Agrobudžet za ovu godinu je trebalo povećati, a ne smanjiti, direktna plaćanja moraju biti veća i moraju obuhvatiti i manje poljoprivredne proizvođače, kazao je za “Vijesti” Milan Marković, profesor na Biotehničkom institutu i koordinator za poljoprivredu Građanskog pokreta URA.
Agrobudžet u 2015. iznosio je 22.976.018,42 eura, a u 2016. je 22.672.746,70 eura, odnosno manji je za 303.271.72 eura ili za 1,32 odsto. Ministarstvo poljoprivrede je počelo promociju agrobudžeta po gradovima.
“Nije valjda suvišno zapitati se zašto smanjivati umjesto povećavati agrobudžet u susret EU pregovorima? Međutim, još je važnije pitanje koliki je zaista agrobudžet, odnosno koliko se od planiranih 22,7 miliona eura stvarno i utroši? Vjerovatno će crnogorska javnost dobiti podatak o tome koliko je, na primjer, iznosila podrška investicijama u 2015. U poređenju s ostalim mjerama podrške, u pitanju je nešto bolja komponenta agrobudžeta, kojom se pokušava prekriti i zamaskirati ogromna rupa u agrobudžetu - a to su direktna plaćanja”, kazao je Marković.
Direktnim plaćanjima za stočarsku proizvodnju, kako je naveo Marković, predviđeno je da će premijom od po 70 eura podržati 14.600 grla goveda. On je naveo da prema podacima Monstata iz 2015. u Crnoj Gori ima 67.104 grla krava i junica, pa ispada da uzgajivači 52.504 grla neće dobiti podršku.
“Podrškom će biti obuhvaćeno samo 21,8 odsto od ukupnog broja krava i junica. Ako se stavi u odnos ukupno planirana podrška od 1.022.000 eura sa ukupnim brojem grla, nije teško utvrditi da je podrška zapravo samo 15,2 eura po grlu priplodnih krava i junica. Pa neke susjedne zemlje imaju veću podršku po ovci”, kazao je Marković.
U agrobudžetu se, kako kaže Marković, ponovila rečenica iz prošlogodišnjeg: “finansijski plan određen je na osnovu broja grla koja su stekla pravo za premiju”
On je naveo da se premijom od 8 eura planira podržati uzgoj 65.000 grla ovaca, dok ih prema Monstatu ima 165.351. Sa 8 eura podržava se uzgoj 12.250 koza, a prema Monstatu ih ima 32.997.
“Stavi li se u odnos ukupno planirana podrška od 520.000 eura za ovce i 98.000 eura za koze sa ukupnim brojem ovaca i koza, dođe se do podrške od svega 3,1 eura po ovci, odnosno 3 eura po kozi”, naveo je Marković.
U agrobudžetu se, kako kaže, ponovila rečenica iz prošlogodišnjeg: “finansijski plan određen je na osnovu broja grla koja su stekla pravo za premiju”.
“A broj grla za premije i u 2015. i 2016. potpuno isti: 14.600 grla goveda, 65.000 ovaca i 12.250 koza. Ostavimo po strani to što je ovo nemoguće, važnije je zapitati se: pa gdje su ta silna povećanja broja grla stoke o kojima se toliko priča i koja Monstat bilježi. Nije valjda da se broj grla povaćava samo na manjim gazdinstvima, onim koja drže manje od 5 krava, 40 ovaca i 30 koza, što su minimumi broj grla za ostvarivanje prava na premiju. Dobro je da se broj povećava, ali kako onda objasniti očiglednu nelogičnost - sve su mjere agrobudžeta usmjerene ka većim gazdinstvima, a ne povećava se broj grla na tim gazdinstvima”, naveo je Marković.
On je naveo da su kod direktne podrške ratarskoj proizvodnji, ostali isti iznosi po hektaru, ali je ukupan iznos smanjen sa prošlogodišnjih 640 na 600 hiljada eura.
“I to sve pri činjenici da je ove godine, što je za pohvalu, konačno dozvoljeno da se mogu sabirati različite ratarske kulture da bi se ispunio postavljeni minimum - 1 hektar za podršku. Valjda je realno očekivati da će samo zbog ove povoljnosti biti veći broj hektara za podršku nego prošle godine, a da ne pominjemo razvojne rezultate o kojima iz dana u dan slušamo. Kako god se računa, ovim vidom direktne podrške, koja je dominantna u članicama EU, obuhvaćeno je manje od 5.000 hektara, ili ni 2,5 odsto od 230 hiljada hektara, koliko se koristi prema Monstatu”, naveo je Marković.
On je pohvalio novu mjeru direktne podrške uzgoju višegodišnjih poljoprivrednih kultura, od 500 hiljada eura za projektovanu površinu od 5.000 hektara.
“O kojih se to 5.000 hektara radi, vjerovatno znaju samo planeri agrobudžeta, budući da, prema podacima Monstata, ukupna površina svih vinograda, voćnjaka i rasadnika iznosi 5.007 hektara. Da li to znači da će baš svako parče zemlje pod voćkama i vinovom lozom ispuniti postavljene kriterijume i biti podržano? Prije će biti da je u pitanju već dobro znani marketing koji nam dolazi iz ministarstva”, naveo je Marković.
EU podržava mala gazdinstva, a Crna Gora ih izbacila
Marković je kazao da je potrebno da ministarstvo objasni kako u godini početka pregovora s EU direktnom podrškom ne obuhvata ni pet odsto poljoprivrednih površina koje se koriste.
“Zamislite u nekom selu domaćinstvo koje drži četiri krave i 30-ak ovaca i ne ostvaruje nikakvu podršku od države. Nijesu u mnogo boljem položaju ni oni što za šest krava dobiju 140 eura (23,3 eura po kravi), ili na 60 ovaca dobiju 160 eura (2,7 eura po ovci). Zapitajmo se koliko je takvih domaćinstava u Crnoj Gori? Ili, koji postotak od oko 48.000 gazdinstava, koliko je utvrđeno poljoprivrednim popisom 2010, ostvaruje pravo na direktnu podršku”, kazao je Marković.
On je naveo da se u državama EU mala poljoprivredna gazdinstva stavljaju u povoljniji položaj od velikih, a da ih u Crnoj Gori, umjesto toga, isključuje iz podrške.
“Kada je direktna podrška poljoprivredi u pitanju, ovo što je na sceni u Crnoj Gori nema ništa zajedničko s konceptom koji se primjenjuje u EU. Stoga je, valjda, i potrebna ova medijska buka da bi se to prikrilo”, rekao je Marković.
Bonus video:
