Prema novim EU pravilima u javnim nabavkama, koja će se primjenjivati i u Crnoj Gori, cijena se više neće moći postavljati kao jedini uslov, kazao je “Vijestima” direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević.
On je objasnio da će cijena, prema novim pravilima, morati da se kombinuje sa drugim kriterijumima i potkriterijumima.
Nova pravila u javnim nabavkama zemalja Evropske unije predviđena su za primjenu od sredine aprila ove godine, a u Crnoj Gori biće ugrađena u novi zakon o javnim nabavkama koji bi trebalo da bude usvojen u prvoj polovini 2017. godine.
„Uvešće se jače mjere za sprečavanje sukoba interesa, pristrasnosti i korupcije. Jasnije definisanje će zahtijevati da se preduzmu koraci da se efikasno spriječe, identifikuju i isprave 'sukobi interesa'. Svako ko pokušava da utiče na naručioca ili daje lažne izjave može biti isključen iz postupaka javnih nabavki. Biće lakše da se identifikuju slučajevi gdje bi ugovor mogao biti modifikovan nakon dodjele, bez novog poziva za tendere“, naveo je Mujević.
Kako je dodao, predviđeno je i uspostavljanje elektronskog sistema javnih nabavki, čija je procijenjena vrijednost 1,65 miliona eura, kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) 2014, sa vremenom implementacije od 36 mjeseci od dana potpisivanja ugovora.
Nova pravila, kako je istakao Mujević, pojednostaviće procedure javnih nabavki i činiti ih fleksibilnijim, što će donijeti koristi za naručioce i ponuđače, posebno za mala i srednja preduzeća (MSP).
„Naručioci će imati bolje mogućnosti da pregovaraju o uslovima ugovora sa kompanijama kako bi dobili uslugu koja najbolje odgovara njihovim potrebama. Minimalni rokovi za procedure će biti kraći. Za učešće kompanija u postupku, biće dovoljno da podnesu izjavu da ispunjavaju ove uslove koji će drastično smanjiti obim dokumenata potrebnih za izbor preduzeća, i samo dobitna kompanija treba da dostavi svu dokumentaciju koja dokazuje da je kvalifikovana za dati ugovor“, dodao je Mujević.
Prema novim pravilima, javne nabavke „postaće strateški instrument“. Postupci javnih nabavki će, kako je objasnio Mujević, „pomoći naručiocima u sprovođenju politika zaštite životne sredine, kao i onih kojima se uređuju društvene integracije i inovacije“.
„Državni organi će moći da zasnivaju svoju odluku na najboljoj cijeni životnog ciklusa ponuđene robe. Državni organi će biti u stanju da zasnivaju svoju procjenu na procesu kojim se proizvode radovi, usluge i nabavljena roba. Stoga, zapošljavanje najranjivijih ili najviše ugroženih ljudi ili korišćenje netoksičnih supstanci mogu biti odlučujući faktori u izboru pobjednika tendera“, dodao je Mujević.
On napominje da će „mala i srednja preduzeća, sa svojim značajnim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta, rast i inovacije, imati bolji pristup tržištima javnih nabavki“.
„Naručioci će biti ohrabreni da dodijele nekoliko ugovora raznim malim preduzećima, a ne samo jedan ugovor velikoj kompaniji. Promet koji su obavezni da imaju učesnici u javnoj nabavci biće ograničen na maksimalno dvaput veći iznos od procijenjene vrijednosti ugovora“, kazao je Mujević.
Socijalne, kulturne i zdravstvene službe i druge, kao što su pravne, ugostiteljske će, kako tvrdi Mujević, imati koristi od novih, pojednostavljenih aranžmana u postupcima javnih nabavki.
Od 614 obveznika plan nabavki Upravi prijavilo njih 90
Na pitanje “Vijesti“, koliko obveznika nije ispunilo svoju zakonsku obavezu da prijave plan nabavki za 2016. i da li su protiv nekog pravnog lica već pokrenuli prekršajni postupak, Mujević je odgovorio da se prema listi UJN gdje je 614 obveznika primijene ZJN jasno može utvrditi da je više od 90 odsto obveznika dostavilo i objavilo Plan javnih nabavki.
“Podsjetiću da u skladu sa ZJN (član 37) - Uslovi za pokretanje postupka - se kaže: 'Naručilac može da pokrene postupak javne nabavke ako su za tu nabavku obezbijeđena finansijska sredstva budžetom ili na drugi način u skladu sa zakonom i ako je nabavka predviđena planom javnih nabavki naručioca'. Znači da bez ova dva uslova kumulativno ispunjena ne može se pokrenuti postupak javne nabavke. Naravno, da su za kršenje ove odredbe (član 37) predviđene i kazne koje sprovodi inspekcija za javne nabavke i ona se kreće od 2.000 do 20.000 eura za prekršaj koji učini pravno lice, a za odgovorno lice u pravnom licu, državnom organu i organu lokalne samouprave kazna je od 250 do 2.000 eura”, naveo je Mujević.
Bonus video:
