Ukupna bruto naplata poreskih prihoda u prošloj godini iznosila je 1,09 milijardi eura, što je 117 miliona eura više u odnosu na 2017, pri čemu je rasla naplata svakog poreskog oblika, saopštio je direktor Poreske uprave, Miomir M. Mugoša.
On je u intervjuu agenciji Mina-business rekao da je ukupna bruto naplata poreskih prihoda bila 73 miliona eura viša od planirane.
“U strukturi naplate najznačajniji udio porez na dodatu vrijednost (PDV) i porezi i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, a rast naplate zabilježen je kod svakog poreskog oblika, pa imamo naplatu PDV-a od 251,28 miliona eura, što je 45 miliona eura više nego 2017. godine, a 35 miliona eura iznad plana”, kazao je Mugoša.
Poreza na dobit preduzeća naplaćeno je 68,81 milion eura, što je 18,5 miliona eura više nego 2017. godine, a doprinosa za obavezno socijalno osiguranje 528,95 miliona eura, 28 miliona više nego 2017. godine.
“Poreza na dohodak građana naplaćeno je 163,73 miliona eura, što je 17 miliona EUR više nego 2017. godine, dok je poreza na promet nepokretnosti naplaćeno 18,69 miliona eura i koncesionih naknada 37,05 miliona eura”, precizirao je Mugoša.
On je, odgovarajući na pitanje na koji način PU planira da riješi problem naplate poreskog duga, kazao da se time bave svakodnevno, imajući u vidu da je poreski dug, uz naplatu tekućih prihoda i suzbijanje sive ekonomije, prioritetno pitanje u PU.
“Javnost je upoznata sa Planom za upravljanje poreskim dugom i jačanje mjera naplate koji sprovodimo već dvije godine, a koji daje značajne rezultate. Tako je nivo dospjelog poreskog duga u protekle tri godine smanjen preko 167 miliona eura, a od usvajanja Zakona o reprogramu 147 miliona eura”, precizirao je Mugoša.
Naravno, kako je objasnio, u strukturi i dalje ima potraživanja kod kojih je mala vjerovatnoća da će biti naplaćena, imajući u vidu da pripadaju obveznicima koji godinama ne posluju, koji nemaju imovinu ili čak ni ne postoje u privrednom prometu, pa su napori PU u prvom redu usmjereni na ona potraživanja na koja još mogu preduzimati mjere naplate i u krajnjem naplatiti makar dio duga.
“Mjere koje su dovele do smanjenja poreskog duga i koje ćemo nastaviti da primjenjujemo preporučili su, kako međunarodni stručnjaci, tako i Državna revizorska institucija, i obuhvataju reprogram, isknjižavanje poreskih potraživanja obveznika kod kojih je stečaj okončan likvidacijom, te intenzivnu primjenu mjera prinudne naplate”, rekao je Mugoša.
On je, odgovarajući na pitanje koliko je državni budžet prihodova od reprograma poreskog duga, kazao da je od početka primjene reprograma, ukupno naplaćeno 44,89 miliona EUR, a u ovom momentu stopa naplate reprogramiranih obaveza iznosi 73,55 odsto.
“Od navedenog iznosa u 2017. godini naplaćeno je 24,25 miliona eura, a u prošloj godini 20,63 miliona eura”, dodao je Mugoša.
On je kazao da, imajući u vidu trend uspostavljen tokom prošle godine, očekuje da će i tokom ove samo kroz reprogram naplatiti oko 20 miliona EUR, ali ta računica u svakom slučaju zavisi od poreskih obveznika, odnosno od dinamike kojom će oni izmirivati obaveze.
Mugoša je, govoreći o projektu elektronske fiskalizacije i ocjeni privrednika da Nacrt zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga izaziva mnogo dilema, kazao da Vlada, Ministarstvo finansija i PU u taj projekat nijesu krenuli ishitreno.
“Dvije godine smo kroz blisku saradnju sa kolegama iz okruženja i nakon izrađene studije od eksternog konsultanta donijeli odluku o uvođenju ovog sistema”, naveo je Mugoša.
Elektronskom fiskalizacijom biće, kako je kazao, uveden novi sistem za prenos podataka o realizovanom prometu sa naplatnih uređaja i računovodstvenih sistema poreskih obveznika direktno na server, odnosno u bazu podataka PU, čime će kompletan proces biti automatizovan.
“Činjenica da ćemo podatke prikupljati elektronskim putem i u realnom vremenu omogućiće obavljanje blagovremene i kvalitetne analize rizika, te selekciju poreskih obveznika za kontrolu prema indikatorima koji pokazuju mogućnost prikrivanja prometa radi izbjegavanja plaćanja obaveza”, objasnio je Mugoša.
Samim tim fiskalizacija će, kako je ocijenio, doprinijeti usmjeravanju resursa inspekcije na obveznike s najvećim rizikom, kao i relaksiranje urednih poreskih obveznika od čestih i nepotrebnih kontrola.
“Ministarstvo finansija i PU u skladu sa Komunikacionim planom koji smo donijeli svjesni zanačaja blagovremenog i temeljnog informisanja poreskih obveznika, već pola godine intenzivno komuniciraju sa obveznicima, stručnim saradnicima i širokom javnošću, kako tokom faze javne rasprave, tako i nakon njenog okončanja, kako bi se u konačnom dobio tekst zakona koji će biti u potpunosti primjenjiv i koji će omogućiti maksimiziranje efekata sistema elektronske fiskalizacije u praksi”, rekao je Mugoša.
Sve primjedbe obveznika se, kako je kazao, pažljivo analiziraju, pri čemu su mnoge od njih bile konstruktivne, te su ih obuhvatili izmjenama teksta zakona na kojem trenutno rade.
“S druge strane, neke od primjedbi ne smatramo opravdanim, imajući u vidu da idu u prilog našim pretpostavkama da jedan dio obveznika oštro protivi novom sistemu u nastojanju da dio prihoda prikrije od države”, dodao je Mugoša.
Cjelokupan proces planiranja, osmišljavanja i implementacije sistema, a posebno tehničkog rješenja, zajednički je zadatak PU i poreskih obveznika, te će, kako je naveo, zajednički i proći kroz cijeli proces, otklanjajući u hodu sve eventualne nedoumice i prepreke i ostavljajući dovoljno vremena da sve spremno dočekaju momenat početka njegove primjene.
“Osnovna ideja ovog sistema je da poveća stepen poreske disipline registrovanih obveznika, ali i da uvede red i u onim djelatnostima koje su trenutno van sistema, a samim tim i da ukloni nelojalnu konkurenciju i ojača poslovni ambijent u Crnoj Gori”, podsjetio je Mugoša.
On je kazao da će sve aktivnosti u vezi sa sveobuhvatnom reformom PU započete tokom prethodne tri godine biti nastavljene i tokom ove, te se očekuje dalji porast stepena poreske discipline, koji se ogleda u povećanju broja novoregistrovanih preduzeća, daljem smanjenju poreskog duga, kao i u kontinuiranom rastu naplate prihoda.
“Takođe, pomenuću da ćemo se tokom ove godine baviti realizacijom Plana za poštovanje poreskih propisa, koji predstavlja okvir za unaprjeđenje poreske discipline, na osnovu kojeg ćemo naše aktivnosti usmjeravati na one segmente poreskih obveznika kod kojih je utvrđen visok stepen rizika po poštovanje poreskih propisa, imajući u vidu faktore koji ukazuju na fiskalnu nedisciplinu istih, a koji se odnose na aspekte registracije, podnošenja poreskih prijava, tačnosti prijavljivanja obaveza i redovnosti njihovih izmirivanja, ali i vrste djelatnosti kojima se bave, kao što su građevinska industrija, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti”, precizirao je Mugoša.
Poreska uprava, kako je naveo, u ovoj godini očekuje i nastavak međunarodnih projekata čija realizacija je u toku u Poreskoj upravi, u prvom redu strateški važnog projekta Reforma poreske administracije, kroz koji će rezultirati nabavkom integrisanog IT sistema, kreiranjem kvalitetne i stabilne baze podataka i modernizacijom poslovnih procesa, te twinning projekta sa Poreskom upravom Španije, koji je usmjeren na harmonizaciju sa pravnom tekovinom EU i pripremu za pristupanje Evropskoj uniji.
“Očekujem da će i ovu godinu obilježiti nastavak rasta poreske discipline, te da će ona biti i pripremna godina za uvođenje sistema elektronske fiskalizacije, kao prepoznatog strateškog modela za maksimiziranje efekata kontrole i naplate poreza, pri čemu moram naglasiti da je poreska nedisciplina, koju pokušavamo suzbiti u saradnji sa zajednicom urednih privrednika, negativni sociološki fenomen koji ugrožava ne samo održivost javnih finansija, već i cjelokupnu ekonomiju i društvo u cjelini”, zaključio je Mugoša.
Bonus video:
