijušković kazao je da je BDP povećan za 67 odsto prvestveno zbog visokog priliva stranih direktnih investicija, te da je taj rast impozantan.
Članovi Upravnog odbora PK od premijera su tražili da Vlada uloži više napora na suzbijanju sive ekonomije, pomoći privrednicima u pozicioniranju na stranim tržištima, kao i većem plasmanu domaćih poljoprivrednih proizvoda na domaće tržište.
Odnosi između Vlade i A2A ne mogu dovesti u pitanje politički sporazum
Đukanović je novinarima nakon sjednice kazao da to što izmjene zakona o zaradama nijesu prošle Vladine komisije je posljedica nove prakse Vlade izbornog povjerenja da neko prije testiranja ideje na komisijama to saopštava kao gotovu stvar.
"Dao bih savjet da se uvijek sačeka i vidi da li je neka ideja realna da bude politika Vlade, odnosno da prođe analizu Komisije i da dobije poltičku prohodnost", kazao je Đukanović.
Ministar finansija Raško Konjević predložio je izmjene zakona kako bi se povećale plate ljekarima i smanjile ostalih državnim funkcionerima.
"To nije došlo na Vladu, a zašto je došlo u medije pitanje je koje se tiče demokratske kulture i svih nas u društvu", kazao je Đukanović.
Premijer smatra da to što svi opozicioni ministri nijesu podržali novi ugovor o regulisanju odnosa između Vlade i italijanskog partnera A2A u EPCG ne može dovesti u pitanje politički sporazum, jer njime i leks specijalisom nije definisano da se sve odluke donose konsenzusom.
Bonus video:
