Ponuda faktoring kompanija Heta da građanima otpiše dio duga za potraživanja manja od 250 hiljada eura je manipulacija koju je smislila Hipo Alpe Adria banka (HAAB) da zaštiti već uknjiženi ekstraprofit, rekao je “Vijestima” advokat Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Dragomir Ćalasan.
Heta, na koju je HAAB prenijela kredite koje ne može da naplati, krajem prošle godine je klijentima poslala ponude za poravnanje kojima je predviđeno da otpis duga, u zavisnosti od poslovne politike i procjene platežne sposobnosti klijenta, iznosi i do 45 odsto. Zainteresovani klijenti mogu se Heti obratiti do 1. februara.
Ćalasan smatra da je ponuda problematična jer se iz nje ne vidi šta je osnova za umanjenje potraživanja Hete.
“Ne vidi se da li će to potraživanje sačinjavati glavnicu povećanu za iznos obračunate promjenljive kamatne stope uz dodatak iznosa obračunatog na osnovu primjene devizne klauzule, pri čemu će se dodati zatezna kamata. U tom slučaju, klijentu se praktično 45 odsto umanjenja svodi na beznačajan dio”, ocijenio je Ćalasan.
On je dodao da se osnovano sumnja u dobre namjere Hete ako se ima u vidu činjenica da je utvrđeno da su potraživanja između HAAB i Hete prenijeta na nezakonit i netransparentan način.
“Već se vodi više sudskih postupaka koje je inicirala Heta i u kojima se pokazalo da je CEZAP u pravu. Finansijska vještačenja pokazuju da ta firma ne posjeduje bazičnu dokumentaciju kredita. Dokumentacija se nalazi u banci, a ona ne želi da je dostavi sudu. O tome je raspravljao i skupštinski Odbor za ekonomiju, budžet i finansije”, naveo je Ćalasan.
Sudovi, kako je dodao, prihvataju da se vještačenje obavi po Zakonu o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, što znači da se on primjenjuje na sve kredite koji se zasnivaju na primjeni devizne klauzule.
“To je definitivno umanjenje zarade oduzimanjem ekstraprofita”, istakao je Ćalasan.
Za njega je sporno to što je Heta u ponudi navela da se ona smatra poslovnom tajnom i da je otkrivanje njenog sadržaja trećim osobama čini nevažećom.
“Šta je to tajno u ponudi kada je ona objavljena u medijima, osim mož da ukupnog duga? Šta se to krije od javnog mnjenja, koji su motivi da se ova firma tako ponaša? Ta netransparentnost ima svoj cilj koji ćemo sigurno saznati”, kazao je Ćalasan.
CBCG poslali sedam prijava
Ćalasan je kazao da je Centralna banka stala na stanu Hete i HAAB i da u kontroli nikada nije ispitala fiktivne ugovore između te dvije firme. Dodao je da CBCG nije ispitala ni prenos potraživanja sa HAAB na firmu B2 Kapital iz Beograda.
„CEZAP je uporno tvrdio da su sporni krediti samo fiktivno preneseni na Hetu, o čemu CBCG ima dokaze. Da je tako ukazuju sudska vještačenja koja se ne mogu vršiti jer se dokumentacija nalazi još u banci. Logično je pitanje guverneru Milojici Dakiću zašto se nalazi ta dokumentacija u banci kada je potraživanje prešlo na Hetu”, kazao je Ćalasan. On je dodao da su vrhovnoj monetarnoj instituciji dostavili sedam prijava o nezakonitom postupanju HAAB, a da ih CBCG do sada o njima nije obavijestila.
“Guverner može očekivati našu upornost i istrajavanje u konkretnom slučaju”, rekao je Ćalasan.
Bonus video:
