Predloženim izmjena i dopunama Zakona o stečaju, za koje je resorno zaduženo Ministarstvo ekonomije, nezadovoljni su upravnici okupljeni u Komori stečajnih upravnika, kojima će biti nametnuta provjera znanja i licenciranje, ali i predstavnici radnika stečajnih preduzeća jer još strahuju koje će odredbe na kraju biti ozakonjene u Skupštini, kako bi se poboljšao njihov status.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je “Vijestima” da je Radna grupa uputila Predlog o izmjenama i dopunama Zakona na usaglašavanje Sekretarijatu za zakonodavstvo, a da će ga po završetku tog procesa Ministarstvo ekonomije uputiti na usvajanje prema Vladi, odnosno Skupštini.
“Očekivanja su da će se sve završiti u prvoj polovini sljedeće godine… Izmjenama i dopunama Zakona o stečaju pristupilo se kako bi se stvorile pretpostavke za unapređivanje ostvarivanja ekonomičnosti, racionalnosti i efikasnosti stečajnog postupka. Najveći broj pristiglih primjedbi, tokom javne rasprave, odnosio se na predložene novine u Nacrtu zakona – uvođenje stručnog ispita, licenciranje i provjeru znanja upravnika, formiranje liste i način izbora upravnika, te na zaštitu lica koja su radno angažovana tokom stečaja i ostvarivanje prava bivših radnika firmi koje su u stečaju”, navela je Sekulićeva.
Predsjednik Komore stečajnih upravnika Milan Kastratović rekao je da je razočaran što njihove mnogobrojne primedbe nijesu uvažene i prihvaćene u većem obimu, jer će zakon u praksi, pored sudija, sprovoditi najviše stečajni upravnici.
“Smatramo da upravnici nijesu jedini odgovorni za kvalitet vođenja stečaja, te da mnoge službe lošim radom prije uvođenja i tokom postupka otežavaju rad upravnika. Pojavila se sumnja u kvalitet znanja te da će te probleme riješiti provjera znanja i licenciranje, pri tom zaboravljajući da je zanimanje stečajni upravnik jedino zanimanje koje za rad odgovara ličnom imovinom. Pitamo se da li provjeru znanja imaju advokati, ljekari, procjenitelji, zubari... i pri tom licence im izdaju njihove komore, a ne ministarstva i da li iko od njih odgovara ličnom imovinom za svoj rad”, istakao je Kastratović.
Posebno pitanje je pitanje, kako dodaje, ko će provjeravati znanje iz stečajnog postupka i da li to podrazumijeva praktična znanja u njegovom vođenju.
“Tu kompetenciju imaju stečajne sudije koji imaju znanje iz ove oblasti i godinama se bave ovom problematikom, ali je problem u tome što iste sudije rade godinama sa stečajnim upravnicima, koje su u slučaju lošeg rada imali pravo da razriješe, te se može zaključiti da su stečajni upravnici u stalnoj provjeri znanja, pa je nepotrebno organizovati polaganje za produženje licenci”, rekao je Kastratović.
On je naglasio da Komora “podržava obaveznost kontinuirane edukacije”.
Na pitanje da li im se čini “da postojeće stanje u ovoj oblasti već nekoliko godina odgovara samo stečajnim sudijama i njihovim “privilegovanim” upravnicima, ministarka Sekulić je odgovorila da je “sigurna da pravosudni organi u okviru svojih nadležnosti postupaju odgovorno, profesionalno i u skladu sa zakonom”.
Kastratović je rekao da dopunjeni Zakon treba usaglasiti sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa, Zakonom o državnoj upravi i Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a za što već postoje mišljenja nadležnih organa.
Unija slobodnih sindikata (USSCG) je predlagaču izmjena i dopuna podnijela inicijativu da se pristupi dopuni člana 208a važećeg Zakona, na način da se eksplicitno precizira da se i na lica radno angažovana u preduzećima u kojima je do dana stupanja na snagu izmjena Zakona o stečaju (iz 2016. g.) donijeto rješenje o otvaranju stečajnog postupka, “primjenjuju opšti propisi o radu u pogledu ostvarivanja radnih i sindikalnih prava”.
Kako to sad nije slučaj angažovani radnici u stečaju nemaju na primjer ni godišnji odmor, kao svi ostali zaposleni, niti pravo formiranja sindikata u stečaju.
“Predlagač zakona je u tekstu Nacrta, po našoj inicijativi, tretirao sporni čan 208a propisujući da će se stečajni postupci, pokrenuti po Zakonu o stečaju, u kojima do dana stupanja na snagu zakona nije donijeto rješenje o diobi, okončati po odredbama ovog zakona”, kaže Ivana Mihajlović, predstavnica USSCG.
Iako su zadovoljni činjenicom da je predlagač uvažio inicijativu USSCG i izmjenio sporni član, na okruglom stolu koji je u okviru javne rasprave održan u Privrednoj komori 6. septembra 2018, predstavnik USSCG je tražio pojašnjenje.
“Kako nismo dobili direktan odgovor na okruglom stolu, očekivali smo da ćemo o istom biti infromisani kroz izvještaj sa javne rasprave. Međutim, iznenadila nas je činjenica da u izvještaju naš komentar nije zastupljen… Ostaje da vjerujemo da je predlagač zakona, koji je upoznat sa višegodišnjom kampanjom USSCG usmjerenom na zaštitu značajnog broja lica radno angažovanih u društvima u stečaju, ovakvim predlogom zaštitio sva lica koja su radno angažovana u privrednim subjektima nad kojima je otvoren stečaj, bez obzira na to kada je stečaj otvoren”, zaključila je Mihajlovićeva.
Radović: Mnoge odredbe su neustavne i to će se pokazati
Advokat i stečajni upravnik Borislav Radović rekao je da su “suštinske primjedbe zanemarene ili ignorisane”.
“Nacrt odnosno Zakon o stečaju je dokaz da sistem želi zadržati uticaj nad stečajnim postupkom i izborom upravnika.To što su visokorangirani pojedinici iz sistema posebno zainteresovani da ovakav nacrt postane zakonski tekst, to je normalno u nenormalnim uslovima. U situaciji kada nema potrebnog kapaciteta stručne kritičke javnosti, kada opozicija ne dolazi u Skupštinu, onda sisitem radi po svojoj volji. Zakon o stečaju je u mnogim odredbama neustavan i to će dokazati vrijeme koje je pred nama”, tvrdi Radović.
Na kraju, on ocjenjuje da je “uvođenje stručnog ispita za stečajne upravnike, koji su već jednom položili stručni ispit, snažan odgovor ili revanšizam na odluku Ustavnog suda o ukidanju čl. 25 st. 2 Zakona o stečaju”, koji je sudijama davao diskreciono pravo da biraju upravnike.
Bonus video:
